Izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak u četvrtak je na saborskom odboru za gospodarstvo istaknuo kako je spreman snositi posljedice i preuzeti krivnju ako saborski zastupnici i Vlada procjene da je kompromitirao postupak izvanredne.
“Ako vi saborski zastupnici i Vlada procijenite da sam kompromitirao postupak, spreman sam snositi posljedice i preuzeti krivnju”, istaknuo je Ramljak na kraju svog iscrpnog izvješća o dosadašnjem tijeku izvanredne uprave.
Ramljak i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na sjednici Odbora za gospodarstvo izvješćuju kako teče proces nagodbe u Agrokoru, kao i o cjelokupnom procesu restrukturiranja koncerna.
Dalić je predložila i da to saborsko tijelo na redovitim sastancima u određenim vremenskim intervalima bude upoznato s odvijanjem postupka izvanredne uprave u Agrokoru.
Odgovarajući na pitanja zastupnika istaknula je i da je ona glavni autor Zakona o izvanrednoj upravi.
Ustvrdila je također da fond Knighthead nije sudjelovao u njegovoj pripremi te da se nije srela ni razgovarala s njihovim predstvnicima.
“Ako me pitate za političku odgovornost, smatram se odgovornom što svi zaposlenici Agrokora primaju plaću, sve kompanije posluju i što se postupak izvanredne uprave nalazi pred nagodbom. To je bio moj posao i dužnost, a ne prekrižiti ruke i čekati”, rekla je Dalić.
Odgovarajući na pitanja zastupnika, Ramljak je rekao i kako je tražio produljenje roka izvanredne uprave za tri mjeseca, do 10. srpnja, a uvjeren je i da će do tada nagodbu završiti.
Izvanredni povjerenik očekuje dogovor među vjerovnicima o nagodbi do 10. travnja ove godine. “Vjerovnici će se između sebe dogovoriti i prije 10. travnja, ali tu su sudski rokovi”, rekao je Ramljak, dodajući kako je plan sve skupa dovršiti do sredine lipnja kada bi se trebalo održati ročište za glasovanje o nagodbi.
Ramljak iznio detaljnu kronologiju postupka izvanredne uprave
U detaljnom kronološkom pregledu Ramljak je najprije spomenuo kako je 7. travnja 2017., kada je osnivač Agrokora Ivica Todorić sa članovima Uprave Agrokora potpisao zahtjev za aktiviranjem zakona o postupku izvanredne uprave, bio u Splitu na godišnjem odmoru.
Dan kasnije, u subotu ujutro 8. travnja, po njegovim riječima, nazvao ga je tadašnji predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov s pitanjem bi li želio prihvatiti mjesto izvanrednog povjerenika. Ramljak kaže da je odgovorio da to ne može prihvatiti jer ta osoba mora imati podršku oba koalicijska partnera.
“Znao sam, naime, da sam okarakteriziran kao ‘Čačićev’, ‘Škegrin’ ili ne znam čiji još sve čovjek jer sam s tim ljudima radio, i znao sam da me ta činjenica kod nekih aktera na političkoj sceni u startu diskvalificira”, ustvrdio je.
No, nakon toga uslijedio je i poziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić da se vrati u Zagreb na sastanaka s predsjednikom Vlade, koji ga želi predložiti za izvanrednog povjerenika.
Ramljak je podsjetio i da ga je 10. travnja na prijedlog Vlade Trgovački sud u Zagrebu imenovao izvanrednim povjerenikom u Agrokor te da je preuzeo upravljanje Agrokorom.
“U prvom tjednu rada izvanredne uprave ustanovio sam zastoje ili potpune prekide u proizvodnji više proizvodnih tvrtki te izrazito otežanu opskrbu maloprodaje, koja je ostala bez pojedinih proizvoda u potpunosti. Poljoprivredne kompanije bile su suočene s nestašicom stočne hrane, a u trenutku kada je priprema za sezonu već trebala biti u punom jeku Agrokor nije imao likvidnost dostatnu niti za isplatu svih plaća na vrijeme. Plaće su isplaćivane, ali s kašnjenjima koja su započela još u prosincu 2016. godine”, naveo je Ramljak opisujući tešku situaciju u kojoj je tada bio Agrokor.
Kazao je i da je u trenutku kad je bio imenovan zatekao potpuno prazne račune, da je stanje na njima bilo “doslovno 6 kuna”, a da je trebalo isplatiti plaće radnicima za što je bilo potrebno 200 milijuna kuna, kao i da je imao samo tri radna dana da osigura novac od banaka. Do kraja dana u srijedu, 12. travnja, sa četiri banke dogovoren je kredit od 80 milijuna eura, naveo je.
Ramljak je rekao i kako je već krajem travnja (27. travnja) vjerovnicima morao priopćiti da se ne mogu pouzdati u službena financijska izvješća kompanije pripremljena za vrijeme Ivice Todorića, jer je bilo evidentno da ne prikazuju stvarno stanje u kompaniji.
Prvi izvještaj o obvezama, koji je pripremio savjetnik kojega je bio angažirao još Todorić, utvrdio je da su na dan 31. ožujka 2017. ukupne obveze kompanije iznosile 40,4 milijarde kuna. Kada je šest mjeseci kasnije završen proces prijave tražbina, ukupan iznos utvrđenih tražbina vjerovnika premašio je 57 milijardi kuna, rekao je.
Dr. Željka Markić: Agrokorovi savjetnici – znanje i honorari
Od većih događaja koji su slijedili i konkretnih rezultata rada izvanredne uprave, Ramljak je izdvojio postizanje dogovora u lipnju prošle godine o novom financiranju u iznosu od 1,06 milijardi eura. “Nemojte misliti da su se potencijalni kreditori takmičili tko će Agrokoru dati prije i više novaca. Kompanija nije imala financijska izvješća i davanje tog kredita bio je i ostao visoko rizičan posao, ali kada je dovršen pokazao je povjerenje kreditora u budućnost Agrokora”, istaknuo je. Ustvrdio je i da bez tog novca ne bi bio moguć opstanak Agrokora niti bi bili stvoreni preduvjeti za restrukturiranje kompanije i postizanje nagodbe te njen dugoročni opstanak.
Ramljak je podsjetio i da su početkom listopada prošle godine objavljeni revidirani financijski izvještaji Agrokora d.d. i konsolidirani financijski izvještaji Agrokor grupe za 2016. godinu, uz koje je revizor PwC ukazao na sumnju u nezakonite radnje koje su po pravilima revizorskog posla izvan njihovog mandata – neprikazivanje 3,9 milijardi kuna obveza, 2,3 milijarde kuna operativnih i financijskih troškova u razdoblju od 2010. do 2015. godine i pogrešno prikazivanje 2,1 milijarde kuna kao novca i novčanih ekvivalenata. Zbog toga je Ramljak podnio kaznenu prijavu protiv gospodina Ivice Todorića i drugih odgovornih osoba Županijskom državnom o odvjetništvu u Zagrebu.
Kazao je i da je savjetnički tim i menadžment operativnih kompanija radilo na restrukturiranju operativnog poslovanja i izradili su planove održivosti za ključne kompanije.
U studenome prošle godine završen je proces prikupljanja i prijave tražbina, a Ramljak je podsjetio i da je struktura tražbina s kojima se ulazi u nagodbu iznimno kompleksna – oko 5700 hrvatskih i stranih vjerovnika prijavilo je oko 12.000 tražbina, njihov je ukupni iznos oko 57 milijardi kuna, od čega je priznao 41,5 milijardi kuna, dok je ukupna vrijednost osporenih tražbina oko 16,5 milijardi kuna.
Podsjetio je i da je na sjednici privremenog vjerovničkog vijeća na sjednici 20. prosinca 2017. prezentiran prijedlog strukture nagodbe u postupku izvanredne uprave.
“Daljnji rad na prijedlogu nagodbe kao i postizanje nagodbe, o kojoj odlučuju vjerovnici odnosno sve priznate tražbine, od tada je glavni fokus našeg rada. Cilj nam je postići nagodbu koju će izglasati većina svih vjerovnika u roku propisanom zakonom, koji je za jedno ovako kompleksno restrukturiranje rekordno kratak, i time uspješno okončati postupak izvanredne uprave”, poručio je Ramljak.
Između ostalog, kazao je da je od trenutka otvaranja izvanredne uprave do danas više od 2,5 milijardi kuna plaćeno dobavljačima na ime svih tražbina, čime je osigurano da se kriza iz Agrokora ne prelije na ostatak gospodarstva Hrvatske i regije.
U studenom lani objavljeno da će trošak savjetnika biti između 58 i 69 milijuna eura
Naveo je i da je u skladu sa zakonskom obvezom u travnju prošle godine izabrao glavnog savjetnika za restrukturiranje, tvrtku AlixPartners te angažirao i druge pravne i financijske savjetnike, revizore i druge specijalizirane savjetnike.
“Iako su angažman i troškovi savjetnika zadnjih dana ponovo predmet posebnog javnog interesa, podsjećam da sam u skladu s uputom Trgovačkog suda troškove ukupnog poslovanja Agrokora d.d. i specifično troškove savjetnika počeo objavljivati u mjesečnim izvješćima od listopada prošle godine. Tada sam objavio da će ukupan trošak restrukturiranja, ovisno o duljini trajanja postupka i uspješnom sklapanju nagodbe, iznositi između 58 i 69 milijuna eura. Ovaj iznos je nešto manji od 1 posto ukupnog duga Agrokor grupe te je značajno ispod postotka u usporedivim situacijama u svijetu, koji iznosi više od 3 posto duga”, istaknuo je.
Osvrnuo se i na Texo menadžment, tvrtku u kojoj je radio prije Agrokora, a angažirana je kao savjetnik izvanredne uprave. “Kad sam prihvatio posao izvanrednog povjerenika nisam imao vremena detaljno se upoznavati sa situacijom, jer sam morao u kratkom vremenu osigurati novac”, rekao je te pojasnio da se morao osloniti na ljude koje poznaje, kojima vjeruje i s kojima je blisko surađivao te da nikada nije imao namjeru kriti njihova imena.
U tom smislu kazao je da je već 12. travnja prošle godine objavio tko je u njegovom savjetničkom i konzultantskom timu.
“Iz današnje perspektive mogu razumjeti zašto, gledajući sa strane i s vremenskim odmakom, taj moj potez netko može procijeniti nemoralnim i moguće čak koruptivnim. Žao mi je što je stvorena takva percepcija, jer, vjerujte mi, svi koji me poznaju kroz 25-ogodišnju poslovnu karijeru znaju da radim pošteno i časno, prema najboljim pravilima struke.
Kada sam prihvatio ovaj posao bio sam spreman podnijeti svaku žrtvu i staviti na kocku sav svoj ugled za spas hrvatskog gospodarstva”, napomenuo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
