Siromašnih je 874 tisuće, 43 tisuće više nego 2014.

Foto: Thinkstock

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za prošlu godinu iznosi 20,4 posto, a u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 29,4 posto građana, navodi Glas Slavonije.

U odnosu na godinu ranije siromašno je jedan posto više građana, a kada to pretvorimo u konkretne brojke očito je da je situacija u Hrvatskoj zastrašujuća. Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska je imala 4.284.889 stanovnika, dakle u 2015. siromašno je bilo 874.117 građana. U usporedbi s 2014. to je 42.849 siromašnih više.

No, što prema Državnom zavodu za statistiku znači biti siromašan?

– Prema podatcima DZS-a, koji se temelje na anketi o dohotku stanovništva, prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 24.900 kuna, što bi mjesečno bio iznos od 2075 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je 52.290 kuna ili mjesečno 4357 kuna – pojašnjavaju statističari.

Istovremeno, 14 posto građana živi u teškoj materijalnoj deprivaciji, što znači da si ne mogu priušiti četiri ili više stavki od osnovnih devet. To su: kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita, nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, nemogućnost kućanstva da si priušti telefon, nemogućnost kućanstva da si priušti TV, nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje, nemogućnost kućanstva da si priušti automobil, nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Nedostatak četiri od devet stavki svakodnevica je 600 tisuća građana Hrvatske.

Vrijedi napomenuti da su moguća odstupanja od navedenih brojki jer je procjena Državnog zavoda za statistiku da je Hrvatska na kraju 2015. godine imala 4.190.669 stanovnika, dakle 93.448 manje nego 2011., ali to nimalo ne umanjuje ovu tragediju hrvatskoga društva. Tolika razlika u broju stanovnika tumači se ponajprije negativnim prirodnim prirastom (samo u 2015. bilo je 61.702 više umrlih nego rođenih) te odlaskom velikoga broja građana u druge zemlje u potrazi za boljim uvjetima života i radnim mjestom, piše Eduard Soudil za Glas Slavonije.

Kako se definira siromaštvo?

Siromašnim se smatra:

Svaki samac koji mjesečno raspolaže s manje od 2075 kuna (24.900 kuna godišnje)

Svako kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina koje mjesečno raspolaže s manje od 4357 kuna (52.290 kuna godišnje)

Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da “Statistika sasvim sigurno upućuje na negativne trendove, no objektivno stanje je puno gore. Kako i ne bi bilo kad 28 tisuća ljudi u ovom trenutku ide na posao bez ikakve naknade, 80 tisuća ih radi za minimalac, a više od 60 posto Hrvata prima prosječnu plaću s kojom se jedva da preživjeti. Siguran sam stoga da je puno veći krug ljudi u Hrvatskoj u riziku od siromaštva. Režije su poskupjele, a kako bi ih kućanstvo uspjelo podmiriti, njegovi su se članovi prvo prisiljeni odreći nove odjeće i obuće. Sjećam se 2007. i 2008. godine, prije nego što je i službeno započela kriza, već drugi dan nakon oglašavanja sezonskog sniženja, trgovine bi bile poharane jer se kupovalo – građani se nisu bojali zaduživati i peglati kartice. Danas se ljudi boje da im “crkne” kućanski aparat, o nekakvim većim ulaganjima u kuću, poput obnove fasade, i ne razmišljaju jer ih je jednostavno strah budućnosti”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 20, 50 ili 100 kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Glas Slavonije