Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike(SDLSN) se ne može oteti dojmu da u MVEP, na čijem je čelu predsjednica Hrvatske narodne stranke, čiji pripadnici i visoki državni dužnosnici već mjesecima traže ukidanje Zakona o državnim službenicima, „grade” slučaj koji će im poslužiti kao uvod u „antibirokratsku” predizbornu kampanju i pozicioniranje u odnosu na SDP, kao stranka koja traži red i rad u državnoj upravi, a SDP joj to ne dopušta, kazali su iz SDLSN.
Slučaj državnog službenika koji u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova navodno mjesecima na posao dolazi kada želi, na radnom mjestu ostaje koliko želi i za to dobiva plaću u obliku uplate poreza i doprinosa i prijavu zbog lake povrede službene dužnosti, doista zahtijeva žurnu reakciju Ministarstva uprave, ali ne u obliku ukidanja Zakona o državnim službenicima, kako to traže HNS-ovi dužnosnici, već upućivanja Upravne inspekcije u ovo elitno državno tijelo zbog njegova nepoštivanja, smatraju u sindikatu.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske to će i službeno zatražiti od ministra uprave Arsena Bauka, kako bi se rasvijetlile okolnosti ovog slučaja i eventualni propusti i hijerarhijska odgovornost ministrice vanjskih i europskih poslova kao poslodavca.
U Zakon o državnim službenicima još je za vrijeme HDZ-ove Vlade i ministra uprave Davorina Mlakara ugrađen institut izvanrednog otkaza, kojim se državnom službeniku može otkazati državnu službu, između ostalog, i u slučajevima teške povrede službene dužnosti koja „ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa”.
Čini nam se da bi u slučaju kratkotrajnog boravka na poslu, koje se mjeri u minutama i sekundama i neizvršavanja radnih zadataka nastupila materijalna i nematerijalna šteta za državno tijelo, a o tome da bi time bio ugrožen javni interes zbog kojeg se i ustrojavaju državna tijela valjda ne treba posebno govoriti, smatraju u sindikatu.
Slučaj službenika iz MVEP predstavlja tešku povredu službene dužnosti što proizlazi iz njegovih odredbi koje u teške povrede uvršćuju i „neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza”, do čega je zasigurno došlo u slučaju višemjesečnog nerada, pretežite neprisutnosti na radnom mjestu, odbijanja rada i neobavljanja bilo kakvih poslova od strane službenika.
Postavlja se pitanje odgovornosti poslodavca koji tolerira takvo ponašanje i ne poduzima Zakonom o državnim službenicima propisane mjere, ali i temeljem kojih ovlasti za nesankcionirano iskrivljeno ponašanje državnog službenika (pod presumpcijom istinitosti navoda MVEP) ne isplaćuje plaću u njezinom punom iznosu i time čini kazneno djelo neisplate plaće, odnosno nezakonitu uskratu neto dijela plaće, tvrde u sindikatu.
Interesantno je i kako je moguće plaćati porez i doprinose na neto plaću koja se ne isplaćuje, naglasili su iz SDLSN.
Pri tome Sindikat podsjeća da je i nemogućnost nagrađivanja državnih službenika koji dobro i savjesno obavljaju svoj posao krimen koalicijske Vlade Ivice Račana, u kojoj je HNS također sudjelovao, koja nikad nije donijela uredbu o nagrađivanju za natprosječne rezultate rada, premda ju je tadašnji Zakon o državnim službenicima i namještenicima na to obvezivao.
Sindikat se ne može oteti dojmu da u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, na čijem je čelu predsjednica HNS-a Vesna Pusić, čiji pripadnici i visoki državni dužnosnici već mjesecima traže ukidanje Zakona o državnim službenicima, kako bi lakše dijelili otkaze, ali i zapošljavali svoje stranačke podobnike, u čemu su prvaci u državnoj upravi, sada „grade” slučaj koji će im poslužiti kao uvod u „antibirokratsku” predizbornu kampanju i pozicioniranje u odnosu na SDP, kao stranka koja traži red i rad u državnoj upravi, a SDP joj to ne dopušta, odnosno alibi za „mršave” rezultate u resorima kojima upravljaju.
