Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg ocijenio je u utorak kako su klimatske promjene kojima je izloženo Sredozemlje izazvale salinizaciju doline Neretve, a da s druge strane izgradnja hidroenergetskih objekata u susjednoj Bosni i Hercegovini još više pridonosi učinku klimatskih promjena.
“Hrvatska je kao dio Sredozemnog bazena osjetljiva na klimatske promjene. Primjerice dolina Neretve, koja je naš glavni proizvođač povrća i voća, u zadnjem je desetljeću suočena s salinizacijom koja je posljedica tih klimatskih promjena, a s druge strane izgradnja hidroenergetskih objekata u susjednoj Bosni i Hercegovini još više pridonosi učinku klimatskih promjena”, rekao je Šiljeg novinarima u Splitu, gdje se danas održava 11. Mediteranski dan obale i proslava 40. obljetnica Centra zaduženog za provedbu protokola upravljanje obalom (PAR/PAC) koji smješten u Splitu.
Šiljeg je istaknuo kako će uloga tog Centra ubuduće biti još važnija kako bi znanjem pomogao u smanjivanju posljedica klimatskih promjena.
“Osim doline Neretve, cijeli obalni pojas je prioritetni zadatak ovog Centra jer imamo dosta niskih gradova na području Dalmacije koje će već u sljedećih deset godina biti suočeno s negativnim posljedicama porasta razine mora i ostalih klimatskih promjena”, upozorio je Šiljeg.
Po njegovim riječima, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike trenutačno je angažirano oko odobravanja “vrlo velikih projekta” u dalmatinskim županijama radi zaštite priobalja od onečišćenja.
“Za Splitsko-dalmatinsku županiju imamo dva projekta vrijedna više od dvije milijarde kuna iz strukturnih fondova Europske unije a koja se tiču zaštite naše obale i odnose se na izgradnju kanalizacijskog sustava i zbrinjavanje otpadnih voda. Slična je situacija i u Šibensko-kninskoj županiji gdje projekt nešto manje košta, te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”, kazao je Šiljeg.
Vjeruje kako će već na proljeće 2019. godine početi radovi na nekim od tih projekata.
Klimatske promjene – masovne seobe prema Europi
Na upit kako komentira stručne najave da bi klimatske promjene mogle potaknuti masovne seobe naroda i migracije prema Europi, Šiljeg je odgovorio kako je Hrvatska svjesna tog problema.
“Već sada možemo reći kako je više migracija i izbjeglica uzrokovano klimatskim promjenama nego drugim, primjerice ratnim razlozima. U biti i situacija u Siriji ima ishodište u klimatskim promjenama, odnosno sušna su razdoblja i nedostatak pitke vode potaknuli migracije stanovništva iz ruralnih područja”, ustvrdio je Šiljeg.
Po njegovim riječima, Hrvatska i BiH su “vrlo atraktivne” za izbjeglice, a u okolici Sarajeva se stvaraju nova naselja zbog migrantskog stanovništva koje dolazi s Bliskog istoka.
“U suradnji Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva unutarnjih poslova prošlog je tjedna potpisan vrlo vrijedan ugovor za nabavu radio-komunikacijske opreme za graničnu policiju Republike Hrvatske koja će biti upotrebljavana za sprječavanje ilegalnih migracija s kojim smo suočeni”, istaknuo je Šiljeg.
Ravnateljica PAP/RAC Centra Željka Škaričić rekla je da moramo biti svjesni klimatskih promjena te na vrijeme razmišljati kako bi se smanjile njihove posljedice od njih. Istaknula je kako je Centar angažiran da predloži mjere za adaptaciju na klimatske promjene.
“Jedna od najvažnijih odredbi Protokola integralnog upravljanja obalnim područjem odnosi se na sprječavanje posljedica klimatskih promjena tako da se poštuje odmak 100 metra od obalne crte u kojem ne bi trebalo graditi u neizgrađenim područjima”, kazala je Škaričić.
Po njezinim riječima, ovaj je Centar sudjelovao u izradi studije o procjeni šteta kojim će biti izložena Jadranska obala na temelju “projekcija podizanja mora.”
“Shvatili smo da su te štete vrlo velike, a posebice u područjima u kojima je malo stalnog stanovništva a velika je izgrađenost. Tu se postavlja pitanje tko će snositi troškove koje će odnijeti klimatske promjene – stalno stanovništvo ili ljudi koji samo povremeno dolaze kao turisti”, upozorila je Škaričić.
U tom je kontekstu rekla kako je ovaj Centar razgovarao s nekim osiguravajućim društvima kako bi se “mogle uvesti mjere koje bi povećale osiguranja za nekretninama koje nisu građene u skladu s propisanim mjerama.”
“Također smo razgovarali i s bankama, koje ne bi trebale davati kredite da se gradi uz obalu u područjima koja mogu biti izložena klimatskim promjenama”, dodala je Škaričić.
