Nakon zabranjenih turbofolk koncerata u Puli i Osijeku, Slavonski Brod dao je zeleno svjetlo za koncert pa će se 10. travnja Sportskom dvoranom Vijuš oriti glasovi Lepe Brene i Saše Matića na rasprodanom koncertu. Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda poručuje kako nije pobornik zabrana.
“Slavonski Brod nikada nije zabranio nastup ni jednog glazbenog izvođača”
„Grad Slavonski Brod nije nikada cenzurirao, odnosno zabranio nastup ni jednog glazbenog izvođača. Zabrane, kad bi i postojale, ne bi bile produktivne, jer se nastupi turbofolk ili bilo kojih drugih izvođača mogu organizirati i u privatnim prostorima. Između ostalog, ovdje se provlači i jedno važno pitanje slobode naših građana. Naime, u demokratskom društvu u kojem živimo nemamo kao Grad pravo svojim građanima, koji vole takvu vrstu glazbe, o čemu svjedoče i rasprodani koncerti, ograničavati njihovo pravo da slušaju ono što žele. Zabrane, stoga, zadiru u osobna prava pojedinaca, a to je prvenstveno pravo na slobodu izbora“, rekao je Duspara za 24 sata.
Slavonski Brod po drugi put domaćin istočnih melodija
Slavonski Brod tako u razmaku od nekoliko mjeseci ponovo postaje domaćinom zvukova „istočnog melosa“, točnije turbofolka. Naime, 27. 12. 2022. tamo je održan „mega“ koncert na kojem su redom nastupili Nucci, Voyage, Milica Pavlović, Andreana Čekić, Darko Lazić i Anid Ćusić. Znakovito ili ne, oba koncerta će time biti održana za vrijeme najvećih kršćanskih blagdana.
>Konačno ‘ne’ turbofolku u Puli i Osijeku: Gradonačelnici odbili ugostiti ovakav sadržaj
>Sud odlučio: Turbofolk koncert u Puli definitivno se neće održati
>Nakon zabrane turbofolk koncerata u nekoliko gradova Stanković na javnoj televiziji ugostio Kuliša
>Nakon turbofolka, Pula zabranila koncert i tamburaškom sastavu Mejaši
Otkazani koncert u Puli
Podsjetimo, 25. ožujka u Domu sportova Mate Parlov u Puli trebali su nastupiti Duško Kuliš i prijatelji – Dragan Kojić Keba, Ana Bekuta i Zorana Mićanović. Do navedenog koncerta nije došlo jer je gradonačelnik Pule Filip Zoričić zabranio koncert, izjavivši kako želi „čuvati identitet građanske, europske i mediteranske Pule“.
Gradonačelnikovo odbijanje razbjesnilo je organizatore, promociju Hiljadarka, koja je zaprijetila tužbom, a kao mjesto da u Hrvatskoj ugoste ovaj glazbeni (ne)ukus, pronašli su novu lokaciju te najavili da će koncert održati u Osijeku. Na svojim su stranicama najavili koncert u Osijeku, u dvorani Zrinjevac, iako se poslije utvrdilo da ugovor s dvoranom nije ni potpisan.
Odmah je stigla promptna reakcija i osječkog gradonačelnika, Ivana Radića, koji je poručio kako podržava kolegu u Puli te da se koncert neće održati u Osijeku.
Nakon što je gradonačelnik Filip Zoričić zabranio koncert, agencija Hiljadarka, odnosno tvrtka Cimar production kao organizator koncerta, podnijela je tužbu Trgovačkom sudu u Pazinu protiv gradskog poduzeća Pula Sport, vlasnika i upravitelja dvorane. Odlukom suda u Pazinu potom je potvrđeno da se koncert neće održati.
Novi koncert zakazan 3. lipnja
Promocija Hiljadarka koncert je preselila u Zagreb, na Velesajam, zakazan za 3. lipnja. „Nije bilo nikakvog otpora od Grada Zagreba za folk koncerte na Velesajmu. Suradnja Hiljadarke i uprave Grada Zagreba je na europskom nivou“ rekao je Mario Cindori, direktor Hiljadarke za 24 sata.
>Rasprava o zabrani turbofolk koncerta u Puli; Zoričić: Takav izričaj nije prihvatljiv u gradu
Reakcije Pule i Osijeka izazvale podijeljena mišljenja
Reakcije gradskih vlasti Pule i Osijeka, nešto su novo u odnosu na učestale dosadašnje pojave ugošćivanja ovakvih manifestacija po Hrvatskoj. Reakcije otkazivanja podijelile su javnost, a o svemu se raspravljalo i u emisiji Otvorenog 1. ožujka. U emisiji su gostovali gradonačelnik Pule Filip Zoričić, odvjetnik organizatora koncerta u Puli Srđan Simić, glazbeni producent Zoran Škugor, stručnjak za odnose s javnošću u glazbenoj industriji Vedran Strukar te glazbenik Ivan Dečak.
Zoričić je tada kazao kako je na njemu kao gradonačelniku da se brine o kulturnoj politici grada te da smatra da takav izričaj nije prihvatljiv u gradu.
Simić je istaknuo da je podnesena tužba na Trgovačkom sudu u Pazinu protiv Pula sporta koji je trgovačko društvo u vlasništvu grada i upravlja dvoranom Mate Parlov. “S njima smo imali valjano potpisan ugovor, koji nije raskinut, te je od suda zatražena privremena mjera kojom će se naložiti Pula sportu predaja u posjed nekretnine za potrebe održavanja koncerta”, kazao je Simić.
Dodvoravanje glasačima?
Zoričić je naglasio da će se čekati odluka suda, koji je potom potvrdio gradonačelnikovu odluku. “Promoviran je jedan organizator, pjevač i gosti, a u ugovoru je drugi organizator. Toliko je nepoznanica i neozbiljnosti u pristupu. Moram reći da je sve ovo postalo sekundarno i puno je važnije ono nacionalno”, istakao je Zoričić i dodao kako se govori da je on desničar, a prošle je godine prihvatio da Đorđe Balašević bude proglašen počasnim građaninom Pule. Isto tako, kako kaže, dobro surađuje sa Srpskim kulturnim centrom.
Strukar je istaknuo kako je svima jasno da je gospodin Zoričić ovo napravio kako bi sebe popularizirao na nacionalnoj osnovi, posebno jer je u tijeku njegova medijska kampanja.
“Vidi se da gospodin Zoričić ‘puca’ na karijeru izvan Pule i ovo je njegov medijski projekt kojim želi ući na nacionalnu medijsku scenu”, naglasio je Strukar.
>Cajke – simptom balkanizacije i kulturnog propadanja Hrvatske
Zašto mladi slušaju „cajke“?
Troje znanstvenika sa Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru – izvanredna profesorica Željka Tonković, docenti Krešimir Krolo i Sven Marcelić – proveli su istraživanje na uzorku od 2650 srednjoškolaca iz šest hrvatskih gradova kako bi između ostalog odgovorili i na to pitanje.
Istraživanje je provedeno od 2015. do 2016. godine, a u njemu su sudjelovali učenici trećih i četvrtih razreda srednjih škola, ukupno 50 škola iz Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika.
Rezultati su pokazali kako mladi u svoje slobodno vrijeme najviše posjećuju kina, utakmice i koncerte.
Što se tiče ukusa za glazbu, u istraživanju je primijećeno kako veću popularnost imaju žanrovi elektroničke popularne glazbe, domaće i regionalno-alternativne glazbe te domaće pop-rock i strane pop-glazbe.
Drugim riječima, dobar dio mladih slušao je turbofolk ili komercijalnu glazbu. Na navedene glazbene preferencije najviše su utjecali smjerovi obrazovanja (strukovne škole nasuprot gimnazijama) te glazbene preferencije roditelja pa su tako turbofolk glazbu češće slušali učenici čiji roditelji i sami imaju sličan ukus za glazbu.
U razgovoru za HRT, prof. dr. sc. Sven Marcelić rekao je kako se dosta mladih okreće „melosu s istoka“ upravo zbog krize domaće pop scene. S druge strane, turbofolk glazba bilježi sve veći priljev novca pa samim time i sve bolji marketing te visok stupanj produkcije, koji je mladima privlačan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
