U objavljenoj “Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019. – 2021.”, Vlada Andreja Plenkovića priznala je u ovaj tjedan kako do kraja svog mandata ne misli bitno smanjivati javni dug, iako se premijer često voli pohvaliti padom udjela javnog duga u BDP-u, prenosi RTL.
Vlada Andreja Plenkovića od studenog 2016. u prosjeku nas je zaduživala 150 milijuna kuna mjesečno.
Što je javni ili državni dug?
Javni ili državni dug čine iznosi koje je država pozajmljivala kako bi financirala prošle deficite.
Često se upotrebljava riječ “dug”, a pri tom se misli na “deficit”. Razlika između ta dva pojma može se jednostavno objasniti: ako su državni rashodi veći od državnih prihoda, proračun iskazuje deficit koji se mora financirati pozajmljivanjem. Iznos deficita povećava dug i samo ga suficit može smanjiti.
Javni dug može biti u vlasništvu domaćih ili stranih vjerovnika, državnih agencija, fondova, centralne banke, banaka, osiguravajućih društava, poduzeća, građana.
Javni dug dugoročno djeluje na akumulaciju i potrošnju budućih naraštaja jer teret opsluživanja duga smanjuje mogućnost potrošnje naroda/stanovništva.
Projekcije predviđaju rast javnog duga
Prema podacima HNB-a, na početku mandata u studenom 2016. godine, dug opće države iznosio je 283,4 milijarde kuna, dok je krajem veljače ove godine iznosio 287,6 milijardi kuna.
U Plenkovićevoj vladavini dug opće države je najviši bio u studenom 2017. godine, 294 milijarde kuna, a najniži u svibnju 2018. godine – 279,7 milijardi kuna. Ako se uzme prosjek, Plenković nas je mjesečno zaduživao 150 milijuna kuna. Projekcije za godine ispred nas, predviđaju porast duga.
Tako će do kraja ove godine on iznositi 284,1 milijardu kuna, 2020. 283,4 milijarde kuna, a 2021. godine 281,8 milijardi kuna. Iz toga se može zaključiti da Vlada ne smatra da javni dug treba smanjivati.
Tihomir Orešković jedini je smanjivao javni dug
Plenkovićev prethodnik Tihomir Orešković jedini je premijer koji je smanjivao javni dug. Od veljače do listopada 2016. u prosjeku je smanjio dug za 211 milijuna kuna mjesečno!
Prvi put u Hrvatskoj dogodilo se da je mandatar i premijer postane netko tko je nestranačka osoba.
Poslije četverogodišnjeg mandata Zorana Milanovića, 22. siječnja zeleno svjetlo u Hrvatskom saboru dobio je nestranački premijer Tihomir Orešković u koalicijskoj vladi HDZ-a i Mosta.
Poslije rujanskih prijevremenih izbora, 19. listopada izglasovana je nova vlada istih partnera – ovog puta vlada Andreja Plenkovića koji je postao i novi predsjednik HDZ-a i zamijenio Tomislava Karamarka.
Tijekom 2016. Orešković je uspio smanjiti dug sa 283,6 milijardi na 281,7 milijardi kuna, što je prilikom preuzimanja istaknuo kao glavni cilj.
“Politika nove Vlade uključuje smanjenje fiskalnog deficita, prodajom oko 30 milijardi eura vrijedne državne imovine, i vraćanje dugova.”, najavio je Orešković.
Vlada Zorana Milanovića od siječnja 2012. do prosinca 2015. zaduživala se za 1,4 milijarde kuna mjesečno pa je dug na kraju mandata iznosio 284 milijarde kuna.
Vlada Jadranke Kosor povećavala je dug 2,2 milijarde kuna mjesečno. Prilikom preuzimanja dužnosti u kolovozu 2009. dug je iznosio 148 milijardi kuna, krajem mandata u prosincu 2011. dug je prešao 200 milijuna i iznosio 212,9 milijardi kuna.
Tijekom drugog mandata Ive Sanadera od veljače 2009. do srpnja 2009. dug je skočio za 1,5 milijardi kuna mjesečno,
Prva vlada Ive Sanadera od siječnja 2004. do siječnja 2008. zadužila nas je mjesečno 618 milijuna kuna.
Vlada Ivice Račana od 2000. do 2003. povećavala je dug 808 milijuna kuna mjesečno, a Vlada Zlatka Mateše od 1995.-1999. mjesečno nas je zaduživala 448 milijuna kuna pa je u prosincu 99′ dug bio 48,4 milijarde kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
