Slučaj Agrokor: Do danas 10 istražnih povjerenstava – što su riješili?

Foto: fah

Istražno povjerenstvo za Agrokor čije se osnivanje najavljuje već neko vrijeme, svojim konačnim osnivanjem postalo bi 11. po redu istražno povjerenstvo koje je Hrvatski sabor osnovao. Ustav RH iz 1990. godine propisao je da Hrvatski sabor može osnovati istražno povjerenstvo za sva pitanja od javnog interesa. Šest godina kasnije Hrvatski sabor donio je Zakon kojim je uređen način rada i sastav istražnog povjerenstva. Od tada pa do danas Hrvatski sabor osnovao je 10 istražnih povjerenstava.

Hrvatski sabor osnovat će istražno povjerenstvo ukoliko procijeni da je potrebno ispitati je li kod onih koji obavljaju javne ovlasti bilo postupanja koje je bilo protivno javnom interesu, odnosno koje je prouzročilo neostvarivanje javnog interesa u cilju ostvarivanja privatnog interesa.

Nestanak pšenice s Robnih zaliha

Od 1996. osnivana su povjerenstva o različitim stvarima. Prvo istražno povjerenstvo osnovano je na inicijativu Vladimira Šeksa 25. listopada 1996., s ciljem utvrđivanja zakonitosti rada Državnog ravnateljstva za Robne zalihe i drugih državnih tijela u svezi s izvozom pšenice i kukuruza i opravdanosti uvoza pšeničnog brašna. Ovim povjerenstvom pokušalo se utvrditi gdje je nestala pšenica. Iako su utvrđene brojne nepravilnosti, o tome gdje je nestala pšenica nikad nije bilo službenog očitovanja.

Plan “Lisica”

Dvije godine kasnije (22.12.1998.) osnovano je Istražno povjerenstvo za ispitivanje okolnosti nastanka plana “Lisica” i utvrđivanja njegovih aktera i motiva. Vladimir Šeks bio je na čelu tog povjerenstva kojem je cilj bio ispitati navodno HSLS-ovo rušenje HDZ-a i destabilizacija države u vremenu od 1993.-1994. godine. Postojao je dokument s planom rušenja HDZ-a, čiji je autor ostao nepoznat, a zaključak o cijeloj priči nikad nije donesen.

Oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske

Treće istražno povjerenstvo osnovano je 2. travnja 1999. radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela SR Hrvatske za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske dana 30. svibnja 1990. Zaključci tog istražnog povjerenstva bili su upućeni na Ivicu Račana (SDP) po pitanju krivnje u razoružavanju Hrvatske. ‘Navod Ivice Račana da se radilo o političkoj provokaciji s ciljem uvođenja izvanrednog stanja, Povjerenstvo je ocijenilo neuvjerljivim, jer su tadašnji čelnici morali predvidjeti posljedice razoružanja hrvatskog naroda, a nisu ništa poduzeli pošto su, po Mišetiću, rješenje nacionalnog pitanja Hrvatske vidjeli isključivo u Jugoslaviji. Zbog toga im je izrečena “presuda” da su moralno odgovorni za razoružanje Hrvata prije Domovinskog rata. Svi klubovi zastupnika oporbene šestorke zatražili su da se politička kazna Ivici Račanu i SDP-u zbog nedostatka hrabrosti 1990. godine jednako primijeni i na Franju Tuđmana i HDZ koji su također bez ikakvog otpora pustili da oružje iz tadašnjih kasarni JNA ode nekoliko kilometara dalje i puca po gradovima‘, navodi se u Slobodnoj Dalmaciji.

Večernji list d.d.

Krajem ožujka 2000. osnovano je Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi s prodajom poduzeća Večernji list, d.d., Zagreb. Navodno su u prodaji Večernjeg lista sudjelovali visoki politički dužnosnici za što su postojali određeni dokazi, no daljnji postupci nisu pokrenuti.

Brodogradilište Viktor Lenac

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi s izdanim državnim jamstvima kreditorima privatnog društva Brodogradilište Viktor Lenac, osnovano je 11. listopada 2004. godine. Povjerenstvo se sastalo 10 puta i DORH-u je predloženo da nastavi s postupcima u ovom slučaju. Hrvatski sabor je nakon više od pola godine proveo raspravu o Izvješću s prijedlogom mjera Istražnog povjerenstva za brodogradilište Viktor Lenac i većinom glasova donio zaključak kojim prihvaća Izvješće. Zaključeno je da je brodogradilište propalo pod lošim vodstvom tadašnjih menadžera. DORH navodno nije imao dovoljno dokaza protiv Radimira Čačića i tadašnjeg premijera Ivice Račana i njihovu pogodovanju toj tvrtki.

Sukob interesa

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u svezi sa zaključenim ugovorima između državnih tijela i tvrtki u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu dužnosnika osnovano je u ožujku 2005. godine. Ovo povjerenstvo ispitivalo je pojedine tvrtke u navodnom vlasništvu Radimira Čačića i Zlatka Tomčića i njihovu vezu s državnim tijelima i pokušalo utvrditi ‘nezakonitosti ili povrede načela javnog morala’. Radilo se o 12 ugovora, vrijednih 132 milijuna kuna koji su bili potpisani s tvrtkama povezanim s Čačićem. Čačić se branio da se odvojio od svojih starih tvrtki. Njegova žalba na presudu je odbijena na Ustavnom sudu 2010. godine.

Nabava vojnih kamiona

U veljači 2009. godine osnovano je Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s nabavom 39 vojnih kamiona od strane Ministarstva obrane RH u prosincu 2004. godine. Nekadašnjeg ministra obrane Berislava Rončevića sumnjičilo se da je kupio loše kamione po visokoj cijeni. Istražno povjerenstvo nije mu dokazalo krivicu, ali je USKOK podignuo optužnicu i nepravomoćnom presudom dobio je četiri godine zatvora. No, Vrhovni sud je tu presudu ukinuo. Zagrebački Županijski sud tada je donio presudu kojom je Rončević oslobođen optužbi da je zlorabio položaj i ovlasti i time oštetio MORH za oko 10 milijuna kuna.

INA – MOL

Godinu dana kasnije, 30. travnja 2010. osnovano je Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi s privatizacijom tvrtke INA te svih ugovora i dodataka ugovora između Vlade RH i strateškog partnera MOL. Povjerenstvo je radilo šest mjeseci, no vladajući i oporba nisu se usuglasili. HDZ i HSS krivili su Račanovu vlast za sklapanje štetnog ugovora 2003. godine, a drugi ugovor iz 2009. nisu smatrali štetnim. Oporba je tvrdila da su problem ugovori sklopljeni u vrijeme vlasti HDZ-a. Uskoro je podignuta optužnica protiv Ive Sanadera. Teretilo ga se da je upravo ugovorom iz 2009. MOL-u predao veća upravljačka prava u zamjenu za 10 milijuna eura. U tom slučaju Vrhovni sud odredio mu je osam i pol godina zatvorske kazne.

Ubojstvo Stjepana Đurekovića

Istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića osnovano je 30. listopada 2013. godine. Nakon što je osnovano nikad se nije sastalo jer članovi službeno nisu izabrani. Povjerenstvo navodno nije ni trebalo biti osnovano jer se vodio sudski postupak u Njemačkoj.

Imunološki zavod

Posljednje istražno povjerenstvo Hrvatski sabor donio je u ožujku 2017. godine za utvrđivanje odgovornosti za rezultate upravljanja i raspolaganja financijskim i drugim resursima Imunološkog zavoda. Na čelu tog istražnog povjerenstva je Ivan Vilibor Sinčić, a 12. rujna je ispitan i posljednji svjedok u ovom slučaju.

Ukoliko je bilo koje pitanje od javnog interesa već u istražnom postupku istražno povjerenstvo ne može se osnovati ili se već osnovano povjerenstvo ukida početkom istrage. Rad istražnog povjerenstva, prema Zakonu je javan, ali sjednice istražnog povjerenstva mogu biti i tajne, ovisno o državnoj, poslovnoj ili osobnoj tajni. Članovi povjerenstva mogu imati uvid u sve dokumente i ne postoji ograničenje državnom, poslovnom ili osobnom tajnom.

Prema dosadašnjoj praksi povjerenstva nisu značajno pridonosila rješavanju pojedinih slučajeva u onom obliku u kojem se obećavalo i očekivalo. Time kao da je opravdano ono što je Churchill rekao: “Ako problem ne želite riješiti, ili želite rješenje odgoditi, osnujte komisiju”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.