Oni koji su provjeravali siječanjske podatke već su mogli primijetiti kako je srednja mjesečna temperatura zraka posvuda bila viša od prosječne. Barem malo, ponegdje i više. Odstupanje je bilo od 1 do 5 °C. Prema javno dostupnoj službenoj klimatološkoj ocjeni DHMZ-a siječanj je bio “topao” i “vrlo topao”, samo rijetko i “normalan”, primjerice na Zavižanu.
Valja spomenuti kako su te ocjene po prvi puta na temelju posljednjeg službenog klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. Srednja siječanjska temperatura u tom je razdoblju bila viša nego u starijem razdoblju od 1981. do 2010. godine – i to malo, svega 0,1-0,2 °C u južnijim hrvatskim krajevima, a u sjevernijim i za oko 0,8 °C.
Malo detaljnije analize pokazuju kako je ovogodišnji siječanj na Zavižanu “tek” 22. na popisu najtoplijih, ali u većini Hrvatske među prvih 11. Primjerice, u Rijeci 11., u Splitu i Gospiću 9., Dubrovniku 5., Osijeku 4., a u Zagrebu, na postaji u Maksimiru, čak 3. na popisu najtoplijih – odmah iza onih 2007. i 2018. godine, piše Zoran Vakula, HRT-ov meteorolog.
Pritom su se dogodile i neke rekordno visoke vrijednosti temperature zraka na pojedine dane. Primjerice, najviša dnevna temperatura zraka u Zagrebu, vjerojatno i još ponegdje, 1. i 2. siječnja bila je rekordno visoka za prve dane u godini, kao i najniža dnevna temperatura zraka, ne samo ta dva dana, nego još i 3. siječnja. U Splitu je pak novi dnevni rekord izmjeren na dan 4. siječnja.
Količina oborina veća od prosjeka
I ukupna mjesečna količina oborine diljem je Hrvatske u siječnju bila veća od višegodišnjega prosjeka. Nedovoljno da u Zadru i Dubrovniku “zasluži” ocjenu veću od “normalno”, ali drugdje prevladavaju ocjene “kišno” i “vrlo kišno”, u središnjoj Hrvatskoj i dijelu gorske čak i “ekstremno kišno”. Ne treba čuditi ako se zna da je ponegdje bila izmjerena čak i za siječanj rekordna ukupna mjesečna količina oborine, primjerice u Krapini 152 mm ili litre po četvornome metru, Varaždinu 175 mm te Ogulinu 297 mm. Pri čemu je važno naglasiti kako je osim kiše bilo i snijega, u gorju ponegdje i više od metra.
Nije rekord, ali ni daleko od njega – 157 mm oborine izmjerene u Komiži – više nego ukupno u prvih 7 mjeseci 2022. godine, kao i 154 mm u Hvaru – više nego ukupno u prošlogodišnjih 10 mjeseci!?
Veljača – počela toplinom, nastavlja hladnoćom, a na kraju…?
Tijekom jeseni su dugoročne prognoze za veljaču, neke i za siječanj, povremeno povećavale vjerojatnost negativnog odstupanja tih mjeseci od prosjeka, ali su kasniji izračuni tu vjerojatnost značajno smanjili. Najnovije prognoze za 4 tjedna unaprijed u skladu su s posljednjim prognozama za 6 mjeseci unaprijed, prema kojima u većini Hrvatske postoji 60 do 80 % vjerojatnosti veljače barem malo toplije od prosjeka.
I ovi prvi dani veljače odgovaraju takvom vremenskom scenariju, ali ne i dani od nedjelje. Slijedi nam osjetan pad temperature zraka, na kopnu ponegdje i uz cjelodnevne “minuse”, osobito u gorju, a noćne i jutarnje negativne temperature zraka bit će i na Jadranu.
Pritom, unatoč barem djelomice sunčanom vremenu, ni najviša dnevna temperatura zraka neće biti osobito visoka. Dapače, mjestimice će biti i znatno niža od prosječne za ovo doba godine.
Stiže hladni val
Zbog tako niske temperature zraka u sljedećem tjednu stručnjaci DHMZ-a već su objavili upozorenja na hladni val koji može djelovati na zdravlje na Jadranu, a nije isključeno da se sljedećih dana pojavi i ponegdje u unutrašnjosti.
Dojam hladnoće pojačavat će i povremeno umjeren, gdjekad i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na Jadranu još jača bura, i to već od subote!
Koliko će to djelovati na srednju temperaturu zraka cijele veljače nije zahvalno procjenjivati. Ne bi smjelo mnogo ostvari li se trenutačno prilično vjerojatno zatopljenje u drugom dijelu mjeseca, ali su mogući i drugi razvoji vremena prema kojima će se ostvariti jesenske prognoze za veljaču.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.