Predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi u utorak istječe mandat, a Sabor ni nakon dva javna poziva nije izabrao osobu koja bi ga naslijedila. S obzirom na to da još nije izabrana osoba koja bi ga na toj dužnosti trebala zamijeniti, najvišim sudom privremeno će upravljati zamjenik predsjednika Marin Mrčela.
Mrčela koji je i šef Kaznenog odjela Vrhovnog suda te predsjednik skupine država protiv korupcije Vijeća Europe – GRECO, kao najveći pravosudni problem isticao je dugotrajnost postupaka.
DSV je 7. srpnja, s rokom prijave od 30 dana, raspisao novi javni poziv za čelnu osobu Vrhovnog suda, no ta tema neće doći pred zastupnike prije 15. rujna, kada počinje zasjedanje Sabora nakon ljetne stanke.
Vrhovni sud u utorak će objaviti službeno priopćenje
Na čelu Vrhovnog suda Sessa bio je od 20. srpnja 2017. Prijavio se i za novi mandat na prvom javnom pozivu raspisanom u veljači, koji je Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisalo ove godine po novim zakonskim odredbama, no predsjednik RH Zoran Milanović nije ga predložio Saboru, kao niti ostalo troje kandidata koji su se prijavili.
Na drugom pozivu, Milanović je ustrajao na kandidatkinji Zlati Đurđević. Prijedlog predsjednika Zorana Milanovića odbio je 81 zastupnik. Osim većine vladajuće koalicije, povjerenje profesorici Đurđević uskratili su i Hrvatski suverenisti i Domovinski pokret – iz više različitih razloga.
Na drugi DSV-ov javni poziv, raspisan nakon što je Ustavni sud zaključio da predsjednik RH Saboru može predložiti samo kandidata koji se prijavio na javni poziv DSV-a, Sessa se nije javio jer ga predsjednik, koji je na toj dužnosti želio profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, očito ne želi predložiti Saboru za imenovanje.
Zašto je Vrhovni sud važan?
Vrhovni sud najviši je sud u Republici Hrvatskoj. Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
obavlja druge poslove određene zakonom.
Sudbena vlast u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
Zakonom o sudovima (“Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 126/19.) uređeno je ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.
Sudovi štite Ustavom, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno (članak 3. Zakona o sudovima).
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi, te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Redovni sudovi su: općinski sudovi i županijski sudovi.
Specijalizirani sudovi su:
trgovački sudovi
upravni sudovi
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Visoki upravni sud Republike Hrvatske
Visoki prekršajni sud Republike HrvatskeVisoki kazneni sud Republike Hrvatske.
Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima).
Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi (članak 14. stavak 5. Zakona o sudovima).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
