Sabor je u petak izglasao izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koji propisuje rok od pet godina za kontrolu i nadzor jesu li korisnici prava iz mirovinskog osiguranja utvrđena na temelju smanjene radne sposobnosti ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili opće nesposobnosti za rad stekli na zakonit način.
Te zakonske izmjene napravljene su po nalogu Ustavnog suda koji je utvrdio da se nepostojanjem vremenskog ograničenja za revizije narušava pravna sigurnost kao jedna od temeljnih odrednica vladavine prava.
Pritom nije prošao amandman Silvana Hrelje (HSU) kojim je tražio da se rok za nadzor i kontrolu nad pravomoćnim rješenjem o invalidskoj mirovini i tjelesnom oštećenju produlji na 10 godina.
“Imamo oko 134 tisuće invalidskih mirovina i ako procijenimo da ih je 0,05 do 0,5 posto lažnih to znači 60 do 600 mirovina i mi im sada određujemo rok za njihovu reviziju odnosno rok nakon kojega ćemo ih učiniti nedodirljivima..Danas odlučujemo hoćemo li one koji su lopovi, prevaranti i manipulatori dati miran san nakon 5 ili 10 godina”, kazao je Hrelja
Izglasan je i zakon o osnivanju Zaklade vojne solidarnosti u cilju potpore djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Potvrđene su i odluke o sudjelovanju do tri pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji koalicijskih snaga „INHERENT RESOLVE“, te do 50 pripadnika u operaciji potpore miru „SEA GUARDIAN“ u Sredozemlju.
Sabor donio novi Zakon o šumama
Hrvatski sabor donio je u petak novi Zakon o šumama koji bi na kvalitetniji način trebao urediti način upravljanja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima.
Novim se zakonom 90 posto dosadašnjih obveznika općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), njih oko 180 tisuća, oslobađa plaćanja te naknade.
OKFŠ je naknada koju su do sada plaćale sve pravne i fizičke osobe koje su obavljale gospodarsku djelatnost, njih oko 202 tisuće. Sada to neće morati plaćati osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a prihod im je manji od 3 milijuna kuna.
Postupak obračuna i naplate naknade za OKFŠ-a provodit će Fina.
U zakon je ‘ušao’ prijedlog za većim stopama šumskog doprinosa pa su one povećane sa 3,5 i 5 posto na 5, odnosno 10 posto (jedinicama na potpomognutim područjima) u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju.
Sredstva iz doprinosa uplaćuju se na poseban račun svake jedinice na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se namjenski, za izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture.
Prenamjena opožarenog zemljišta nakon 10 godina
Po novom Zakonu gradovi moći će prenamijeniti opožareno zemljište nakon 10 godina, po dosadašnjem rok za prenamjenu bio je pet godina.
Zakonom se uvodi elektronička evidencije cijelog šumskog gospodarskog područja, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara.
Uvodi se i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, a mali i srednji se oslobađaju određenih troškova.
Novi zakon predviđa i izdvajanje namjenskih sredstva koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije.
Resorni ministar Tomislav Tolušić nedavno je objasnio da će ta sredstva u idućoj godini biti vidljiva na stavci Ministarstva poljoprivrede. Moglo bi se raditi o 80-ak milijuna kuna godišnje, a koristit će se isključivo za dizanje konkurentnosti domaće drvne industrije.
Izmijenjeni energetski zakoni
Sabor je u petak donio novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, izmijenio zakone o regulaciji energetskih djelatnosti i o tržištu električne energije kojima se ti akti usklađuju s EU-ovim smjernicama.
Izmjenama zakona o regulaciji energetskih djelatnosti uređuje se neovisnost Hrvatske energetske regulatorne agencije (Here) i osigurava joj se neovisnost u radu.
Izmjene Zakona o tržištu električne energije donose obvezu operatora prijenosnog sustava i vlasnika operatora prijenosnog sustava vezanu uz čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija, a precizira se i pravo proizvođača da električnu energiju za potrebe crpnog (pumpnog) rada reverzibilne hidroelektrane nabavlja na veleprodajnom tržištu.
Propisuje se i obveza operatora prijenosnog sustava za izradu i objavu pravila za upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, a HERA se određuje kao jedino nadležno tijelo za davanje ili odbijanje suglasnosti na pravila koje donosi operator prijenosnog sustava.
Vladin prijedlog donosi i odredbe o izdavanju jedinstvenog računa samo krajnjim kupcima iz kategorije kućanstava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
