Koronavirus je jako narušio i krvnu sliku hrvatskoga gospodarstva. Poslodavci traže spas u jačanju Vladinih mjera prema načelu “nula prihoda, nula rashoda”.
Otpis svih davanja, doprinosa, parafiskalnih nameta, raznih nepotrebnih članarina, a ne odgode! Treba li ograničiti prava radnika kako bi se spasilo gospodarstvo? Slijedi li rezanje plaća u javnom i državnom sektoru?
Može li se stati na kraj valu otkaza? Ako prema procjenama gospodarstvo eurozone u sljedeća četiri mjeseca padne 10 posto, kako će to utjecati na hrvatsku ekonomiju?
U emisiji “Otvoreno” HRT-a gostovali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a Josip Tica, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić te predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Na početku je ministar Ćorić govorio o paketu mjera za pomoć gospodarstvu, a koje je najavila Vlada.
– Na prvom je mjestu zdravlje i sigurnost naših građana. Štiteći zdravlje i sigurnost građana u proteklim smo tjednima proveli niz mjera koje su na gospodarstvo djelovale restriktivno. Nećemo dopustiti da se Hrvatskoj dogodi kriza iz 2008. i 2009. godine. Naš travanjski paket mjera koji će biti predstavljen u četvrtak ići će u smjeru da poveća likvidnost poduzetnika te da učvrsti našu poziciju obrane svakoga mjesta u RH. Trenutni paket mjera koji je već jednim dijelom u funkciji, a zapravo dio njega počinje funkcionirati iz dana u dan polučio je rezultate. S današnjim rezultatom 310 tisuća ljudi odnosno 52 tisuće poduzetnika koriste mjeru 3.250 kuna. Ta je mjera utjecala na sentiment niza poduzetnika.
Poduzetnička zajednica i dio stručne zajednice na neki svoj način gleda na načine rješavanja krize.
– Jasno je i da oporba ima svoje viđenje rješenja problema. Jedini tko ima odgovornost za ekonomsku perspektivu je Vlada RH, dodaje.
Mi smo poslali niz prijedloga na mejlove Ministarstva financija te čekamo odgovore.
– Velika je zabrinutost poslodavaca, veliki su izazovi pred nama. Ono što mi moramo znati jest s čime se ulazi “u novi start” kada situacija s virusom završi. Ono što je interes svih poslodavaca jest da krenemo sa što manjim dugom koji smo stvorili dok nismo radili ništa. U svim mjerama koje Vlada radi, treba ići prema nula troškova za vrijeme dok hiberniramo. Imat ćemo bolju startnu poziciju kada se sve ovo završi pa bi i utjecaj recesije bio manji, dodaje čelnik HUP-a Davor Majetić.
SDP je također predstavio svoje mjere koje je uputio u proceduru.
– Mi smo u pet dana proizveli deset zakonskih prijedloga, htjeli smo Vladi demonstrirati kako se to radi. Dakle, kada je kriza moraš brzo djelovati moraš biti odrješit te batina kojom udaraš problem mora biti ogromna. Iznos mora biti zastrašujući. Zašto? Ključna je stvar da preveniraš domino efekte koji idu u krivu stranu. To se radi enormnim paketom pomoći. Dat ću primjer Slovenije. Vlada će platiti sve račune za 8 dana te otkupiti sva loša potraživanja od svih poduzetnika u zemlji. Kraj panike, računi se nastavljaju plaćati. Isto vrijeme prodali su milijardu dolara obveznica ispod 1 posto kamatne stope. Mi ćemo tek šest dana nakon toga razmišljati…, ističe predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a Josip Tica.
Ćorić replicira.
– Nema potrebe za velikim batinanjem niti za iznosima koje niste u stanju kontrolirati. Slovenska Vlada je u svojem iznosu imala mjere koje su nekoliko puta manje od mjera kojima mi baratamo. Sve se svodi na kreditne linije, na namirivanje dijela plaća, za što namjeravaju potrošiti 51,5 milijuna eura. Naša je ideja vrlo jasna, a to je likvidnost hrvatskog poduzetništva i gospodarstva. Postavlja se pitanje kako uslijed šoka potražnje i ponude, kako kada se sve završi, krenuti naprijed. Ideja je da idemo u smjeru “nula prihoda, nula rashoda”. Mjere će se odnositi za poticanje potražnje privatnog sektora te će se jedan moment odnositi na poticanje potražnje kućanstava, odnosno fizičkih osoba.
Izrazito smo zainteresirani i za očuvanje radnih mjesta i za očuvanje plaća, ističe sindikalac Krešimir Sever.
– Ne smije se dogoditi scenarij iz krize 2008. i 2009. godine, a zbog čega je Hrvatska toliko dugo ostala u krizi u recesiji. Ljudi ne smiju dobivati otkaze. Pitanje je koliko će dugo kriza trajati i kakvi će biti rezultati. Onaj tko želi dobiti potporu za radnike mora steći uvjete, s jedne strane nema dividende, nema bonusa prema vršnim menadžerima i upravama te se trebaju očuvati radna mjesta i plaće.
Svima su u ovom trenutku u interesu radna mjesta, ističe ministar Ćorić.
– Ni do kakve izmjene zakonskog okvira neće doći bez prethodnih konzultacija i suglasja sa socijalnim partnerima. Nema govora da se od toga odustane.
Davor Majetić kaže da danas otprilike 20% radnika radi i dalje normalno te nemaju problema sa svojim radnim aktivnostima.
– Mi moramo kroz mjere pomoći onima koji rade da rade koliko god mogu. Imate primjerice građevinu kojoj treba omogućiti da rade, a imate i poljoprivredu gdje su trenutno ljudi kod kuće. Da se onaj dio kotača koji nije stao, da nastavi raditi.
– Nadamo se da ovakva zaključanost gospodarstva neće dugo trajati, jer je to devastirajuće, poručio je ministar.
Kakva je situacija u Europskoj uniji, govori se o mogućem padu u eurozoni od 10 posto. Što može očekivati Hrvatska?
– Eurozona uživa veću pomoć kao i sve zemlje koje imaju uveden euro. Što se tiče zaduživanja RH, likvidnosti će biti dovoljno, bit će namirena na domaćem i stranom tržištu, dodaje ministar Ćorić.
Na kraju je završio u optimističnom tonu.
– Likvidnosti će biti, radna će mjesta biti sačuvana, nema straha.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
