Vladimir Čavrak, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji se godinama bavi stanjem gospodarstva na Banovini, ali i cjelokupnim regionalnim razvojem u Hrvatskoj, proanalizirao je za Forbes Hrvatska podatke Fine o mjerenju dobiti poduzetnika po županijama, u kojem je Sisačko-moslavačka županija zauzela posljednje mjesto.
>Kako su se kroz povijest koristili nazivi Banovina i Banija i zašto je ljevičarima draži ovaj drugi?
“Nije mi drago čitati podatak da je prošle godine konsolidirana dobit poduzetnika Sisačko-moslavačke županije pala čak 74 posto i da je to daleko najlošiji rezultat od svih naših županija.”
Čavrak tvrdi da je uzrok pada u smanjenju izvoza koji je prisutan već nekoliko godina.
“Glavni uzrok tog pada je smanjeni izvoz. Zadnje tri godine, od potresa do kraja 2023. godine, udio prihoda od izvoza poduzetnika u Sisačko-moslavačkoj županiji stalno opada. S nekadašnjih 33 posto (2020. godine) udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima pao je na 29 posto (2023. godine). To znači da lokalno poduzetništvo kontinuirano smanjuje izvoznu konkurentnost.”
Uz to, naglašava Čavrak, smanjen je i broj zaposlenih kod poduzetnika i to za čak 639, a povećava se broj zaposlenih u javnom sektoru. Takav trend dovodi do pogoršanja kvalitativne strukture zaposlenosti na području Banovine.
Čavrak zaključuje da svi ti pokazatelji empirijski pokazuju da se glavni cilj vladinog Programa revitalizacije, a to je povećanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva, ne ostvaruje.
>Banovina: Prije će stanovnici dočekati obnovu javnih zgrada nego privatnih kuća
Plaće zaostaju za prosjekom RH
Jedan od najvećih problema ovog područja su male plaće koje zaostaju za državnim prosjekom.
“Građani s prosječnim prihodima i dalje teško žive. Prema podacima Fine prosječna neto plaća kod poduzetnika u Sisačko-moslavačkoj županiji i dalje je skoro 20 posto manja od hrvatskog prosjeka i čak 30 posto manja od plaće koju isplaćuju poduzetnici u Zagrebu”, kaže Čavrak.
Proces protupotresne obnove je ubrzan, ali njega ne prati revitalizacija u pravom smislu. Slično se događalo i nakon Domovinskog rata, smatra Čavrak, što je dovelo do višedesetljetne gospodarske stagnacije i demografske devastacije tog prostora.
>Hod za život u Sisku: Naša je dužnost biti glas onih koji glasa nemaju!
Prijedlog vlastima
Kako bi riješila nagomilane probleme područja Banovine Čavrak Vladi RH predlaže da ponovno prouči program koji je on sa svojim suradnicima predložio prije tri godine, a lokalnim vlastima poručuje da se moraju otvoriti i savjetima koji nisu nužno iz njihovih vlastitih birokratskih struktura.
Također, smatra da se trebaju povezivati s poslovnim institucijama kako bi gospodarski oživjeli svoj kraj.
“Ne znam tko im naprimjer brani da razgovaraju o suradnji lokalnih poduzetnika s Američkom gospodarskom komorom sa sjedištem u Zagrebu a koja okuplja više od 300 velikih američkih poduzeća koja posluju u Hrvatskoj. Ima i drugih takvih poslovnih institucija. Ne znam tko im je zabranio da razgovaraju s 200 poduzetnika iz hrvatske dijaspore koji su prošle godine došli o vlastitom trošku u Sisak i to iz cijelog svijeta s idejom da traže investicijske prilike u potresom pogođenom području”, rekao je Čavrak.
