Premijer Andrej Plenković očekuje da više neće biti izjava s elementima revizionizma kakvu je izgovorio predsjednik Europskog parlamenta, za koju se kasnije pod hrvatsko-slovenskim pritiskom ispričao, a ujedno je u kratkom uvodu prije sjednice vlade najoštrije osudio napad splitskih huligana na srbijanske vaterpoliste.
Predsjednik EP Antonio Tajani ispričao se u srijedu predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i premijeru Andreju Plenkoviću što je u nedjeljnom govoru u Basovizzi blizu Trsta koristio pojmove “talijanska Dalmacija” i “talijanska Istra”.
“Nije dobro da se takve izjave koje nedvojbeno imaju elemente revizionizma i teritorijalnih pretenzija izgovaraju i uopće događaju”, rekao je Plenković.
Tajani se ispričao nakon reakcije hrvatskih i slovenskih zastupnika u Europskom parlamentu, “osobito iz obitelji Pučana” (Europske pučke stranke, EPP, kojoj pripada i premijerov HDZ) koji su jučer s njima sat vremena razgovarali, te nakon pisma hrvatske predsjednice, rekao je Plenković.
Tajanijeva “jučerašnja izjava i pismo mislim da su sada pojasnili kontekst i očekujemo da se takve izjave više ne ponavljaju”, zaključio je premijer u uvodnom osvrtu.
Na početku sjednice osvrnuo se i na drugi “neugodan i loš” incident, onaj splitski kada su huligani napali tri vaterpolista srbijanske “Crvene zvezde”. .
“To najoštrije osuđujemo, krajnje je neprihvatljivo”, rekao je.
Pozdravio je žurno postupanje policije jer su “huligani identificirani i uhićeni”.
“Vlada najoštrije osuđuje takva ponašanja i očekuje da hrvatska policija, kasnije i pravosuđe rješavaju ovakve slučajeve koji su nedopustivi i nikako ne pridonose slici grada Splita niti Hrvatske kakvu želimo”, rekao je premijer Plenković.
Ocijenio je da su reakcije na izgred u Splitu i Hrvatskog vaterpolskog saveza i gradonačelnika Splita (Andra Krstulovića Opare, HDZ) bile primjerene.
Slučaj Uljanik
Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da se očekuju daljnje aktivnosti oko Uljanika, oko sljedećih koraka u vezi programa restrukturiranja i planiranih susreta idućega tjedna u Bruxellesu s Europskom komisijom.
“Očekujemo daljnje aktivnosti oko Uljanika”, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade, dodavši kako vjeruje da su ministarstva financija i gospodarstva u intenzivnom kontaktu s upravom, ali i oko sljedećih koraka u vezi programa restrukturiranja, kao i planiranih susreta koji će se idućega tjedna održati u Bruxellesu s Europskom komisijom da se vidi koji su daljnji koraci.
Podsjetio je da je Hrvatska dosad u prosincu i siječnju isplatila više od 2,8 milijarde kuna protestiranih državnih jamstava te poručio da je važno da javnost shvati koliki je to iznos. Hrvatski proračun, naveo je, u 2018. imao bi proračunski višak da nije bilo tih obveza koje u najvećoj mjeri datiraju iz vremena prije ove Vlade.
Također, podsjetio je na agažman Vlade tijekom 2018. godine, kada su zahvaljujući njezinim naporima isplaćene praktički sve plaće u škverovima i u Puli i u Rijeci, što je, kazao je, još jedan doprinos Vlade Puli, Rijeci, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
“Tako da ljudi imaju jasan dojam koliko je Vlada pomogla u biti već do sada ovim brodogradilištima, a ne da se stječe dojam dojam zbog nekih politikantskih izjava da to nije slučaj. Međutim kako dalje, to ćemo nakon temeljite analize zajednički procjenjivati i kroz razgovore i kroz realne i ostvarive prognoze koje su moguće”, zaključio je premijer Plenković.
Horvat: Još nema konačne odluke o sudbini Uljanika
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u utorak kako Vlada u ovom trenutku nema konačnu odluku hoće li Uljanik ići u stečaj ili će se spašavati.
Najavio je kako će u ponedjeljak i utorak zajednički tim ministarstava gospodarstva i financija, Uprave Uljanika i izabranoga strateškog partnera ići u Bruxelles i s kolegama iz Europske komisije pokušati dogovoriti “jedno međufinanciranje za koje očekujem da se uključi strateški partner”.
Nedavno izabrani strateški partner u programu restrukturiranja Uljanika, konzorcij DIV i Fincantieri nedavno su s australskom grupacijom Scenic potpisali pismo namjere o suradnji u izgradnji ultraluksuznih istraživačkih putničkih brodova u Uljaniku.
U Sabor upućene izmjene Zakona o policiji
Izvješće o radu policije, koje će uključivati podatke ne samo o obavljanju policijskih poslova već i sve druge podatke o radu policije, ubuduće bi sastavljao glavni ravnatelj policije i podnosio ga ministru unutarnjih poslova, on Vladi, a ona Hrvatskome saboru i to najkasnije do 1. lipnja za prethodnu godinu, predlaže se u izmjenama Zakona o policiji koje je Vlada sa sjednice u četvrtak poslala u saborsku proceduru.
Izmjenama se predlaže da glavni ravnatelj policije, najkasnije do 31. ožujka, podnosi pisano izvješće o radu policije ministru, kojem je i odgovoran za svoj rad, a ministar bi to izvješće dostavljao Vladi. Banski dvori potom bi to izvješće najkasnije do 1. lipnja dostavljali Saboru, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ističe da se izmjenama jasnije propisuje podnošenje izvješća o radu policije.
Izmijenjenom odredbom ne bi se utjecalo na ovlasti radnih tijela Sabora da traže izvješće i podatke od ministra te njegovu obvezu da izvijesti o pitanjima i pojavama iz djelokruga ministarstva sukladno Poslovniku Sabora, naglasio je Božinović.
Prema sadašnjoj odredbi o obvezi podnošenja izvješća o obavljanju policijskih poslova, ministar unutarnjih poslova dužan je najmanje jednom godišnje Hrvatskom saboru podnijeti pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova, a na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora i češće, na njegovo traženje i za pojedinačne slučajeve.
U Povjerenstvu za pritužbe na policijski rad dva prestavnika MUP-a i 10 građana
Izmjenama se predlaže i osnivanje jednog Povjerenstva za rad po pritužbama, a u njemu bi bila dva predstavnika Ministarstva koje imenuje ministar te deset predstavnika građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor. Kao novina, propisuje se novčana naknada za članove Povjerenstva iz reda građana u iznosu pet posto prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj u prethodnoj godini.
Predlaže se i izmjena prema kojoj se želi omogućiti prijam u policiju i osoba sa završenom školom u trogodišnjem trajanju.
Dopunjeni su i članci zakona vezani uz razloge za razrješenje zamjenika glavnog ravnatelja policije te načelnika policijskih uprava, prije roka na koji su imenovani te je kao novi razlog za razrješenje prije isteka mandata uvedena ocjena “zadovoljava” za prethodnu kalendarsku godinu.
Na predloženi način bi i ocjena rada najviših policijskih rukovoditelja koji je ispod očekivane i profesionalne razine postala razlog za njihovo razrješenje prije isteka razdoblja na kojeg su imenovani, istaknuo je ministar.
Novina je i da se iz kruga osoba koje se imenuju na razdoblje od pet godina (glavni ravnatelj policije, njegovi zamjenici i pomoćnici, načelnici policijskih uprava i načelnici policijskih postaja) predlaže izostavljanje pomoćnika glavnog ravnatelja policije i načelnike policijskih postaja.
Uvodi se i naknada za stanovanje čiju visinu će odlukom odrediti ministar, a pravo na nju imali bi policajci raspoređeni u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta, koji nema riješeno stambeno pitanje te ne prima naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Također, ovo pravo bi ostvarivali i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
Mijenja se i odredba koja uređuje visokoškolsko obrazovanje na Visokoj policijskoj školi Policijske akademije te se omogućuju sveučilišni studiji na poslijediplomskoj razini koji su primarno od interesa za policijske službenike.
Odluka o preseljenju dodatnih 150 izbjeglica u Hrvatsku
Vlada je donijela i odluku o preseljenju dodatnih 150 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite za ovu godinu.
“Provedbom programa preseljenja i ovom odlukom Vlada nastoji osigurati zakonit način dolaska državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva u potrebi međunarodne zaštite na područje EU u mjeri u kojoj je to za Hrvatsku održivo, čime želimo dodatno izbjeći stradavanje i iskorištavanje tih ljudi od krijumčara kod neregularnih dolazaka u EU”, istaknuo je Božinović.
Prvu takvu odluku Hrvatska je donijela u srpnju 2015. godine i sukladno njoj dovršeno je preseljenje ukupno 152 državljana Sirije.
U listopadu 2017. godine donesena je druga odluka, o dodatnih 100 preseljenja i u ovom su trenutku pri kraju sve logističke pripreme za preseljenju sirijskih državljana iz Turske u Hrvatsku, izvijestio je ministar.
Hrvatska, dodao je Božinović, ovu odluku donosi na temelju raspoloživih kapaciteta te ispunjavanja obveza koje proizlaze iz europskih i međunarodnih akata vezanih uz izbjeglice te uzimajući u obzir da kao članica EU podržava načelo solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
