– Sad se potresi više prate kod nas, u nekom duljem vremenskom periodu ne bismo mogli reći da se globalna seizmička aktivnost na zemlji pojačala. Uvijek postoje periodi kada je ona jače izražena i kada je slabija, i kod nas i svugdje drugdje. Tlo je aktivno i dalje, ide prema smirivanju, ali to je jednostavno proces koji traje i nije jednolik, ističe Krešimir Kuk, seizmolog za emisiju HTV-a “Dobro jutro, Hrvatska”.
Prije točno godinu dana Banovinu je pogodio razorni potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom 5 kilometara jugozapadno od Petrinje. Godinu dana kasnije tlo i dalje podrhtava.
– Najavljena je očekivana uobičajena pojava koja slijedi nakon svakog jakog potresa, duže vrijeme traje serija naknadnih potresa. Što je glavni potres jači, tim je naknadna serija duža, i sadrži potrese koji su jači obzirom na jačinu glavnog, ističe Krešimir Kuk, seizmolog.
– Južno priobalje, cijela južna Hrvatska je seizmički ugroženija od ostatka Hrvatske, tamo su mogući jači potresi. U nekom duljem vremenskom periodu tamo su potresi i češći. U Dubrovniku može biti oko 7 po Richteru, oni su se i događali u prošlosti, dodaje Kuk.
Ima li potresa više nego prije?
-Sad se oni više prate kod nas, u nekom duljem vremenskom periodu ne bismo mogli reći da se globalna seizmička aktivnost na zemlji pojačala. Uvijek postoje periodi kada je ona jače izražena i kada je slabija, i kod nas i svugdje drugdje. Činjenica je da sad nakon ovih potresa, i zagrebačkih i petrinjskih, u medijima se prenose i potresi koji su puno dalje od nas, objašnjava seizmolog Kuk.
Potresi u svijetu
Kuk kaže kako nedavni potresi u Japanu i njihova jačina od 8 stupnjeva po Richteru nije neobična za to području, ali da takve zemlje imaju i infrastrukturu prilagođenu tome, tako da obično ne strada puno ljudi.
– Imao sam priliku razgovarati s čileanskim medijima nakon naših potresa, oni su se strašno čudili ovakvim posljedicama potresa magnitude 6,2, rekao je Kuk.
Naveo je kako su potresi na takvim mjestima mnogo jači, da postoji nekoliko parametara koji su različiti, poput dubine tla gdje potres nastane jer što je epicentar bliže površini to je potres razorniji, te još par geografskih čimbenika, ali da je jačina potresa uglavnom predodređena.
Postaje seizmološke mreže u Hrvatskoj
– Mi smo njih instalirali čim smo ih dobili interventnom akcijom vlade, odmah nakon serije petrinjskih potresa. Oni bilježe jako puno potresa, i to su podaci od ogromne važnosti koji će sljedećih desetaka godina koristiti u različitim znanstvenim disciplinama, ne samo seizmologiji. Mi smo do sada na širem petrinjskom području, na području Banovine, zabilježili oko 1400 potresa magnitude veće od 2. Bilo je dva potresa magnitude 5, oko 17 potresa magnitude između 4 i 5, dakle ogromna količina potresa i još velika količina podataka nije obrađena, kaže Kuk.
– Tlo je aktivno i dalje, ide prema smirivanju, ali to je jednostavno proces koji traje i nije jednolik, ističe Krešimir Kuk, seizmolog.
