Od donošenja novog Zakona o strancima u siječnju 2021. broj stranih radnika u Hrvatskoj znatno je porastao. Ukinute su godišnje kvote za zapošljavanje stranaca. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi testiranja tržišta rada i potom poslodavcima odobrava zapošljavanje stranih radnika. Kako je rastao broj stranih radnika u Hrvatskoj unazad nekoliko godina? Kakve su projekcije o broju stranaca na tržištu rada u Hrvatskoj u budućnosti?
> Strani radnici u Hrvatskoj: U ovoj godini izdano je gotovo 110 tisuća dozvola; evo otkud sve radnici dolaze
Od 2021. do kraja 2023. broj stranih radnika porastao je za 300%
U godini u kojoj su ukinute kvote HZZ je izdao 48 455 pozitivnih mišljenja za rad stranaca. U 2021. godini strani radnici mahom su se zapošljavali u građevinskom sektoru. Tada je još uvijek trajala pandemija koronavirusa i na snazi su bile epidemiološke mjere. Kako se turizam s vremenom počeo oporavljati, strani radnici su se počeli tražiti i u tom sektoru. Već iduće godine, 2022., HZZ je donio 109 241 pozitivno mišljenje za rad u Hrvatskoj. Do kraja 2023. godine HZZ je odobrio nešto više od 160 000 zahtjeva. U siječnju 2024. u Hrvatskoj je boravilo oko 200 000 stranih radnika. Tako je broj stranih radnika u Hrvatskoj od 2021. do početka ove godine porastao za 300%.
> Hitrec: Rješenje migrantskog pitanja – Nepalci u Hrvatsku vojsku, Japanci u Dinamo
Od zemalja Trećeg svijeta prednjače Nepal, Indija, Filipini i Bangladeš
Broj stranih radnika u Hrvatskoj svake godine povećava se za 40 do 50%. Prije 2021. strani radnici dolazili su uglavnom iz našeg susjedstva. Uglavnom su to bili Srbi ili državljani Bosne i Hercegovine. Danas uz njih prednjače i radnici iz takozvanog Trećeg svijeta. Riječ je o Nepalcima, Indijcima, Filipincima i radnicima iz Bangladeša. Samo od siječnja do svibnja ove godine Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske izdalo je 93 786 dozvola za boravak i rad. Najviše dozvola za rad izdano je za sektor turizma i ugostiteljstva, građevine, industrije, prometa i trgovine. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje izdano je 63 204 dozvola, 22 226 za produljenje dozvola, te 8 356 za sezonske radnike.
> Nepalac u Dugoj Resi provalio u kuću i ozlijedio dijete, nalazi se u pritvoru
Nakon BiH, najviše stranih radnika dolazi iz Nepala
Prema podacima MUP-a RH najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. svibnja 2024. godine izdan je državljanima sljedećih država: Bosna i Hercegovina (18 503), Nepal (15 922), Srbija (14 325), Indija (8504), Sjeverna Makedonija (7236), Filipini (6232), Bangladeš (5338), Kosovo (3678), Uzbekistan (2361) i Egipat (2270). Svakog mjeseca MUP izdaje oko 10 000 dozvola za novo zapošljavanje. U siječnju je izdano 10 045 novih dozvola, a ukupno na godišnjoj razini, do svibnja 2024., izdano je 63 204 dozvola.
> Strani radnici u RH i u Njemačkoj: Trebaju li znati jezik, kulturu, imati iskustvo?
Do 2030. Hrvatska bi mogla imati 400-500 000 stranih radnika
Trenutno je u Hrvatskoj svaki deseti radnik stranac. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u travnju ove godine broj zaposlenih premašio je 1,69 milijuna. U odnosu na prošlu godinu broj je porastao za 3%. Najveći dio tog rasta odnosi se na strane radnike. U odnosu na isto razdoblje lani, podaci HZMO-a i MUP-a otkrivaju nam kako je broj stranih radnika povećan za čak trećinu. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predviđa kako će se do kraja godine odobriti više od 200 000 dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj. Također, HUP predviđa i da će Hrvatska do 2030. imati oko 400-500 000 stranih radnika. Dakle, svaki četvrti radnik bi do kraja ovog desetljeća mogao biti stranac. Podatak je objavljen u analitičkom prilogu HUP-a „Fokus tjedna“.
> Dr. sci. Žižić: Vladin narativ je da su strani radnici nužni, a tko se ne slaže je ksenofob ili fašist
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.