„Slovenija koja se cijelo vrijeme poziva na međunarodno pravo, zapravo je pokušala prevariti Hrvatsku utječući na rad Arbitražnog procesa.“ rekao je nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač u emisiji Studio 4 HRT-a. Također je istaknuo:
„Kada je Badinterova komisija 1991. tražila od zemalja koje su htjele neovisnost od SFRJ da se izjasne, Slovenija je vrlo jasno u pisanom upitniku navela da su granice s Hrvatskom one koje su bile u sastavu SFRJ te da nema nikakvih teritorijalnih sporova sa susjedima, pa ni s Republikom Hrvatskom. Da bi godinu dana nakon toga Slovenija krenula s pričom da je cijeli zaljev slovenski.“
Ivo Josipović: Arbitraža je sadržavala skriveni kod u korist Slovenije
Kovač je u emisiji govorio o svojem prijedlogu da se Hrvatska i Slovenija ugledaju na Njemačku i Nizozemsku u zaljevu Dollart gdje nisu utvrdile granicu, ali su se međusobno dogovorile o njegovu ekonomskom korištenju te režimu plovidbe pred obalama obiju država i to ne smeta njihovoj živoj suradnji ni općim odnosima.
Ivo Josipović je u istoj emisiji rekao:
„Bio sam protiv arbitraže i glasovao protiv nje u Saboru jer je ona sadržavala skriveni kȏd koji je govorio kako treba presuditi u korist Slovenije. Arbitražna odluka kakva je donesena nije iskoristila tu odredbu, no ono sve što se dogodilo s arbitražnim sporazumom dovelo je do odluke Sabora o nepriznavanju arbitraže.“
Arbitražni sporazum – prisjetimo se najvažnijih događaja
Arbirtraža: Kronologija važnijih događaja
Arbitražni sporazum Hrvatske i Slovenije potpisan je 2009. između hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora. Njime je dogovoreno da će se hrvatsko-slovenski granični spor riješavati nakon ulaska Hrvatske u EU, pred arbitražnim sudom kojega će formirati EU, a u čijem sastavu će biti biti predstavnici hrvatske i slovenske strane te EU-a.
5 činjenica o arbitražnom sporazumu iz 2009.
Arbitražni sud formiran je te je započeo s radom 2012.
Dana 22. srpnja 2015. mediji su objavili tonske zapise i dijelove razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom Simone Drenik. Njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom. Otkriće izaziva burne reakcije u Hrvatskoj, ali i nelagodu u Sloveniji.
Reagirajući na takvu kompromitaciju rada arbitražnog suda Hrvatski sabor 29. srpnja 2015. na izvanrednoj sjednici jednoglasno donosi zaključak kojim obvezuje Vladu RH na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije.
Unatoč istupanju Hrvatske iz arbitražnog procesa, Sud je nastavio s radom te donio presudu 29. lipnja 2017 koju Hrvatska, u skladu s odlukom Sabora iz 2015. ne priznaje. Od tada traje intenzivna slovenska kampanja za implementaciju ove presude.
Njemačka Vlada protiv Hrvatske? – Pozvali Hrvatsku da poštuje odluku suda
Tekst se nastavlja ispod oglasa
