U proteklih tjedan dana pred saborskim Odborima našla su se izvješća o radu Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Helence Pirnat Dragičević, pravobraniteljice za djecu. Odbor za ravnopravnost spolova je s 10 glasova za, 1 protiv i 1 suzdržanim prihvatio izvješće Višnje Ljubičić, a Odbor za obitelj s 10 glasova za i 2 protiv prihvatio je izvješće Pirnat Dragičević. Danas bi oba izvješća trebala biti i formalno prihvaćena u Hrvatskom saboru.
Raspravu pratite uživo:
U prvom slučaju za pozitivno mišljenje o Izvješću o radu su bili su zastupnici HDZ-a, SDP-a, Možemo i SDSS-a dok je protiv bio zastupnik Domovinskog pokreta, a suzdržana zastupnica Mosta. U drugom slučaju zastupnici HDZ-a, SDP-a, Možemo i SDSS ponovno su glasovali za pozitivno mišljenje, dok su protiv bili zastupnica Domovinskog pokreta i zastupnika HKS-a.
Parlamentarna većina HDZ-a je tako uz pomoć dobrog dijela oporbe podržala Izvješća o radu pravobraniteljica čiji rad sadrži brojne manjkavosti i pokazuje da se pravobraniteljica bavila nametanjem ideologije, što je u svojim analizama istaknula udruga U ime obitelji.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i LGBT aktivizam
Kada je riječ o prihvaćanju Izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, Odbor je prihvatio njeno zalaganje za promjenu zakona i Ustava – da homoseksualci mogu posvajati djecu, njezino protivljenje pro-life pokretu te izostanak reakcije kada se govorom mržnje napadaju žene koje nisu istog svjetonazora kojeg ona promiče.
“Jedan od glavnih uzroka diskriminacije žena u RH je nepoštivanje radnih prava trudnica i mladih majki – od otežanog zapošljavanja žena koje planiraju imati djecu do nemogućnosti korištenja bolovanja za malu djecu ili vraćanja na manje odgovorno i niže plaćeno radno mjesto nakon rodiljnog dopusta. No, pravobraniteljica se odabrala baviti i nametati ideološke teme poput redefinicije braka, udomljavanja i posvajanja djece za homoseksualne parove, promocijom pobačaja i progonom neistomišljenika”, istaknuli su iz udruge U ime obitelji.
UiO ističe i da da je u Izvješću vidljivo da pravobraniteljica proizvoljno tumači zakone i propise kada se zalaže za uvođenje koncepata rodne ideologije u problematiku nasilja nad ženama te u još četiri primjera. Udruga UiO preporučila je da Odbor za ravnopravnost spolova detaljnije ispita metodologiju njezina rada, postupanja po pritužbama, organizacije radnog vremena s obzirom na rupe u Izvješću koje su analizom pronašli.
Pravobraniteljica za djecu i borba protiv molitve u školama
Udruga U ime obitelji uputila je saborskim zastupnicima analizu Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu u 2019. i predložila da se odbaci jer također sadrži brojne manjkavosti, no Odbor je unatoč tome velikom većinom glasova podržao Izvješće.
U slučaju pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević čiji bi primarni zadatak bio sudjelovanje u rješavanju problema sustava socijalne skrbi i obrazovnog sustava koji su godinama u krizi, UiO ističe da svojim aktivnostima gotovo nikako nije doprinijela njihovom rješavanju.
“Njeni prijedlozi su uglavnom općeg karaktera, bez konkretnih i sustavnih rješenja, što ne odgovara profilu institucije s proračunom od 5.659.154 kuna i 22 zaposlenih”, istaknuli su iz udruge U ime obitelji.
“Na meti su joj se našli molitva i blagoslov na početku školske godine, blagoslov u povodu obilježavanja Dana kruha, pa je uputila preporuku MZO da se oni ne održavaju izvan nastave vjeronauka, što je protivno ustavnom pravu na slobodu vjeroispovijedi, da učenici koji to žele smiju prakticirati svoju vjeru i izvan crkve i nastave vjeronauka. Popisu “spornih” sadržaja je pravobraniteljica ove godine pridružila i vjerske sadržaje u školskim priredbama, što znači da joj je sporno školsko uprizorenje Svetog Nikole ili Božića”, stoji u analizi koju je provela udruga UiO.
Iako su neki zastupnici vladajuće stranke HDZ načelno podržali molitvu u školama, ipak su glasovali za pozitivno mišljenje o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu.
Iz analize udruge UiO proizlazi kako je pravobraniteljica za djecu također zagovarala ozakonjenje udomljavanja i posvajanja djece od strane homoseksualnih parova, čime je zanemarila najbolji interes djeteta – da odrasta uz svoga oca i majku, ili – ako to nije moguće – u zajednici koja joj je najsličnija – onoj muškarca i žene.
Plenkovićeve pravobraniteljice
Višnju Ljubičić prvi put je imenovala 2011., HDZ-ova većina za vrijeme Jadranke Kosor i to na mandat od osam godina, a drugi put na razdoblje od 2019. do 2027. izabrala ju je Plenkovićeva saborska većina (HDZ-SDSS-HNS).
Prije toga, Ljubičić je bila 10 godina savjetnica/načelnica odjela u Vladinu Uredu za ljudska prava.
Od 1993.-2001. godine bila je savjetnica/šefica odjela i pročelnica Ureda tajnika Ministarstva obrane, a od 1990-1993. godine pravna savjetnica u trgovačkom poduzeću – stranom predstavništvu u Zagrebu.
Radnu karijeru počela je kao pripravnica na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
U svom mandatu privukla je pozornost prozivanjem udruge Betlehem i internetskog portala “Klinika za pobačaje”, bila je aktivna u kampanji za ratifikaciju sporne Istanbulske konvencije te je tvrdila da isključivanje životnih i neformalnih životnih partnera iz definicije obitelji nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova.
Helenca Pirnat Dragičević pravobraniteljica je za djecu od studenoga 2017. Od 86 zastupnika koliko ih je tada pristupilo glasovanju, za Helencu Pirnat Dragičević glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća. Njezina “protukandidatkinja” Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.
Pirnat Dragičević izabrana je u Saboru tajnim glasovanjem, a temeljem novog zakona koji je donesen par mjeseci ranije, nakon što je prethodni zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika.
Pravnica Helenca Pirnat Dragičević rođena je 7. travnja 1965. i uz hrvatsko ima slovensko državljanstvo. U njezinom životopisu navodi se, između ostalog, da je od 15. ožujka 2012. zaposlena u Državnom odvjetništvu RH kao viša državnoodvjetnička savjetnica, a do 2016. bila je članica Vijeća za djecu RH i sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u RH od 2014. do 2020.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
