Dr. sc. Jozić: Preporučujemo naziv Banovina, ali oba imena su hrvatska

Zagreb, 12.6.2015 - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i struèni èasopis "Radno pravo" organizirali su okrugli stol u Hrvatskom novinarskom domu o pitanju obveznosti uporabe hrvatskoga jezika u radnim odnosima. Na fotografiji Željko Jozić, ravnatelj IHJJ-a. foto HINA/ Ivan ŠARAVANJA/ iš

Jasno želimo naglasiti da su oba imena hrvatska jer su oba nastala od riječ ban, što je naziv za isključivo hrvatskoga vladara“, ističe dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), za Narod.hr o polemici koja se zadnjih dana vodi oko imena Banovina odnosno Banija.

Narod.hr: Kako komentirate prijepore oko naziva Banovina i Banija?

Dr. sc. Željko Jozć: Doista me iznenadila količina i žestina javne rasprave u vezi s imenom, odnosno imenima hrvatske pokrajine Banovine ili Banije. Ponovno se pokazalo da su jezična pitanja i jezični prijepori izrazito snažno mobilizirajuće sredstvo pa smo tako svjedočili izjašnjavanju o tome jezičnome, odnosno onomastičkome pitanju predstavnika najviših političkih, ali i znanstvenih i crkvenih struktura.

Narod.hr: Zašto i kako su nastala ta dva naziva?

Dr. sc. Željko Jozć: Čisto jezikoslovno govoreći valja odmah istaknuti da su oba imena, i Banovina i Banija, posve uobičajeno tvoreni hrvatski toponimi i na tvorbenoj su razini oba lika ispravna (poput drugih naziva za područje pod čijom upravom: županija, biskupija, kapetanija, kneževina, kraljevina, carevina). I Banovina i Banija hrvatska su imena te su naizmjenično u uporabi petstotinjak godina.

Prema dosad poznatim povijesnim vrelima najstarije je potvrđeno ime toga područja Banska krajina ili Banska zemlja, zatim Banovina te Banija. Potonja dva imena, Banovina i Banija, usporedno su u upotrebi početkom 20. stoljeća, o čemu najbolje svjedoči petrinjski tjednik “Banovac” s prijelaza stoljeća, u kojem se vrlo često i u istoj rečenici nalaze oba imena. Tako kolega povjesničar Marijan Lipovac navodi primjer iz 1917. godine: “Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode bude okupljena cijela Banija.”

Nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. godine, Kraljevina Jugoslavija biva podijeljena u devet banovina, od kojih su dvije na području Hrvatske: Savska i Primorska, pa se, vjerojatno da ne bi došlo do imenskoga preklapanja, forsira ime Banija za to područje upravo od 1930-ih godina. Od 1990-ih godina u službenu je upotrebu vraćen naziv Banovina, koji ipak nije prevladao kao jedini, vjerojatno i zbog 60 godina duge tradicije upotrebe imena Banija, nego oba imena supostoje i u živoj su upotrebi kao i prije stotinu godina.

Narod.hr: Koji od ta dva naziva preporučujete za službenu uporabu?

Dr. sc. Željko Jozć: Upravo zbog službenosti naziva Banovina sasvim je razumljivo da to ime preporučujemo, ali jasno želimo naglasiti da su oba imena hrvatska jer su oba nastala od riječ ban, što je naziv za isključivo hrvatskoga vladara te ime Banija ne treba odbijati kao nepravilan ili manje hrvatski.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr