Hrvatski sabor u petak raspravlja o prijedlogu Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti koji jača njihovu ulogu u smanjenju šteta od elementarnih nepogoda, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti prometa, proizvodnje energije i hrane te planiranja djelatnosti, a u raspravi se mogao čuti i podatak kako je ta djelatnost do sada bila regulirana zakonom koji datira još iz 70-tih godina.
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša Mile Horvat stoga ističe kako će se predloženim zakonom ostvariti prilagodba suvremenom zakonodavnom okružju uključujući neprekidno održavanje jedinstvenog državnog sustava motrenja stanja atmosfere i hidrosfere od interesa za Republiku Hrvatsku.
Zakonom se uređuje obavljanje međunarodnih obveza iz područja meteorološke, hidrološke i njima srodne djelatnosti, regulira se nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kao izvršitelja državne meteorološke i hidrološke djelatnosti, financiranje hidrometeorološke djelatnosti na razini države te politike dostupa meteoroloških i hidroloških podataka, kao i podrška prilagodbi klimatskim promjenama.
Važnost ranog prepoznavanja meteoroloških promjena
“Rano prepoznavanje meteoroloških promjena važno je za prevenciju i sprječavanje posljedica elementarnih nepogoda pa je potrebno osigurati kvalitetan zakonski okvir i mogućnost neprekidnog rada sustava motrenja i upozorenja na elementarne nepogode te zaštititi prirodu i materijalna dobra”, istaknuo je HDZ-ov Domagoj Mikulić. Podsjetio je i kako je postojeći zakon još iz 70-tih godina prošlog stoljeća zbog čega ga je bilo potrebno osuvremeniti i prilagoditi novim okolnostima.
Potporu zakonskom prijedlogu je u ime Kluba Glasa i HSU najavljuje i Anka Mrak Taritaš koja očekuje da će se predloženim unaprijediti struka. “Moraju se uzeti u obzir klimatske promjene zbog kojih će krenuti nove migracije i izmijeniti se biljni i životinjski svijet. Moramo biti spremni na velike poplave i suše, a problem će biti i adekvatno zbrinjavanje otpada”, upozorava Mrak Taritaš.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hina
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.