Seizmolog Kuk: Potresi se ne događaju pravilnim tijekom

Italiju je u srijedu pogodio snažan potres magnitude 5,6 po Richteru s epicentrom u Jadranu. Dogodilo se to na isti dan kada je prije 142 godine Zagreb pogodio najrazorniji potres u njegovoj povijesti. Zašto se tlo na jugu Europe i dalje ne smiruje? Što nas čeka? Hoće li se obnova Zagreba, Hrvatskog zagorja i Banovine konačno pomaknuti s mrtve točke? Neka su od pitanja na koja se odgovaralo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

> Seizmolog Kuk analizirao zagrebačke potrese: ‘Prorijedili su se i vrlo su malih magnituda’

> Seizmolog Kuk: Cijela južna Hrvatska seizmički je ugroženija od ostatka zemlje, tamo su mogući jači potresi

> Snažan potres pogodio Italiju: Osjetio se diljem Hrvatske

Krešimir Kuk: U Jadranu je bilo tsunamija

Seizmolog Krešimir Kuk upitan je na početku emisije kada će ovo sve skupa stati?

– Seizmičnost nikada nije pravilno i jednoliko raspoređena u vremenu. Postoje periodi kada je izraženija, kada imamo više potresa, a postoji vrijeme kada ih nema. Što se Italije tiče, oni nisu imali nekoliko godina jačih potresa. Godine 2016. je bio potres kod Amatricea, koji je bio značajan i jak, prije toga L’Aquila. Italija ima puno više potresa od nas, oni su i jači i češći. Ipak, relativno je govoriti je li se tlo smirilo. U svakom slučaju potresi se ne događaju pravilnim tijekom, pojašnjava.

Dodaje da je cijelo podmorje Jadrana tzv. Jadranska mikroploča koja je nedovoljno, ali donekle istražena, pa se zna da postoje zone definiranih rasjeda.

– Gledajući Jadran kao cjelinu, poglavito južni dio, tamo su potresi relativno česti, dodaje seizmolog Kuk.

Govoreći o mogućnosti da se u Jadranu dogodi tsunami, kaže da je to moguće, ali da fizikalne karakteristike ovoga mora su uvjetovane početnim uvjetima.

– Kod nas je tijekom povijesti zabilježeno nekoliko tsunamija, ali oni su ipak mali. Jako jugo proizvede valove visine nekoliko metara, to su efekti jači od svih dosadašnjih zabilježenih tsunamija, ističe Krešimir Kuk.

Vidović o obnovi: Pravi poraz hrvatske države

Pitanje je kada će krenuti prava obnova nakon zagrebačkih i petrinjskih potresa.

– Ministar Ivan Paladina je preuzeo odgovornost za proces obnove, do njegova mandata nije nikako išao. U ovome studiju je njegov prethodnik, ministar Darko Horvat rekao da ja o tome ništa ne znam. Kao građanin, koji živim na Banovini i koji imam kuću “u crvenome” neki sam dan razgovarao sa svojim bratićima. Jedan se odselio u Dugu Resu, a drugi u Zadar i vjerojatno se nikada neće vratiti u Sisak. Mislim da je ovdje riječ o pravom porazu Hrvatske, naše države, istaknuo je predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović.

> Gradnja zamjenskih kuća na Banovini: Ima li prostora za lošu gradnju kao nakon Domovinskog rata?

> Zima pred vratima, skoro dvije godine u kontejnerima: Toliko najavljivana samoobnova, a još nijedna ključna odluka za novčanu pomoć nije donesena

Kaže da zbog birokracije nismo u stanju organizirati obnovu, a što su znali Zagrepčani napraviti prije 140 godina.

– Apsolutno je previše papira. Pregledavao sam novi paket mjera, to je 86 stranica gusto tipkanog teksta. Kroz koji se ne možete probijati od silnih papira, dozvola, institucija, revidenata, projektanata, izvođača, ističe.

Ministar Paladina: Imamo ukupno 30 tisuća zahtjeva

Ministar Ivan Paladina se ne slaže da je obnova na mrtvoj točci.

– Do ovoga trenutka, što se tiče manjih zahvata, nekonstrukcijske obnove, obnovljeno je nešto više od 6.500 objekata. Što se tiče konstrukcijske obnove, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Započela je gradnja otprilike sto zamjenskih obiteljskih kuća na Banovini. Od toga je šest završeno. Na području Zagreba započeto je 40-ak objekata, deset je završeno.

> Peternel na Mirogoju: Dvije godine nakon potresa neki grobovi su u takvom stanju da prolaznici vide lijes

Izvode se i radovi na 168 javnih objekata, dodaje, ističući da su u Ministarstvu obradili oko 40% zahtjeva i donijeli odluke o obnovi.

– Radi se o ukupno 30 tisuća zahtjeva. U narednih šest mjeseci obradit ćemo sve zahtjeve za novčanu pomoć i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.

Dotaknuo se i pitanja potresa kod Amatrice u Italiji. Kaže da su Talijani vezano uz obnovu pet, šest puta mijenjali zakon.

– Pet godina nakon potresa, donose mjesečno 450 odluka o obnovi. Mi ih donosimo 400. Ja nisam zadovoljan, nadam se da ćemo doći do 600, 700 odluka do kraja godine.

Korlaet: Stradalo 175 odgojno-obrazovnih ustanova 

U Zagrebu je u tijeku prvenstveno obnova školskih zgrada te su napravljene četiri cjelovite obnove.

> Lovrić objavio drugu Tomaševićevu laž: Od 164 objekta s kojima se hvale, čak 162 su obnovljena za mandata bivše gradske uprave

> Udruga SOS Zagreb: ‘U potpunosti obnovljen grad nećemo imati prije idućih 50 godina sigurno’

– Tu su tri osnovne škole i jedan učenički dom. To su škole koju se obnovljene ne samo konstrukcijski, već i energetski, dobili su nove interijere, opremu, instalacije…, govori zamjenik ekstremno lijevog gradonačelnika grada Zagreba, Luka Korlaet dodajući da je u Zagrebu u potresima stradalo 175 odgojno-obrazovnih ustanova.

Davorko Vidović pak dodaje da Sisak, kada se gleda strogi centar grada, izgleda kao napušten grad.

– Ne svijetle svjetla, tu više ne žive ljudi. Konzervatori inzistiraju da se mora upotrijebiti isti materijal koji se koristio prije 100 ili 200 godina. Katastrofe se događaju, ali ljudi žive. Ja volim vidjeti stare vizure moga Siska, ali mora se ići s rješenjima da se život vrati u grad. Možete imati fasadu, ali ako nemate ljude…

Luka Korlaet kaže da je dezinformacija da se moraju koristiti isti materijali.

– Moraju imati iste karakteristike i nalikovati, ali postoje suvremeni materijali koji su interpretacija.

Karte potresne ugroženosti – koje su zone najsigurnije?

Seizmolog Krešimir Kuk kaže da su najsigurnije zone u Hrvatskoj dio Baranje, Istra.

– Ima na internetu karte potresne ugroženosti. Danas je to već relativno dobro poznato. Nisam od onih koji će plašiti ljude, čujem opet priče “sada smo mirni 100 godina”. Mi naprosto ne trebamo računati kada će biti sljedeći potres, moramo djelovati brzo i efikasno da se osiguramo od njih kada god oni bili, zaključuje.

Ministar o stanju u kontejnerskom naselju u Petrinji

Ministar Ivan Paladina za kraj je odgovorio na pitanje o stanju u kontejnerskom naselju u Petrinji.

– Šest ili sedam kontejnerima je prokišnjavalo. Tamo je 494 naših sugrađana, jedan dio tih ljudi niti ne čeka obnovu jer nije imao riješeno stambeno pitanje niti prije potresa. Vratio bih se na strpljenje, ali ja neću biti strpljiv, bit ću zadovoljan kada se približimo brojci od 50 do 100 objekata mjesečno, kada govorimo o zahtjevnijim konstrukcijskim obnovama. Cilj je to postići u idućih šest mjeseci. Kada dođemo dinamike od 100 objekata mjesečno i ako su radovi u skladu s ugovorenim rokovima, tada možemo reći da smo u nešto više od tri godine gotovi. Meni se čini da bi to bio prihvatljiv rok, zaključuje.