Vlada je u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela kojim se u naše zakonodavstvo implementira direktiva EU kojoj je cilj povećanja učinkovitosti u suzbijanju kriminaliteta s međunarodnim obilježjima.
Predloženim se zakonom stoga propisuje obveza i postupak prijenosa podataka o putnicima u zračnom prijevozu koje prikupljaju zračni prijevoznici te obrada tih podataka od strane nadležnih tijela, utvrđivanje nadležnih tijela za traženje i primanje podataka o putnicima, njihovu obradu i čuvanje, rokovi čuvanja podataka o putnicima, utvrđivanje tijela nadležnog za depersonalizaciju tih podataka te sankcije za neispunjenje obveza propisanih zakonom.
Pritom se zračnim prijevoznicima ne nameću nove obveze prikupljanja dodatnih podataka od onih koje su imali do sada u sklopu redovitog poslovanja, a dužni su ih dostavljati jedinici za informacije o putnicima ustrojenoj u MUP-u, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
MUP te podatke i rezultate obrade dostavlja tijelima nadležnima za postupanje u konkretnom slučaju, a ona mogu biti domaća i strana.
“Sredstva za provedbu su osiguranu u proračunu u okvirnom iznosu nešto većem od 21 milijun kuna, a navedeno će se financirati sredstvima iz fondova EU”, kazao je Božinović.
Vlada je u Sabor uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strukovnom obrazovanju kojim se uređuje uspostava regionalnih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje povezanih sa sektorom rada, a sukladno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Ti će centri biti mjesta izvrsnosti koja će provoditi programe redovitog strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja kao i druge oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, pružati inovativne modele učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora kod poslodavaca te visokokvalitetnu infrastrukturu, konstruktivnu i kreativnu suradnju sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice, ističe državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak.
Jača se i učenje temeljeno na radu pa se tako prvi put u strukovnom obrazovanju definira pojam učenja temeljenog na radu koje se mora provoditi u suradnji ustanove za strukovno obrazovanje i gospodarskih subjekata te se definiraju načini provedbe učenja temeljenog na radu.
Zakonom se omogućava razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje.
Također, poboljšava se provedba praktične nastave u strukovnim školama, posebno za učenike određenih zanimanja (trogodišnji programi obrazovanja) zbog ograničenja na rad maloljetnika pri provedbi praktične nastave i vježbi.
Prema konačnom prijedlogu zakona kurikulum ustanove za strukovno obrazovanje ta ustanova treba donijeti najkasnije do 31. kolovoza tekuće godine prije početka školske godine u kojoj se počinje primjenjivati.
U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog novog zakona o strateškim investicijskim projektima, kojemu je cilj ubrzati proces ishođenja dokumentacije neophodne za realizaciju strateških investicijskih projekata, a kojim je uz ostalo prepolovljen i kriterij vrijednosti ulaganja, sa 150 na 75 milijuna kuna.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da je cilj zakona pojednostavljenje postupka predviđenog zakonom, posebno u odnosu na privatne investicijske projekte. Dosadašnja primjena važećeg zakona pokazala je da u provedbi postoji nerazumijevanje pojedinih odredbi, određeni pravno-tehnički nedostaci, a kao prepreka se pokazala i složenost propisanih postupaka te se novim zakonom želi pojednostaviti i ubrzati postupke pripreme investicijskih projekata, rekla je Dalić.
Inače, važeći zakon na snazi je od 2013. godine, a u međuvremenu je dva puta mijenjan. Od primjene postojećeg zakona na listu strateških investicijskih projekata uvršteno je njih 29, od čega 13 unazad nešto više od godinu dana.
Dalić je kao novinu zakona navela smanjenje financijskog limita odnosno kriterija vrijednosti ulaganja kako bi projekt mogao biti proglašen strateškim s važećih 150 milijuna kuna na 75 milijuna kuna, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima iz područja poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva s 20 na 10 milijuna kuna.
Izmjena se odnosi i na dokaz o osiguranim izvorima financiranja – sada investitor mora dokazati da raspolaže s 10 posto ukupne vrijednosti projekta oročenim depozitom ili bankarskom garancijom, a prijedlogom novog zakona taj se iznos smanjuje na 5 posto. Taj dokaz se može priložiti bilo u obliku namjenskog depozita, pisma namjere banke da će financirati projekt, a kao dokaz o osiguranim izvorima financiranja priznat će se i sredstva koja je investitor već uložio u realizaciju projekta.
Ta izmjena je važna zbog toga da cijela procedura bude atraktivnija za privatne projekte.
Dalić je, naime, istaknula da se u praksi ta odredba pokazala kao velikim prepreka za privatne projekte obzirom da se radi o relativno velikim iznosima.
Predlaže se i redefiniranje raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu, poput šuma, poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i sl.
Prema važećem zakonu Vlada je raspolagala nekretninama u državnom vlasništvu bez javnog nadmetanja i javnog prikupljanja ponuda za provedbu javnog strateškog projekta, a sada bi Vlada prema istom principu raspolagala i s nekretninama za provedbu privatnog strateškog projekta. Pri tom bi privatni investitor morao posjedovati najmanje 50 posto zemljišta za realizaciju projekta, a u slučaju da mu za formiranje građevinske čestice nedostaje preostalih maksimalno 50 posto tada tu česticu može dobiti od Vlade bez provedbe javnog natječaja odnosno direktnom pogodbom. Ako mu treba državno zemljište koje čini više od 50 posto projekta tada se takvo zemljište može dodijeliti jedino i isključivo u postupku javnog natječaja, objašnjava Dalić.
Uvodi se i obveza potpisivanja sporazuma između s investitorom o provođenju strateškog projekta, a koji bi se potpisao prije no što se projekt proglasi strateškim, kako bi investitori imali veću sigurnost.
Prema novom zakonu, na listu strateških investicijskih projekata izravno bi se uvrstili energetski investicijski projekti koji se već nalaze na listi strateških projekata od zajedničkog interesa na razini EU, kao i projekti koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Jedna od novina je i uvođenje kazne od 0,1 posto vrijednosti projekta ako investitor svojom krivnjom prekorači krajnji rok za realizaciju ili nakon završetka odustane od projekta bez valjanog razloga.
“Niti jedan investicijski projekt neće biti proglašen strateškim ako nije u skladu s važećim prostornim planovima”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, dodavši i kako se zakonom propisuje da će svi projekti koji će biti proglašeni strateškima biti obrađeni po žurnom administrativnom postupku.
Poljoprivrednicima od idućeg tjedna dodatnih milijardu kuna
Premijer Andrej Plenković najavio je u četvrtak na sjednici Vlade da će Ministarstvo poljoprivrede i Agencija (za plaćanja u poljoprivredi) od idućeg tjedna isplatiti dodatnih milijardu kuna za 100 tisuća poljoprivrednih gospodarstva, što je ocijenio učinkovitim načinom upravljana potporama kojim će, vjeruje, hrvatski poljoprivrednici biti zadovoljni.
Dodatnih milijardu kuna bit će isplaćeno poljoprivrednicima nakon što su lani u studenome isplaćeni avansi u iznosu od 950 milijuna kuna, rekao je Plenković.
Plenković je najavio da će sljedećeg tjedna u Virovitici na održavanju manifestacije Bioexpo koji sve više privlači i međunarodne partnere, održati 4. sljedeću sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Premijer uz vodstvo ministrice Gabrijele Žalac očekuje da posebne dvije teme budu poljoprivreda.
Od ministra Tomislava Tolušića kojem je to domaći teren premijer je rekao da očekuje veliki doprinos. Druga tema će biti gospodarstvo pri čemu će ministrica Martina Dalić govoriti o brojnim projektima koji se rade u okviru provedbe projekta Slavonija.
Dobre vijesti su, rekao je premijer, da je u 2017. povećan hrvatski izvoz i to za 13,9 posto za 2016., dok je uvoz povećan za 11 posto. Plenković je rekao da je Hrvatska orijentirana na 65 posto izvoza u članice EU i 70 posto uvoza. To govori da je hrvatska želja približavanja i ispunjavanja kriterija za Eurozonu više nego logičan s obzirom na orijentaciju hrvatske ekonomije.
Plenković je također ustvrdio kako je važno da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nastavi aktivno djelovanje na pripremama za ulazak u Schengen.
“Naša je želja da ispunimo sve kriterije ove i tijekom iduće godine i onda da se najkasnije u vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om (prva polovica 2020.) donesu i pozitivne odluke“, rekao je premijer.
Zaključio kako smo dobro pripremili teren i da sve što radimo na tom planu pokazuje da smo zrela i odgovorna članica koja će biti u stanju učinkovito nadzirati svoje vanjske granice koje će biti u skladu sa šengenskim kriterijima.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/ij
