Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poručio je s prosvjeda u organizaciji Udruge Franak da monetarna, izvršna i zakonodavna vlast snose odgovornost za sve što se događa u zemlji te da su banke zločeste onoliko koliko im to dopuste vlasti zemalja u kojima djeluju.
“Trideset posto Hrvata je siromašno, ali ne svojom krivicom, 317.000 građana je blokirano, s dugom od 31,46 milijardi kuna, velik je broj siromašnih i svi su objedinjeni u jadu i bjedi”, upozorio je Sever na prosvjedu na Trgu Franje Tuđmana, na kojem se okupilo više od tri tisuće prosvjednika.
Ustvrdio je da bankari dobro žive preko leđa građana te da vlasti nemaju sluha. “Ignoriraju sve, građani su na jednoj, a oni na drugoj strani i jedino što se trude je da što duže ostanu na vlasti”, rekao je Sever te dodap kako očekuje da Hrvatska narodna banka (HNB), Vlada i Sabor u budućnosti donose zakone po mjeri svojih građana.
Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević kazao je da su građani izručeni na milost i nemilost banaka. “HNB nije ni Hrvatska niti narodna, jer dopušta da se ovo događa. U posljednjih šest godina imamo 200.000 radnih mjesta manje, siromaštvo je poraslo za 30 posto, industrijska proizvodnja je pala za 17 posto, a banke imaju 20 milijardi profita”, naveo je Matijašević i poručio da teret kredita moraju snositi isključivo banke “i nitko drugi”.
“Neka ovo bude početak građanskog nemira i neposluha, jer kad jednom ulica skine Vladu, više ništa neće biti isto”, poručio je Matijašević, uz glasno odobravanje okupljenih.
I Matijašević je uvjeren da od HNB-a nema nikakve koristi “jer dopušta bankama da deru kožu građana”. Dodao je kako očekuje da banke hrvatskim građanima omoguće isti tretman kao i u zemljama iz kojih dolaze.
Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić naveo je da se puno hrvatskih građana miri sa svojom situacijom pa ih, kaže, zato na Trgu Franje Tuđmana nema pola milijuna. Smatra da hrvatske vlasti srednji sloj pretvaraju u sirotinju, kojoj se, kaže, više nema što uzeti. Naglasio je da bankari i političari jedino priznaju jezik pritiska i poručio kako je “vrijeme da snagu argumenata zamijeni argument snage”.
Podršku proisvjedu pružili su i dužnici iz susjednih zemalja, Slovenije, Srbije i BiH. U ime tih prosvjednika Kemal Duraković iz BiH okupljenima se obratio riječima, “maloprije sam popio kafu i platio sam je u kunama, a nitko ne traži švicarce”, što je izazavalo smijeh okupljenih.
“Htjeli su rat i dobit će ga, neće dobiti ni kamatu koju su zamislili. Poništite ugovore vezane uz nepostojeći CHF. Možda jesu izmislili granice, ali nema granice kada kradu”, rekao je Duraković.
Prosvjednici su u Zagreb pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a nose transparente “Rak Franak našeg društva”, “Ako želiš biti sit, nemoj dizati kredit”, “Smrt kapitalizmu”, “Švicarski franak uzima danak”, “Guverneru, uzimate siromašnima da bi dali bogatima”, “Časni sude, što se čeka”, “Pazite s kim bankarite”, “Stop dužničkom ropstvu” te “Hitno nacionalizirati banke”.
Poslije 13 sati, prosvjednici su mirno krenuli prema Trgu bana Josipa Jelačića, gdje se očekuje još nekoliko tisuća ljudi i od kuda će, po najavama organizatora, jedna kolona otići prema Markovu trgu, gdje će se “obratiti praznim hodnicima Vlade”.
Druga kolona će ići prema sjedištu Hrvatske narodne banke (HNB) na Trgu hrvatskih velikana, dok će dio prosvjednika ostati na središnjem zagrebačkom trgu.
Podršku prosvjedu u organizaciji Udruge Franak pružile su brojne druge organizacije, poput udruga Blokirani i Pokrenimo Hrvatsku, Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, nekoliko sindikata, stranke Živi zid, branitelja i invalida Domovinskog rata koji prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja i dr.
Odluku o organizaciji masovnog prosvjeda Udruga Franak donijela je krajem ožujka, nakon propalih pokušaja dogovora rješenja za korisnike kredita vezanih uz švicarski franak unutar radne skupine sastavljene od predstavnika države, banaka i dužnika.
Udruga Franak je tada objavila da napušta pregovore u Ministarstvu financija “prvenstveno zbog neozbiljnosti sudionika radne skupine, te njihovog neshvaćanja veličine problema i posljedica po dužnike koje Udruga zastupa u pregovorima”, te su zatražili ostavku guvernera HNB-a Borisa Vujčića.
Cijelo vrijeme pregovora iz Udruge Franak držali su se svojih zahtjeva da se donese uredba sa zakonskom snagom, kojom će se intervenirati i odrediti tečaj konverzije CHF indeksiranih kredita po početnom tečaju te definirati da se nadalje primjenjuje fiksna kamatna stopa jednaka početnoj kamatnoj stopi. Uredbom, traže u Udruzi Franak, treba zabraniti i ovrhe nekretnina dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u CHF sve do donošenja odluke Vrhovnog suda o reviziji uloženoj na presudu Visokog trgovačkog suda u kolektivnom postupku.
Zahtjevaju i povrat preplaćenih sredstava dužnicima na temelju nezakonitih promjena kamatne stope te propisivanje metodologije određivanja fiksnog dijela kamate na temelju početne kamatne stope iz ugovora i početnog parametra za sve ostale postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom u kunama i s valutnom klauzulom u bilo kojoj stranoj valuti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
