Sever: ‘Sasvim sigurno ovo još nije dno dna, još gore dolazi od same jeseni’

Kreditna zaduženost građana sve je dublja. Alarmantan je rast cijene struje, ponegdje su već i računi za vodu veći. Građani kredite dižu da bi nekako izgurali mjesec. No, ujesen će biti još i gore, a Vladine mjere nisu dovoljne i potrebno je povećati i plaće, upozorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever gostujući u Dnevniku Nove TV.

Najnovije brojke pokazuju da je od lipnja lani do lipnja ove godine zaduženost stanovništva porasla za 7,5 milijardi kuna, a raste i dalje, upozorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever.

Dio građana novac koristi za kupnju nekretnina, ali velika većina zapravo refinancira kredite i nadoknađuje manjak prihodima, kazao je.

Nismo još stigli do najgoreg, upozorio je Sever: ”Sasvim sigurno ovo još nije dno dna, još gore dolazi od same jeseni. Sve ono što će poskupljivati – od energenata, koji će sigurno ići još gore, neovisno o tome što će građani imati nešto mirniju ovu ogrjevnu sezonu jer su cijene kada je riječ i o struji i o plinu negdje zaustavljene, nisu zaustavljene za gospodarstvo, a ono to opet prekrcava u svoje krajnje cijene”.

Nadalje, trošak hrane je ogromna stavka u budžetima većine građana. ”Hrana će sasvim sigurno dalje poskupljivati i problemi će se samo množiti i samo će rasti”, istaknuo je, između ostalog, predsjednik NHS-a.

”Ljudi dižu kredite da bi očuvali vrijednost novca”

Što se tiče rasta kreditne zaduženosti građana, ”s obzirom na inflaciju jasno je da ljudi pokušavaju na neki način održati vrijednost novca koji najmanje vrijedi ako stoji – pa čak i ako dižu kredite, još uvijek računaju da će im se to isplatiti očuvavši tako neku vrijednost kroz kupnju nekretnina”.

Međutim, to je samo jedan dio, dodao je i ukazao na to da se ”veliki dio građana zadužuje gotovinski, nenamjenski jer imaju problema s pokrićem redovitih troškova, a kamoli nekih izvanrednih i naravno da se dodatno kreditno zadužuju”.

Na sve to dolaze još i minusi po tekućim računima građana, podsjetio je šef sindikata, kao i cijeli niz problema koji se rješavaju upravo kroz zaduženost.

Postojeće Vladine mjere nisu dovoljne: Što kane Banski dvori?

Vladini vaučeri za energente apsolutno više nisu dovoljni i neće dovoljno pomoći, naime, kako je Sever objasnio: ”Ti vaučeri se usmjeravaju samo prema onima koji su energetski siromašni – tu govorimo i kada je riječ o struji i o plinu. Sasvim sigurno je potrebno napraviti širi obuhvat jer više ovdje ne govorimo samo o statistički siromašnima, kojih je oko 19,5 posto, a unutar toga je tek jedan posto energetski siromašan, nego govorimo o tome da su ovim udarom lančanih poskupljenja – energenti, gorivo, hranam a i svemu ostalom, ugroženi daleko širi krugovi građana”.

Više u Hrvatskoj čak ne možemo govoriti o nekom srednjem sloju, istaknuo je predsjednik NHS-a: ”On je gotovo nestao. Govorimo o jednom širokom raslojavanju – pri vrhu imamo uski krug onih koji puno imaju, a na drugoj strani je sve širi krug onih koji nemaju – umirovljenici, oni koji primaju minimlnu plaću, svi oni koji primaju plaću do medijalne plaće, a i iznad nje, to su kategorije koje su silno ugrožene”.

Zamrzavanje cijena hrane dugoročno ne bi pomoglo

Cijene hrane lete u nebo, ali njihovo zamrzavanje ako što su učinile neke zemlje, nije dobar potez, objasnio je Sever: ”Ono može samo kratkoročno doprinijeti i donijeti nekakav utjecaj na smirivanje stanja, ali dugoročno sasvim ne”.

”Treba raditi sve što je moguće da se pomogne proizvođačima hrane, u prvome redu da se našim poljoprivrednicima smanje ulazne cijene i da ih se rastereti gdje god je to moguće. Zatim davati potpore i prerađivačima te onda uvjetovati da se to u konačnici vidi i na samom sniženju krajnjih cijena jer ovako kad je to išlo samo kroz smanjenje PDV-a vidjeli smo da je to bilo vrlo kratkotrajno, a kod nekih čak ne niti toliko i da je nakon toga došlo do značajnog rasta”, podsjetio je Sever.

Hrana zauzima najveći dio troška u mjesečnoj potrošnji kućanstva, dodao je: ”Ona statistički izgleda negdje oko 25 posto, no to je za prosjek, za sve one kojima se primanja kreću od medijalne pa prema minimalnoj plaći, za umirovljenike s prosječnom mirovinom i nižom o toga udio je iznad 30, 40 pa i 50 posto u mjesečnoj potrošnji, a kako hrana poskupljuje većom stopom i brže od stope inflacije – vidjeli smo i zadnje podatke: inflacija 12,3 posto, a poskupljenje hrane 18,3 posto – jasno je da je riječ o velikom udaru”.

Plaće moraju rasti

Povećanje plaća je sada jedino rješenje koje koliko toliko može ublažiti ovakav udar u kombinaciji s Vladinim mjerama, istaknuo je Sever i poručio: ”Očekujemo dogovore, ne samo jednostranu poruku Vlade koje će mjere donijeti”.

Kad je riječ o plaćama u državnim i javnim službama, razgovarat će se tijekom rujna, međutim, kako je istaknuo Sever za Dnevnik Nove TV: ”Moramo govoriti o povećanju svih plaća, i u privatnom sektoru. Plaće je nužno dizati kod svih da bi se koliko toliko umanjio ovaj cjenovni udar i to uz puno izdašnije, puno jače i puno šire Vladine mjere pa u toj kombinaciji možemo računati da ćemo donekle voditi korak s ovom trkom”.