Što je Programsko vijeće HRT-a, kako se bira i što radi? Kako je u Vijeću završila Sanja Sarnavka, ekstremno lijeva aktivistica i feministkinja bliska stranci Možemo? Koje je teme otvarala na sjednicama Vijeća?
Programsko vijeće HRT-a je tijelo Hrvatske radiotelevizije čija je osnovna uloga zastupanje i zaštita interesa javnosti u području radijskog, televizijskog i multimedijskog programa javnog servisa. Ono prati i ocjenjuje ostvarivanje programskih načela i zakonskih obveza HRT-a, raspravlja o kvaliteti i sadržaju programa te daje mišljenja, prijedloge i preporuke upravi HRT-a.
Rad Programskog vijeća je javan, a Vijeće najmanje jednom godišnje podnosi Hrvatskom saboru izvješće o svojem radu i o tome kako HRT ispunjava svoju javnu funkciju.
> HRT izbjegava odgovor: Promo-materijal s crvenom petokrakom naručili, ali ga neće distribuirati?
Što je Programsko vijeće i kako se bira?
Programsko vijeće ima jedanaest članova. Devet članova bira Hrvatski sabor, dok dva člana biraju novinari i drugi kreativni zaposlenici HRT-a koji sudjeluju u stvaranju programa, u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Statutom HRT-a. Mandat članova traje četiri godine, a svake dvije godine imenuje se polovina članova Vijeća HRT-a. Ista osoba može biti član Programskog vijeća najviše dva puta.
Postupak izbora članova koje bira Sabor započinje javnim pozivom koji raspisuje i provodi saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Na taj se poziv mogu prijaviti kandidati koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete, a potom Sabor glasovanjem odlučuje o njihovom imenovanju.
Kandidati moraju biti hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te svojim ugledom, znanjem i iskustvom predstavljati različite društvene skupine i interese. Od njih se očekuje zalaganje za demokratske vrijednosti, slobodu medija i ljudska prava, a zakon i prateći propisi predviđaju i ograničenja kako bi se izbjegao sukob interesa, primjerice u pogledu aktivnih političkih dužnosti.
Na taj način Programsko vijeće HRT-a predstavlja mehanizam javnog nadzora nad radom javnog medijskog servisa, s ciljem osiguravanja neovisnog, pluralnog i kvalitetnog programa u interesu svih građana.
> HRT u promociji ‘transrodnosti’: Evo kako su ugostili Salome
Članovi Vijeća ne smiju biti u financijskom ili poslovnom odnosu s HRT-om
Prijave kandidata ne dolaze automatski od Sabora ili HRT-a, nego fizičke osobe same predlažu sebe kao kandidate ili budu predložene od drugih zainteresiranih osoba/grupa. To znači da se kandidati dostavljaju kao prijedlozi s pripadajućom dokumentacijom poštom na adresu Hrvatskog sabora, Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, unutar roka određenog javnim pozivom.
U prijavi kandidati obično trebaju dostaviti sve relevantne podatke, kao što su životopis i drugi dokumenti koji dokazuju da ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom i Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. Nakon isteka roka, Odbor razmatra sve pristigle prijave, utvrđuje je li svaka prijava pravodobna i potpuna te jesu li kandidati ispunili propisane uvjete, a zatim utvrđenu listu kandidata dostavlja Hrvatskom saboru na odlučivanje.
Prema pravilima objavljenim u tekstovima poziva, članovi Programskog vijeća ne smiju biti u financijskom ili poslovnom odnosu s HRT-om koji bi mogao utjecati na njihovu neovisnost, te ne smiju stjecati prihode od HRT-a niti sudjelovati u poslovima posredovanja.
> Pogledajte kakav nam je dokumentarac HRT servirao za Dan žena
Sarnavka izabrana sa 95 glasova
Hrvatski sabor je krajem ožujka 2025. tajnim glasovanjem među 13 kandidata izabrao pet članova Programskog vijeća HRT-a, a to su: Edib Ahmetašević, Damir Bučević, Ozana Ramljak, Sanja Sarnavka i Vitomir Šimić.
Za kandidate se glasovalo pojedinačno, a izabrani su oni za koje je glasovalo najmanje 76 zastupnika.
Najviše glasova zastupnika dobila je Ramljak (107), slijede Šimić (106), Ahmetašević i Bučević (po 105 glasova) i Sarnavka (95).
> Tko je Sanja Sarnavka, ‘micateljica klečavaca’ i strastvena aktivistica za pobačaj?
‘Glasna i razgovijetna’ Sarnavka
Na prvoj sjednici u svibnju 2025., Sarnavka je navela kako je profesorica komparativne književnosti te jugoslavenskih jezika i književnosti. Prema zapisniku, istaknuta je kao „aktivistica za ljudska prava i rodnu ravnopravnost“ te kao predsjednica Kuće ljudskih prava. Naglasila je da, iako u mirovini, predsjeda Upravnim vijećem Zaklade Solidarna. Kazala je i kako u svom radu u Vijeću planira biti „glasna i razgovijetna“.
Jedna od prvih primjedbi na rad HRT-a bila je ona o kulinarskim emisijama. Kritizirala je i prečesto pojavljivanje premijera Andreja Plenkovića u Dnevniku.
Na sjednici u lipnju Sarnavka je hvalila „Sram“, hrvatsku tinejdžersku televizijsku seriju adaptirana prema norveškoj seriji „Skam“. Govoreći o seriji, istaknula je kako je nastavno na nju trebalo u program HRT-a uvrstiti nešto o „spolnom odgoju“. Od Sarnavke hvaljena serija namijenjena maloljetnicima progovara o homoseksualnosti, seksualnim odnosima tinejdžera i „patrijarhatu“, a lik homoseksualca oduševio je LGBT aktiviste.
> Nastavak HRT-ovog petljanja: ‘Drske djevojke’ na TV vodiču i dalje označene kao dječja serija
Jasenovac, Thompson i kuhanje
Početkom studenog ove godine, Sarnavka je upozorila na „problem informativnog programa HRT-a“, a naročito na središnji dnevnik, nazivajući ga ‘‘razaračem demokratskog društva‘‘.
‘‘Čini mi se kao da ga urednici dogovaraju u uredu premijera, pa ga sukladno njegovoj želji i kreiraju‘‘, ocijenila je Sarnavka.
Na istoj sjednici protestirala je zbog davanja velike minutaže onima koji su „umanjivali značaj događaja u Jasenovcu“.
Početkom prosinca, Sarnavka je jedina bila suzdržana kod glasovanja o Program rada HRT-a za 2026. godinu. Tijekom rasprave upozoravala je na „nedostatke informativnog i preferiranje zabavnog programa na HRT-u“.
Između ostaloga, neshvatljivim je ocijenila prekidanje prijenosa saborske sjednice zbog konferencije za novinare menadžmenta Marka Perkovića Thompsona, a s druge strane, pak, istaknula je veliku zastupljenost zabavnog programa i, naročito, opet, kulinarskih emisija.
> Sarnavkina peticija je kulminacija; pročitajte naše izvješće o ranijim napadima na molitelje
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.