Predsjednik saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) poručio je u srijedu kako ne vjeruje iskazu bivšeg premijera Franje Gregurića jer prema njegovu svjedočenju, kaže, ispada da osoba koja je bila premijer, saborski zastupnik, potpredsjednik tada vladajuće stranke i savjetnik predsjednika Republike zapravo nema pojma ni o jednoj privatizaciji.
“Prema tom iskazu privatizacije su se događale negdje drugdje. Mislim da je u ovoj zemlji jedan od generalnih problema što se na pitanja odgovara ‘ne znam ništa’, ‘to se događalo negdje drugdje’. Meni je to potpuno nelogično. Ne vjerujem Gregurićevom iskazu”, izjavio je Miljenić novinarima nakon sjednice povjerenstva,
Dodao je kako je iz svih prethodnih iskaza svjedoka jasno da se nijedan proces velike privatizacije nije mogao dogoditi bez odluke tada najveće stranke – HDZ-a. To se vodilo na Pantovčaku pa mi je nemoguće da svjedok nije znao ništa o tome, kazao je Miljenić.
Najavio je i da će, bude li potrebe, Gregurića zvati da dodatno svjedoči, primjerice ako izađu neki detalji sa sastanaka na kojima je on eventualno bio, a tvrdio je da nije. “Ako on koji je bio na tolikim funkcijama nije bio upućen ni u što, onda je postojao neki paralelni skriveni svijet koji je donosio odluke”, rekao je.
> Agrokor: Plenković svoj sukob interesa rješava dopuštanjem sukoba interesa SDP-u
Zapitao se s kim su se onda ministri u Vladi konzultirali ako Gregurić kaže da su oni donosili odluke, a s obzirom da na suprotne iskaze, Miljenić je rekao kako nije isključena mogućnost da povjerenstvo sučeli Gregurića i Josipa Manolića, također bivšeg predsjednika Vlade. “Nema problema da se svjedoci koji različito iskazuju sučele”, istaknuo je.
Upitan hoće li povjerenstvo nastaviti s radom s obzirom da se očekuje da će istraga DORH-a u slučaju Agrokor za osam dana biti pravomoćna, Miljenić je odgovorio kako ne zna kada će doći do pravomoćnosti, ali ga ne bi čudilo da bude i prije. “Međutim, nema poveznice između rada povjerenstva i istrage DORH-a. Rješenje o istrazi bit će javno i onda povjerenstvo neće ulaziti u taj segment. Naravno, većina uvijek može odlučiti drukčije, ali zakon je jasan”, ocijenio je Miljenić.
> Hasanbegović: Povjerenstvo za Agrokor je udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa
Podsjetimo, povjerenstvom predsjeda “bivši ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, Orsat Miljenić, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa”, kako je upozorio Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku.
Za vrijeme Miljenićeva mandata kada je bio na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo je do spornog zakona, nazvanog “Lex Perković”, zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija. U nijednoj pravnoj zemlji nakon takvog poteza osoba ne bi mogla biti na nekoj važnoj poziciji.
“Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je tada glasnogovornica Europske Komisije Mina Andreeva kada ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV ustvrdio je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
