Inflacija i kriza sve izravnije utječu na bankarsko tržište, zbog kojeg poskupljuju kamatne stope ali i krediti ovisno o riziku zajmoprimca, države u kojoj posluju banke. No to nije sve. Povećaju se i bankarske naknade, a najavljuje se i smanjenje mreže, odnosno broja bankomata. To je samo uvod u ulazak u Euro zonu. Zbog potencijalnog pada životnog standarda boji se veliki dio građana. O pripremama za prelazak na euro u Studiju 4 govorio je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, prenosi hrt.
Neke će banke poskupjeti naknade za vođenje računa umirovljenika
Hrvatski građani zaslužuju isti tretman kao građani Njemačke ili Austrije. Da bi imali iste uvjete kredita neophodno je da imamo identičnu regulaciju, da imamo iste zakone i da se ti zakoni jednako primjenjuju. Praksa pokazuje da su hrvatski zakoni drugačiji, oni su kompliciraniji i skuplji. Ima mnogo primjera, navodi Adrović.
– Nažalost imamo situacija koja je u Hrvatskoj specifična, jer se pripremamo za euro. Stotinjak milijuna eura se ulaže u samu pripremu informacijskih sustava banaka jer znamo svi da to mora biti praktičnom promjena bez greške. Imamo čitav niz stvari kao bankomatska mreža, prelazak na tzv.. sustav elektrokemijske zaštite koji košta otprilike 25 milijuna eura. U idućoj godini po uvođenju eura banke gube negdje između 1,2 mlrd i 1,5 mlrd kuna prihoda. Ovaj puta su na tržištu dvije banke digle naknade. Ali na tržištu ima oko 20 banaka i može se izabrati ona koja ima niže naknade.
Smanjivanje bankomatske mreže
Hrvatska statistički gledano ima najgušću bankomatsku mrežu. To je dobro, to je komotno, pokazalo se dobro u vrijeme potresa.
> Banke povećale naknade uz opravdanje: ‘Veći troškovi zbog digitalizacije’
– Međutim, sada imamo zahtjev regulatora da se uvede tzv. aktivna elektrokemijska zaštita koju zapravo ne koristi nijedna država u EU, svi imaju tzv. pasivnu. Međutim, ova aktivna je puno skuplja. Opremanje jednog bankomata može koštati i 20 000 kuna.
Na pitanje zašto baš ta aktivna mjera, kaže kako su naši regulatori inzistirali na tome jer misle da će se bankomati bolje zaštititi. i Vjerojatno je sužavanje mreže bankomata.
Makroekonomski učinci su, kaže, dugoročno bolji, i Hrvatska će biti pod većim, sigurnijim kišobranom.
Podizanje naknada
Je li istina da će klijenti kod podizanja gotovine plaćati naknadu, ističe kako su to uvele neke banke i nada se da to neće uvesti sve.
Na pitanje zar bankama nije dovoljno da su samo u prošloj godini za vođenje različitih računa zaradile 4 milijarde kuna. odgovara da politika negativne kamatne stope koju je uvela Europska središnja banka, učinila je neke čudne stvari.
– Recimo mogli ste u nekim zemljama poput Danske dobiti negativne kamatne stope na stambeni kredit. To je bila vrlo rijetka pojava, ali je vrlo interesantna. Međutim, banke su svoj prihod branile s povećanim naknadama.
Kamatne stope i kunski krediti
Zakon je takav koji će onemogućiti bilo kakvo dizanje kamata zbog konverzija, kaže. Sve je napravljeno da potrošač bude maksimalno zaštićen.
– Ono što je objavljeno je promjena politike Europske središnje banke, a tu smo svi u istoj košari, je dizanje kamatnih stopa zbog inflacije. Kad će to doći to još uvijek ne znamo, rekao je.
Tržište nekretnina
Svima bi odgovaralo kada bi plaće bile više, a cijena stambenog kvadrata niže, ističe Adrović. Problem je što plaće ne rastu realno, cilj je da imamo što je moguće više onih industrija koje imaju višu novododanu vrijednost. Tragično je što imamo indeksaciju plaća, a brže rastu kvadrati koji se grade. To se kaže, mora ograničiti.
Svjedoci smo, ističe, kako je Europski odbor za tržišne rizike naložio bankama u Austriji i Njemačkoj da svoje kapitalne rezerve povećavaju zbog stambenih kredita. Ako se ništa ne promijeni, do toga će, dodaje, doći i u Hrvatskoj.
– Poskupit će se bankama odobravanje stambenih kredita, nudit će se lošiji uvjeti i bit će manja potražnja za stambenim kreditima.
Stambeni krediti su dodaje, u Hrvatskoj na povijesno niskim razinama. Kod stambenog kreditiranja sve je kompliciranije i čitav zakon se bavi tom ocjenom, kaže.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
