Vlada je krenula u proceduru izmjene dodataka i sporazuma o povećanju plaća 250.000 zaposlenih u javnom sektoru i državnoj upravi zaključenih potkraj prošle godine, piše u srijedu Večernji list. Kako javlja novinar HRT-a Mladen Sirovica, na sastanku sa sindikalistima službeno je iznesena ponuda da radnici odustanu od božićnica, regresa i dogovorenog povećanja plaća, što su oni odbili
@VladaRH predložila sindikatima državnih i javnih službi odustajanje od isplate božićnica, regresa i jubilarnih nagrada u 2020., te suspenziju rasta osnovice do “nekih boljih vremena”. Sindikatima je ponuda neprihvatljiva. @hrtvijesti
— Mladen Sirovica (@Mladen_Sirovica) May 6, 2020
Vladini pregovarači ne žele reći je li na stolu sve ili samo ponešto od ugovorenog, a taktiziraju i sindikati držeći se više puta ponavljanog stava da razloga za rezanje nema. Vlada u pregovorima može tražiti odustajanje od preostalih neiskorištenih povišica, dviju u upravi i većem dijelu javnog sektora te četiriju u obrazovanju (uz odustajanje od regresa i božićnice), ali isto tako moguć je i zahtjev da se režu i dostignute plaće. Samo na regresu i božićnici država bi uštedjela 750 milijuna kuna, javlja Večernji list.
Zanimljivo, Vlada nije pokrenula promjene dodatka u granskom kolektivnom ugovoru u zdravstvu, zaključenog u rujnu prošle godine, koji je zaposlenima u tom sektoru povećao plaće oko sedam posto. Zdravstvu bi, dakle, ostala izborena sektorska povišica od sedam posto, ali bi, kao i sve druge, i njih pogodilo odustajanje od općeg povećanja osnovice za dva posto već od lipnja te dodatnih dva posto od listopada. Ministar Tomislav Ćorić kazao je tek da “u ovom trenutku rezanje plaća u javnom sektoru za 10, 20 ili 30 posto nije nešto što Vlada rado želi učiniti”, ne ulazeći u detalje kako je došao do spomenutih postotaka.
Što je u ovom trenutku financijski realno, kad su u pitanju proračunske mogućnosti, manje-više svi znamo po minusima koji se produbljuju u proračunu, no drugo je pitanje što će se Vlada usuditi učiniti. Pravni stručnjak Viktor Gotovac veli da se iz Vladine odluke o pokretanju pregovara ne može razaznati cilj.
“Izbori su blizu, ne vjerujem da će Vlada sada ići na zakuhavanje odnosa sa sindikatima”, veli Gotovac.
Ne postigne li se dogovor do kraja svibnja, lipanjska će se povišica morati isplatiti. Jednostrano raskidanje kolektivnih ugovora pravno je i teoretski moguće, no Gotovac ne predviđa takav rasplet jer u njima postoje osigurači da se ugovorena prava moraju poštovati tijekom tromjesečnog otkaznog roka i dodatne produljene primjene za daljnja tri mjeseca.
Vlada želi smanjiti rashode
Vlada je u ponedjeljak kasno poslijepodne na telefonskoj sjednici donijela niz odluka o pokretanju postupka pregovora sa sindikatima državnih i javnih službi, imenujući pritom svoj pregovarački odbor. Prije svega, na stolu će se naći Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.
Vlada je sa sindikatima javnih i državnih službi prije dva tjedna održala konzultativni sastanak na kojem nitko nije otvoreno najavio da će uslijediti rezanje plaća za oko 250 tisuća zaposlenih u sustavu obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture te državnih službi poput policije, carine, poreznika i svih ostalih zaposlenih u državnim institucijama. Sami sindikati svjedoče kako su rezovi njihovih primanja „visili u zraku“, ali nitko ih nije spomenuo iako su sindikati upozorili da smanjenja plaća nisu prihvatljiva. Na sastanku se razgovaralo o mogućim uštedama u javnim službama, odnosno mogućnosti da se zbog krize izazvane epidemijom budu morale rezati plaće, dodaci i koeficijenti.
“Nije bila izgovorena riječ smanjenje u tri sata sastanka, ne usuđujem se reći da će biti nužna”, rekao je ministar Aladrović za dnevnik.hr i dodao kako se rade uštede za drugi rebalans pororačuna te moraju razgovarati, a on se nada konsenzusu.
