Kad su u pitanju naziv Banija i Banovina važno je istaknuti kako su jezično gledano oba naziva hrvatska jer dolaze od hrvatske riječi ”ban”. No isto tako povijesno gledano, geografsko područje koje podrazumijevaju ova imena nazivalo se, još od srednjeg vijeka u Hrvatskom narodu – Banovina. Međutim nakon NDH, točnije od 1945. potpuno se izbjegava naziv Banovina, a koristi se Banija. Banovina se vratila tek nakon 90-ih godina prošlog stoljeća, s tim da istovremeno nije bilo zabrane riječi Banija.
Oba izraza su hrvatska, no ono što predstavlja problem u jezičnoj komunikaciji jest korištenje izraza ”Banija” kako bi se prenijela ideološka poruka. Određeni ”jugoideolozi” će koristiti riječ ”Banija” jer za njih ”Hrvatska” počinje 1945., a završava 1990. Povjesničari poput Hrvoja Klasića ili ”jugonostalgičnih” političara poput onih stranke Možemo koji su nedavno u Petrinji isprovocirali incident, ovaj naziv će koristiti namjerno, iz ideoloških i političkih razloga. Oni će namjerno izbjegavati naziv Banovina, ne samo zato što se on koristio prije 1945., već posebice jer je uveden ponovno nakon raspada Jugoslavije.
>Odgovor povjesničaru Klasiću izrazi Banovina i Banovac koristili su se davno prije 1991. godine
Naziv Banovina koristi se još od srednjeg vijeka za ovo područje
Naziv Banovina koristi se još od srednjeg vijeka tumače povjesničari. Dr. sc. Željko Bistrović, viši konzervator Konzervatorskog odjela u Rijeci, navodi da je područje današnje Banovine nosilo naziv Banska krajina. I to sve do razvojačenja Vojne krajine 1873. godine. Između ove godine i 1881. kada se Vojna krajina vraća u okrilje Hrvatske, upotrebljava se novo ime, Bansko okružje.
U djelu Vjekoslava Klaića, ”Zemljopisu zemalja u kojima obitavaju Hrvati” (sl. 2.) iz 1881. godine, svezak 1., str. 138., ova regija se upravo tako i navodi: ”Bansko okružje ili Banovina”. No naziv Bansko okružje nije se uspio zadržati upravo zato što ga je istisnuo izraz Banovina. Uz regionalni naziv Banovina tada su korišteni i etnici Banovac i Banovka za stanovnika i stanovnicu Banovine.
>Branitelj o Možemo: Namjerno koriste izraz Banija uvela ga je Jugoslavija i on nas vrijeđa
Otkud naziv Banija za Banovinu
Bistrović ističe da se naziv Banija spominje u radu Manojla Grbića, ”Karlovačko vladičanstvo: prilog k istoriji Srpske Pravoslavne Crkve” iz 1891. godine. U njoj se u 3. svesku na str. 21. nalazi poglavlje ”Narodna pobuna u Baniji 1751. god.”.
Međutim naziv Banija za Banovinu upravno je uveden tek za vrijeme Drugog svjetskog rata od komunističkih vlasti. Prvi broj ”Vjesnika Banije”, organa Narodno oslobodilačkog odbora Banije, izašao je 8. srpnja 1942. godine. Na prvom zasjedanju AVNOJ-a u Bihaću, 26. i 27. studenog 1942. ujednačeni su nazivi NOO-a na skoro cijeloj teritoriji Jugoslavije. U Drugom svjetskom ratu osniva se i Banijski odred (Narodnooslobodilački partizanski odbor Banije). A naziv Banija nalazimo i u borbenim pjesmama (”Bosna, Kordun, Banija i Lika, to je druže čvršće od čelika”, ”Sastala se Banija sa Likom, pa se neda pokoriti nikom”, ”Od Banije do Rusije, crveni se barjak vije”).
>Branitelj poručio Možemo: Ne zovite Banovinu Banijom, Banija nas je ubijala
Nakon 1945. nitko u Hrvatskoj nije koristio izraz Banovina
Činjenica je da nakon 1945. godine nitko u Hrvatskoj nije koristio izraz Banovina, iako on nije bio inkriminiran upotrebom u razdoblju NDH. No u duhu Bratstva i jedinstva i približavanja dvaju naroda, hrvatskog i srpskog, Hrvati su činili mnoge kompromise. Pa su se i odricali dijela svoje jezične baštine.
U Jugoslaviji Banovinu ne spominju pravopisi. Ne spominje ju ni Petar Skok u svom etimološkom rječniku. Navodi samo Ban, pa se u ovoj predmetnici može naći tumačenje za riječ ”banovac”. Riječ je imala trojako značenje: zamjenik bana, novac i vojnik nekadašnje graničarske banske pukovnije. No ne spominje da je Banovac bio i etnik za ljude koji žive na Banovini. Nema spomena pokrajine Banovine niti u Akademijinom Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika.
Banija je termin koji je bio službeni (komunistički) naziv sadašnjeg područja Banovine i u memoriji naroda bio je simbol represije, terora i nejednakosti.
Možda će vas zanimati
Dr. sc. Vukelić: Klasić se bez ijednog argumenta okomio na sisačkog biskupa Košića
Kada ne možeš iskoristiti razoran potres za agendu koju zastupaš, a ti se okomi na hrvatskog biskupa!
Tijekom Domovinskog rata vraćen je stari naziv Banovina
Tijekom Domovinskog rata vraćen je stari naziv Banovina. Iako dolazi do nekih nesporazuma, te se u „Razlikovnom rječniku hrvatskoga i srpskog jezika“ uvode etnici Banovinac i Banovinka, umjesto povijesno korištenih Banovac i Banovka. Hrvatski jezični portal dopušta Banovínac i Bánovac u muškom rodu jednine te Banòvīnka i Bánōvka u ženskom rodu jednine. No u množini muškog roda ne dopušta Bánovci, već samo Banovínci. U „Hrvatskome jezičnom savjetniku“ iz 1999. godine likovi su Banija i Banovina normativno izjednačeni. Ovo opovrgava tvrdnju da je naziv Banovina nametnut 90-ih godina. Istina je da je naziv Banovina vraćen u službenu uporabu kao ravnopravan nazivu Banija.
Danas je Banovina dio Sisačko-Moslavačke županije. Iako je njezino ime vraćeno u upotrebu kao povijesni naziv jedne pokrajine, potisnuta je i iz samog imena Županije. Dosljedno se koristi uglavnom u prirodoslovnim radovima. U društveno-humanističkim radovima naziv Banovina, zajedno s etnicima Banovac i Banovka.
Jugoslavija je učinila svoje pa su, gledajući etničku strukturu stanovništva Banovine 1991., Srbi ondje činili 60 posto. Odnosno imali su izrazitu većinu u općinama Dvor na Uni, Glina i Hrvatska Kostajnica, te neznatnu većinu u petrinjskoj općini.
>Dr. sc. Željko Bistrović: Pitanju Banovine/Banije, Klasić nije pristupio s povijesne, već ideološke strane
Oba naziva su, jezično gledano – hrvatska
Dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), za Narod.hr je rekao da su i Banija i Banovina hrvatske riječi. No dakako, preporučuje korištenje izraza Banovina, iz logičnih razloga.
”Čisto jezikoslovno govoreći valja odmah istaknuti da su oba imena, i Banovina i Banija, posve uobičajeno tvoreni hrvatski toponimi. Na tvorbenoj su razini oba lika ispravna (poput drugih naziva za područje pod čijom upravom: županija, biskupija, kapetanija, kneževina, kraljevina, carevina). I Banovina i Banija hrvatska su imena te su naizmjenično u uporabi petstotinjak godina”, tvrdi Jozić.
Jozić ističe da prema dosad poznatim povijesnim vrelima najstarije je potvrđeno ime toga područja Banska krajina ili Banska zemlja, zatim Banovina te Banija. Potonja dva imena, Banovina i Banija, usporedno su u upotrebi početkom 20. stoljeća. O tome najbolje svjedoči petrinjski tjednik ”Banovac” s prijelaza stoljeća, u kojem se vrlo često i u istoj rečenici nalaze oba imena. Tako kolega povjesničar Marijan Lipovac navodi primjer iz 1917. godine: ”Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode bude okupljena cijela Banija.”
Nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine, Kraljevina Jugoslavija biva podijeljena u devet banovina, od kojih su dvije na području Hrvatske: Savska i Primorska. Vjerojatno da ne bi došlo do imenskoga preklapanja, za to područje koristilo se ime Banija, upravo od 1930-ih godina. Od 1990-ih godina u službenu je upotrebu vraćen naziv Banovina, koji ipak nije prevladao kao jedini, vjerojatno i zbog 60 godina duge tradicije upotrebe imena Banija, nego oba imena supostoje i u živoj su upotrebi kao i prije stotinu godina, tvrdi Jozić.
Možda će vas zanimati
Dr. sc. Jozić: Preporučujemo naziv Banovina, ali oba imena su hrvatska
‘Oba su imena hrvatska jer su oba nastala od riječ ban, što je naziv za isključivo hrvatskoga vladara’
Tekst se nastavlja ispod oglasa
