Programsko vijeće HRT-a izvijestilo je na sjednici u ponedjeljak o lanjskoj nabavi programskog sadržaja od neovisnih proizvođača, kada je za ta djela utrošeno 58,4 milijuna kuna, što je čak 117 posto više od zakonom propisanog minimuma od 15 posto programskog proračuna HRT-a. V. d. glavnog ravnatelja Siniša Kovačić prokomentirao je to ocjenom da su se na HRT-u ponašali kao pijani bogataši.
Predstavnik Produkcije HRT-a Zoran Mihajlović istaknuo je kako je prošle godine zakonom propisanih 15 posto iznosilo 26,8 milijuna kuna, a HRT je ispunio zakonsku obavezu “debelo iznad onog što je zakonom definirano”. HRT je lani raspisao jedan javni poziv za nabavu djela neovisnih proizvođača od kraja veljače do kraja svibnja, na koji je stiglo čak 518 ponuda od 137 neovisnih proizvođača u 27 kategorija, što je bio jedan od najvećih odaziva. Najviše je novaca utrošeno na nabavu djela dramskog sadržaja, zatim dokumentarnih i zabavnih, a najmanje za znanstveni i obrazovni programa.
“Kvalitetan materijal za neke institucije”
Komentirajući najveća izdvajanja za djela neovisnih proizvođača, Kovačić je upitao je li to HRT-u uopće bilo potrebno. “Kako smo se ponašali? Kao pijani bogataši”, rekao je dodajući da će HRT poštivati svoju zakonsku obavezu o otkupu djela neovisnih proizvođača, no pritom neće ići na štetu svojih unutarnjih resursa, koji nisu dovoljno iskorišteni zbog povećanog otkupa vanjske produkcije.
Članica Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Maja Sever upitala je Kovačića nije li njegov zadatak da ispita odgovornost za, kako je rečeno, rasipanje novca HRT-ovih pretplatnika.
“Mislim da je ovo kvalitetan materijal za neke institucije”, odgovorio je Kovačić dodavši da se radi na različitim revizijama, a sve što ima elemente kaznene odgovornosti uputit će se nadležnim institucijama.
V. d. ravnatelja programa Jozo Barišić rekao je da financije HRT-u ne dopuštaju “ludovanje” s projektima te istaknuo da će HRT poštivati sve zakonske uvjete, ali su neke dosadašnje nabave programa bile “prenapuhane”.
Vijeće je raspravljalo i ispunjenju programskih obaveza HRT-a iz ugovora s Vladom, pri čemu su upite o okolnostima ukidanja emisije Montirani proces postavili član Vijeća Saša Milošević i Maja Sever.
“Montirani proces” ukinut zbog financija
“Jedina cenzura u vezi s Montiranim procesom je ona financijska. Samo jedna minuta te emisije koštala je više od 5000 kuna”, rekao je Barišić dodavši da pri nabavi emisije nije bilo kontaktirano povjerenstvo nego je u program HRT-a ušla temeljem izravne pogodbe, na poziv bivšeg ravnatelja programa Saše Runjića.
“Moramo rezati sve što možemo, jedna epizoda te serije koštala je oko 260.000 kuna, a gledanost je bila samo oko pet posto”, kaže Barišić.
Maja Sever izrazila je bojazan da novo programsko vodstvo krši odredbe Zakona o HRT-u koje se odnose na promicanje nacionalnih interesa, ljudskih prava i sloboda, tolerancije, razumijevanja i poštivanja različitosti, te izvještavanja u javnom interesu. Zamjerila je neizvještavanje o prosvjedu udruga civilnog društva zbog oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju na Jelačićevu trgu, pokrivanju Kožarićeve skulpture Sunce i još nekoliko primjera u zadnjih nekoliko dana.
Barišić je ustvrdio da tehnički kapaciteti HRT-a ne omogućavaju praćenje svih događaja, odnosno da se ne snimaju zbog tehničkih razloga, a neki od navodno cenzuriranih izvještaja prikazani su u drugim informativnim emisijama.
Barišić za utišavanje tona kad se čuju neprimjerene poruke
Milošević se osvrnuo na nedavni prijenos nogometne utakmice Hrvatske i Izraela iz Osijeka te je postavio pitanje je li neprikladnim porukama (skandiranje “Za dom spremni, “ustaše” i sl.) HRT iskorišten kao kanal za promicanje govora mržnje. Barišić je odvratio da osuđuje svaki govor mržnje i slaže se s prijedlogom da se, kada se uzvikuju neprimjerene poruke, u prijenosu utiša ton.
V.d glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić odbacio je tvrdnje da su nakon smjene vlasti na HRT-u provedene smjene i čistke, ustvrdivši kako je smijenjeno samo nekoliko ljudi, među kojima i bivši ravnatelj programa Saša Runjić jer nije izvršavao postavljene ciljeve iz poslovnog, odnosno financijskog plana i programa rada, te obveza iz Ugovora s Vladom. U svim ostalim slučajevima, ističe Kovačić, u pitanju su bili zahtjevi za razrješenjem ili istek mandata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
