Prošle su četiri godine od izglasavanja “Lex Perkovića” – zakona koji je SDP-ova vlada zaštitila Udbine ubojice

Foto: fah

Prije tjedan dana obilježen je datum kad je vlada SDP-a i HNS-a progurala “Lex Perković”, kojim je pokušala zaštititi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.

28. lipnja 2013. godine Sabor je donio zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU, kolokvijalno zvanim “Lex Perković”, kojim je onemogućio primjenu europskog uhidbenog naloga na zločine počinje prije kolovoza 2002. U glasovanju nisu sudjelovali zastupnici HDZ-a, koji su napustili sabornicu, obrazlažući da “ne žele sudjelovati u takvom udaru na vladavinu prava”. Za zakon je glasovalo 78 zastupnika tada vladajuće Kukuriku koalicije, a šest oporbenih je bilo protiv. 

O njemu je tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović kazao da se čak i uz neograničenu primjenu jedinstvenog europskog uhidbenog naloga Perkovića ne bi se moglo izručiti Njemačkoj te da se cijela priča pogrešno stavlja u kontekst jednog čovjeka.

Tadašnji premijer Zoran Milanović izjavio je da ga zanima što je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) učinilo u vezi slučaja Josipa Perkovića u razdoblju od 2005. do 2008. “DORH je mogao pokrenuti istragu, utvrditi istinu o krivnji ili ne, odustati od istrage, ali prekinuti zastaru pa sada ne bismo razgovarali o tome treba li se suditi u Njemačkoj jer su po svemu sudeći i žrtva i navodni počinitelj hrvatski državljani”, rekao je premijer.

Državno odvjetništvo, s Mladenom Bajićem na čelu, kao neutemeljene je odbacilo tvrdnje da nije surađivalo s nadležnim tužiteljima u Njemačkoj i da je štitilo Perkovića te istaknulo kako je, naprotiv, potpuno i transparentno surađivalo s njemačkom stranom. Podsjetili su i da su pokretanje postupka protiv Perkovića odbacili još 1997. kada još nije nastupila zastara. U kronologiji svojih postupanja DORH je naveo da su dvije kaznene prijave protiv Perkovića bile odbačene 1997. i 1999. te da je 2005. od njemačke strane došao zahtjev za međunarodnom pravnom pomoći nakon čega je s Njemačkom razmijenjena sva tražena dokumentaciju. Tvrdili su da je i tada odlučeno da nema osnova za drukčiju odluku od prijašnjih.

Kronologija slučaja Perković-Mustač: Od služenja u tajnoj službi do zatvorske kazne

Iako su tadašnji ministar Orsat Miljenić, premijer Milanović i predsjednik Josipović opetovano bili upozoravani na moguće sankcije, iako je Europska komisija (EK) tražila brz i bezuvjetan ispravak hrvatskoga zakona o Europskom uhidbenom nalogu, nije ga dobila, iako se Hrvatska na to obvezala za vrijeme pristupnih pregovora, premijer Milanović nakon svega ponovio je da Hrvatska neće odustati od 15. srpnja 2014. kao roka kada bi promjena zakona trebala stupiti na snagu.

Glasnogovornica EK Mina Andreeva izjavila je da ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske. “Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je Andreeva.

Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV rekao je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.

Na pitanje o postupku protiv Hrvatske, čije je pokretanje zbog spornog zakona najavila Europska komisija, Miljenić je odgovorio da će Vlada nastaviti raditi prema svojim planovima. “Rokovi koji su postojali nisu obvezujući. Nisu me obvezivali do sada kao ministra, nisu ni Vladu, a neće ni ubuduće”, bio je uvjeren Miljenić, čvrsto zastupajući stav da Vlada u svemu tome nije nimalo pogriješila.

“Ako gledate naše pozicije od početka, ja sam i u Saboru kad se zakon donosio rekao da postoji dvojba oko toga je li to trebalo tijekom pregovora ili ne. Mi smo razgovarali i konzultirali se s Komisijom… Ne ova razmjena pisama. Mi smo imali sastanke i razgovarali smo i činjenica je da smo mi kao Hrvatska pogriješili što tijekom pregovora to nismo potegnuli, ali to je pogreška pregovarača“, ustvrdio je Miljenić.

Početkom rujna 2013. Zoran Milanović kazao je da se slučaj Đurekovićeva ubojstva neće moći riješiti ako se ne promijeni Ustav i ne ukine zastara za teška ubojstva, a najavio je i da će SDP u Hrvatskome saboru predložiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o tom slučaju.

Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.

Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.

Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.

1. siječnja 2014. godine Perković je uhićen u Zagrebu, a Mustač u Svetoj Nedjelji. Obojica su se pred tužiteljstvom usprotivila izručenju, nakon čega im je sud odredio istražni zatvor. Ustvrdili su i da su žrtve neistinitog iskaza Udbina operativca Vinka Sindičića, kojega su u međuvremenu tužili za lažno svjedočenje. Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo kazao je da se njegov branjenik protivi izručenju jer postupak u Njemačkoj ne ocjenjuje kao “fer suđenje” te smatra da je u slučaju Đurekovićeva ubojstva nastupila apsolutna zastara. Također podsjetio je da u tom slučaju postoje dva rješenja o odbacivanju kaznene prijave koje je donijelo hrvatsko Državno odvjetništvo te da se Perkovića ne tereti za organiziranje, već samo za pomoć u Đurekovićevu ubojstvu.

3. kolovoza 2016. godine Perković i Mustač proglašeni su krivima za pomaganje u ubojstvu Đurekovića i osuđeni na doživotne zatvorske kazne. Sud je presudu obrazložio činjenicom da su obojica obnašali važne funkcije unutar hrvatske Službe državne sigurnosti (SDS) koja je inicirala i provela Đurekovićevu likvidaciju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr