Kako bi se spriječilo širenje afričke svinjske kuge, do sada je eutanizirano gotovo devet tisuća uglavnom zdravih svinja na skoro 450 farmi, većinom u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ovaj ogroman udarac na svinjogojce samo je jedan u nizu udaraca na hrvatsku poljoprivredu. Nezavisna saborska zastupnica Ružica Vukovac za Narod.hr napisala je osvrt i na aktualnu situaciju sa svinjogojstvom i na sve što je snašlo hrvatske poljoprivrednike proteklih godina.
”Analizirajući razloge koji su doveli našu poljoprivredu do kolapsa, dvije godine za redom poljoprivreda je pogođena prirodnom nepogodom sušom, a sada treće godine orkanskim nevremenom i tučom, a usporedno su bili prisutni poremećaji tržišta uzrokovani pandemijom, agresijom na Ukrajinu i drastičnim padom cijena žitarica, ne možemo ne primijetiti potpuno nesnalaženje Uprave za veterinarstvo u najnovijoj kriznoj situaciji koja je nastala s pojavom afričke svinjske kuge.
”Hrvatska je samo gledala po strani kao da se to nas ne tiče”
Mjesecima se znalo da nam bolest dolazi s Istoka. Žarišta u susjedstvu. U nekoliko zemalja. Hrvatska je samo gledala po strani kao da se to nas ne tiče. Iako smo svjesni broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koja uzgajaju svinje, rasprostranjenih upravo diljem granice uz dvije susjedne zemlje, naše nadležne institucije reagirale su potpuno krivo.
>Više od 400 farmi u Slavoniji pred bankrotom; oporavak svinjogojstva mogao bi trajati pet godina
Nikakve biosigurnosne mjere na samim prijelazima nisu poduzimane iako se znalo da je prijenosnik bolesti čovjek. Kontrole na carinama nisu postrožene. Populacija divljih svinja nije u monitoringu niti se prema njima poduzimalo ikakve korake. Valjda su ih nadležni odlučili sačuvati kao plijen našim lovcima s golemim političkim utjecajem. Nemojmo zaboraviti da su nam skoro svi župani, mnogi gradonačelnici i načelnici, uključujući i mnoge druge istaknute figure u javnom životu lovci.
Svinje usmrćuju mesarskim pištoljem što omogućuje širenje virusa
Da se Uprava za veterinarstvo nije snašla govori činjenica da se nakon pojave bolesti krenulo u eutanaziju bolesnih, ali i zdravih životinja mesarskim pištoljem. Na taj način se pravio još jedan otvor na tijelu usmrćene životinje iz kojeg je izlazio virus.
Virus se širi sekretima i ekskretima, a veterinari rade još jedno mjesto izlaska virusa u prirodu. U dvorišta vlasnika životinja. Sekreti su se izlijevali iz kamionskih prikolica. Pravili trag cestom. Svemu dodajem kako su mnoge usmrćene životinje danima čekale prijevoz u kafileriju. Nije imao tko tovariti usmrćene životinje. Nije ih imao tko izvlačiti iz staja. Uglavnom košmar.
Mjere promijenili pet puta u desetak dana
No, pamet staje kod izmjena Naredbi o mjerama kontrole za suzbijanje ASK u RH. U desetak dana doživjeli smo pet izmjena. Drugim riječima, Ministarstvo poljoprivrede nije niti samo sigurno u mjere i korake koje su odlučili poduzeti.
>Vlada donijela program potpore svinjogojcima, ogorčeni uzgajatelji tražili da se ne uklanjaju nezaražene svinje
Temelj hrvatske poljoprivrede je oko 20 tisuća poljoprivrednih gospodarstava kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i njihov život je poljoprivreda. Sudbine njih nekoliko tisuća preko noći postale su neizvjesne. Osim što je na više stotina gospodarstva usmrćena cijela populacija svinja, zabranjeno im je i držanje svinja narednih godinu dana. Kako će preživjeti oni svinjogojci kojima je to bio jedini izvor prihoda? Koliko obitelji će sutra potražiti svoju sreću izvan granica Lijepe naše?
Samo je Hrvatska cijepila cjelokupnu populaciju goveda, a posljedice su bile katastrofalne
Svemu dodajem i činjenicu kako je hrvatsko selo doživjelo nekoliko sličnih katastrofa. Cijepljenje goveda od potencijalne bolesti kvrgave kože je relativno svježe. Samo je Hrvatska odlučila cijepiti kompletnu populaciju goveda. Čak i jednodnevne teliće. Posljedice su bile katastrofalne. Uginuća, za koja stočari nisu dobili odštetu. Smanjenje proizvodnje mlijeka. Smanjenje reprodukcije. Porasli su troškovi veterinarskih usluga. Mnogi stočari se nisu oporavili od tog udarca nego su odustali od proizvodnje.
>Ogorčeni svinjogojci dočekali Plenkovića u Otoku
Imali smo aferu pojave aflatoksina, čija prisutnost u mlijeko s domaćih farmi uopće nije dokazana. Nitko proizvođačima mlijeka Istočne Slavonije nije uzeo u kontrolu mlijeko, nego im se telefonom javljalo kako se po njihovo mlijeko neće doći jer je u njemu prisutan aflatoksin. Nekim proizvođačima se punih mjesec dana mlijeko bacalo bez uzimanja uzroka i analize mlijeka. Ubrzo nakon toga čak 600 farmi, financijski slomljenih, odustaje od proizvodnje. Sramotno i žalosno.
Svako malo hrvatsko selo pogodi neka nova kriza
Svako malo hrvatsko selo pogodi neka nova kriza. Neke krize uzrokovane su samim radom Ministarstva poljoprivrede i pripadajućim upravama. A neke prirodnim nepogodama. Prirodne nepogode ne možemo izbjeći, ali greške koje čine nestručni i politički motivirani ljudi su neoprostive i posebno jako bole.
Moram spomenuti i aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu od stupanja na snagu 2018. (uključujući izmjene iz 2022. godine) u provedbi je pokazao kontradikciju s ciljevima o većoj proizvodnji hrane po jedinici površine i većoj dodanoj vrijednosti, većem broju uvjetnih grla, a u konačnici većem outputu poljoprivrede. Opseg proizvodnje je manji, a glavni udar načinjen je opet stočarskoj proizvodnji gdje je u 2016. bilo oko 860 tisuća uvjetnih grla, a 2022. oko 750 tisuća UG.
Pad broja uvjetnih grla se nastavlja, a sudeći prema načinu namještanja natječaja još će mnoge farme biti zatrte.
Ne zaboravimo, upravo domaće životinje omogućile su kroz simbiozu s poljoprivrednim zemljištem opstanak Hrvata. Koliko su dalekosežne posljedice sustavnog i konstantnog uništavanja stočarstva pod palicom Ministarstva poljoprivrede govori i podatak o ugroženoj plodnosti naših tala.
Plodnost tla, tj. njegov proizvodni potencijal ovisi o sadržaju humusa, tj. organske tvari u tlu. Animalna proizvodnja izvor je bjelančevina, masti, vitamina i minerala, te organskih gnojiva. Pad broja uvjetnih grla od oko 110 tisuća komada s prosječnom godišnjom proizvodnjom organskog gnojiva, tj. Stajskog gnojiva 14 tona po uvjetnom grlu, što je minimalna količina u organskoj gnojidbi po hektaru, moglo je nagnojiti oko 110 tisuća hektara godišnje.
Klimatske promjene i konstantna degradacija tala i sustavno smanjivanje organske tvari trajno narušava proizvodni potencijal poljoprivrednog zemljišta. Najdjelotvorniji lijek za degradaciju tala je stajsko gnojivo, ali na žalost smanjenje broja uvjetnih grla trajno ugrožava izvor snage hrvatskog naroda.
Zdrava hrana je lijek, a nekontrolirani uvoz poljoprivrednih proizvoda upitne kvalitete je ugroza zdravlja i zdravstvenog sustava, životne vitalnosti, te radne produktivnosti hrvatskog naroda.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
