Neće Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem i Grad Zagreb s gradonačelnikom Tomaševićem imati problema s ispunjavanjem obećanja da će u Hrvatskoj do 2030. biti mjesta za svako dijete u vrtiću, kao i u Zagrebu do 2025. jer je izvjesno da će i ove godine biti srušen rekord u najmanjem broju rođenih. Hrvatskoj i Zagrebu, koji bilježi znatan pad rođenih, trebat će puno više mjesta u staračkim domovima koje nitko ne obećava.
>Antinatalitetna politika Možemo: Koju uopće ideologiju zastupa vrh ove ekstremno lijeve stranke?
Samo šest gradova i 37 općina u Hrvatskoj od njih 556 lani su imali više rođenih nego umrlih prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Čak 42 % svih gradova i općina s pozitivnim prirodnim prirastom je iz tri dalmatinske županije. Od šest gradova koji imaju pozitivan prirast četiri su iz Dalmacije, Imotski, Metković, Sinj i Solin, a u cijeloj zemlji pozitivan prirast imaju još samo Dugo Selo i Popovača.
U Gradu Zagreb koji ima status grada i županije treću godinu zaredom bilježi se pad broja rođenih te je lani u metropoli rođeno 6995 djece, njih 1035 manje nego 2021. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji koja ima vitalni indeks samo 45,1 (broj živorođenih na 100 umrlih stanovnika). Od četiri najveća grada najlošije stoji Rijeka u kojoj je skoro tri puta više umrlih nego rođenih te joj je vitalni indeks lani iznosio 37,3. Inače, još je popis stanovništva pokazao da je Rijeka rekorder među velikim gradovima i županijskim središtima s udjelom djece do 14 godina od svega 11,54 %. Negativan prirodni prirast lani je, prema DZS-u, imalo 508 općina i gradova te Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
>Šterc: Demografija je pitanje opstanka, nema kalkulacija
Najbolje stanje u Dalmaciji
No, vratimo se na 43 općine i grada u kojima se više rađa nego umire. Imotski, Metković i Solin godinama imaju pozitivan prirast, a pridružio im se sada i Sinj. Osim što se Sinj s Imotskim ubraja među gradove s najvišim naknadama za rođenje djece, Sinj osigurava i besplatne vrtiće za djecu. Divljanje cijena nekretnina u Splitu, a istodobno blizina Splita, također su pridonijeli tome da mlade obitelji u Sinju vide mjesto za svoj život i budućnost djece.
Kada se gledaju podaci o 37 općina u kojima se više djece rađa nego umire, 38 % općina koje su lani imale pozitivan prirast je u Dalmaciji. Najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Podstrana, Dugopolje, Dicmo, Dugi Rat, Otok, Zadvarje), te u Zadarskoj (Pakoštane, Bibinje, Sukošan, Polača, Zemunik Donji). Već godinama među općinama koje kontinuirano imaju pozitivan prirast su Podstrana kod Splita, Župa dubrovačka te Viškovo kod Rijeke. Na kontinentu je najviše općina s pozitivnim prirodnim prirastom u Međimurskoj županiji (Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Pribislavec, Strahoninec).
Nekim gradovima i općinama je voda došla do grla, osobito onima u kojima su škole najveći poslodavci pa su drastično povećali potpore za rođenje djece koje u nekima iznose i do 10.000 eura za rođenje trećeg djeteta. Inače, u spremnosti da “odriješe kesu” za djecu i prije i sada prednjačili su Dalmatinci, što im, istina, omogućava i zarada od turizma za razliku od npr. Slavonaca koji su u lošijoj poziciji. Lani je rođeno 32.170 djece, najmanje ikad u povijesti zemlje, dok je umrlo 51.275 stanovnika. Podaci za prvih šest mjeseci ove godine, nažalost, pokazuju nastavak negativnih trendova. Vitalni indeks u 2023. za cijelu RH je 62,7 (broj živorođenih na 100 umrlih), piše Večernji list.
