Smiljana Leinert Novosel: Svako rješenje koje je rezultat političke trgovine je pogrešno rješenje

Profesorica s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Smiljana Leinert Novosel gostovala je u emisiji Novi dan N1 televizije gdje je u razgovoru s voditeljicom Mašenkom Vukadinović komentirala referendumska pitanja za koja su se nedavno prikupljali potpisi, promjene Ustava RH i druge aktualne teme.

Premijer je, rečeno je na početku emisije, ocijenio kompletno promašenim i neodgovornim referendumska pitanja, rekao je da treba vidjeti jesu li potpisi prikupljeni na adekvatan način i jesu li u skladu s Ustavom. Leiner je govorila o kontroverzama koje su se razvile zbog referendumskih pitanja, razlozima zbog kojih su građani pokazali toliku želju za promjenom izbornog sustava i pozicijama koje su zauzele političke stranke.

N1: “Ustavna regulacija referenduma je nešto na čemu smo tanki i dobro organizirana skupina narod odlučuje uspjela je skupiti dovoljan broj potpisa, sad su se pojačali svi zahtjevi u javnosti za ocjenom ustavnosti, ocjenjujete li da će biti ocijenjeno da je bar jedno od ovih pitanja biti neustavno?”

Novosel: Prvo bih željela reći da kod nas postoji skromna referendumska praksa i ako pogledate podatke do unazad jedne godine, na lokalnoj razini negdje od 9 njih dva su prošla, a na državnoj od 11 jedan je prošao, a jedan je ipak uspio u nakani da vlada odustane od svog prijedloga monetizacije auto cesta.

To je signal da je to jedan način, i to dobar način, kako se može intervenirati kad ste nezadovoljni. Brojna su istraživanja u zadnje vrijeme pokazala dosta nisko povjerenje u ono što rade institucije, dosta nisko povjerenje u smjer razvoja u kojem se zemlja kreće i mene zapravo uopće ne čudi da su ljudi posegnuli za jednim mehanizmom koji im zapravo jedini stoji na raspolaganju.

Druga je stvar je li trebalo drukčije referendum definirati ranije. Ali evo, bilo je vremena, moglo se to učiniti. Ovako su ljudi kanalizirali svoje nezadovoljstvo, i poslali poruku: “mi vidimo da normalnim putem nećemo moći promijeniti neke stvari, riješiti neke stvari, idemo onda to napraviti ovakvim putem”. Zato jest relativno velika podrška tim pitanjima, i mi možemo reći da su ona manje više konkretna i korektna, ali ona su ipak prije svega poslala jednu generalnu poruku, a to je, izvolite mijenjati neke stvari koje se pokazuju nedovoljno dobrim, nedovoljno poštenim ili jednostavno nefunkcionalnim za razvoj zemlje.

N1: Zapravo su pokrenuli cijeli niz reakcija, evo reagirala je oporba upučujući u proceduru zahtjev za promjenom ustava, dogovarat će se, čini se, i HDZ i SDP jer je potrebna dvotrećinska većina, razvile su se i brojne kontroverze i među ustavno pravnim stručnjacima koji su međutim vlast upozoravali već duže vremena da treba ustavno urediti pitanje referenduma.

Novosel: Da, i to se sad kao bumerang vraća, sad se pojavljuju različiti načini kako izaći s time na kraj. Postoji naprosto jedan uhodani koji kaže da će se otići s tim rezultatima na ustavni odbor, nakon toga ako se pokaže potrebnim i do Ustavnog suda, ali poruka je otišla.

Ono što tu treba reći je da bilo kakva diskvalifikacija ovako brojne volje ljudi ne bi bila politički mudra. Ona naime pokazuje slijedeće, kad vam se na jednoj strani grupiraju i vlast i oporba i oni su jedni i drugi protiv grupe koja je prikupila toliko i toliko potpisa za referendum imate dojam kao da oni prvenstveno brane svoje pozicije u odnosu na skupinu koja je nezadovoljna.

Isto tako možete zaključiti, da kad nemate dovoljno potpore u svojoj vlastitoj stranci, onda morate podršku tražiti čak i u dijelu oporbe. Tako da to i jest neka podloga iz koje ljudi zaključuju da bi se mogla pojaviti ta neka velika koalicija.

N1: Javnost je očito za promjene, dakle skupljeno je preko 30 tisuća potpisa dnevno i time su i građani pokazali da se žele aktivnije uključiti kreiranje politike, u poticanje promjena, zanimljivo je da iz inicijative kažu da su čak i da su situaciju u ovih nekoliko gradova u kojima im je bilo onemogućeno prikupljanje potpisa iskoristili gotovo kao PR, dakle ljudi su se još više uključili?

Novosel: Kad imate veliku motivaciju onda vam ništa nije prepreka i ispada da je problem u onima kao što je riječki gradonačelnik koji je išao reducirati mjesta za prikupljanje potpisa, vidimo da je toga bilo još po Hrvatskoj,  i zapravo se sad očekuje reakcija je li to bilo zakonito ili ne.

Međutim ono što je bitno da se usprkos toga sakupilo dosta potpisa, prema tome to jest jedna dosta jaka poruka koja kaže, kad ste motivirani, ništa nije nemoguće.

N1: Kako objasniti tu pasivnost da se sve ove godine, 26 godina, priča i o izmjeni izbornog sustava pa i o ovom ustavnom definiranju referenduma da nije bilo takvih inicijativa možda iz nekog drugog smjera? Dakle, civilnog sektora.

Novosel: Mislim da stručnjaci jako dugo upozoravaju da treba mijenjati izborni zakon, da treba mijenjati zakon o referendumu, što ljudi mogu iz toga zaključiti, koja je poruka koju oni iščitavaju? Da onima na vlasti takav sustav odgovara, i da oni jednostavno nisu motivirani mijenjati ga. Upravo zbog toga što to traje i ništa se konkretno ne dešava, ljudi očito, pronalaze neke druge načine kako bi utjecali ili pritisnuli ili naprosto prisilili da dođe do neke promjene.

Po mom sudu, tu promjenu treba vrlo kvalitetno organizirati nakon puno razgovora i savjetovanja sa strukom da se, ako dođe do nekih promjena, dođe do kvalitetnih rješenja, a ne onih koja frustriraju one koji su, očito, u većini, a to su građani Hrvatske.

N1: Sustav je trenutačno takav da, ako ćemo govoriti o nekakvim rupama, da se referendumsko pitanje može odnositi i na neke teme o kojima građani ne bi smjeli odlučivati, konkretno imamo ovdje gotovo manipulaciju gdje je velika većina građana pokazala da želi promjene u samom izbornom sustavu ali je tu dodano pitanje koje se odnosi na pitanje nacionalnih manjina koje ona imaju Ustavom zajamčena.

Novosel: ovdje postoje dva mišljenja koja cirkuliraju u javnom prostoru. Jedno kaže da građani mogu postaviti bilo koje pitanje i bilo što smatrati važnom temom za svoj dalji opstanak u zemlji i funkcionalan i zadovoljavajući život. S druge strane, postoje oni koji kažu, imamo stvari koje smo odavno riješili, koje smatramo stečevinom i oko toga više nema rasprava.

Kad ne dozvoljavate diskusije o tome, izazivate onu drugu stranu. Naravno, postoje stvari oko kojih bi diskusija zaista trebala biti ograničena, to su stvari koje smo jednom riješili, no kao što vidite Ustav se mijenja, sve se mijenja, sve je podložno promjenama tako da tu treba biti vrlo osjetljiv, obazriv, i s jednim kvalitetnim prijedlogom ići prema institucijama i Saboru.

N1: Građanska inicijativa kaže da nema nikakav stranači predznak, da oni koji su potpisali referendum za promjenu izbornog sustava ne moraju dijeliti isti svjetonazor vezano za primjerice pitanja oko istanbulske konvencije vezano za pitanje braka i slično, Željka Markić je tu bila u pozadini, kao nova zvijezda se tu nametnuo Zvonimir Troskot, kako ga ocjenjujete, komunikacijski, i u svim ovim političkim prepucavanjima koja su se vodila u javnosti.

Novosel: Dobio je izuzetno izazovan zadatak, obzirom da je bio potpuno nepoznat široj javnosti, on je od dosta nespretnog načina komuniciranja na početku tijekom vremena zaista stekao neku praksu, počeo se puno konkretnije izražavati i moram priznati puno čvršće i borbenije braniti neke svoje stavove. On se na neki način pokazao kao glavni gromobran, koji nije mogao uvijek u stručnom smislu mogao interpretirati neke primjedbe, ali je on pokazao da stoji na čelu jedne dosta moćne skupine ljudi koja želi neke promjene i da je on u tom pogledu kao recimo politički aktivist apsolutno predan zadatku.

Sada je on naravno zadovoljan rezultatom, njegova komunikacija postaje otvorena, kao da je već jako dugo u javnom prostoru, jer su iza njega stali rezultati. U tom trenutku vi ste puno komotniji i možete bolje komunicirati.

N1: S ovim referendumskim pitanjima na neki način je bačena rukavica i HDZu i SDPu očekujete li sad da će između njih doći do suradnje i trgovanja, dopisno glasovanje za ustavne promjene a sve vezano za potrebnu dvotrećinsku većinu koju vlast nema?

Novosel: Sve je moguće, moguće je i da se klizne prema toj velikoj koaliciji koju vlast nema, da se klizne u pravcu sve veće intenzivnije suradnje, ne treba zaboraviti da SDP-u baš ne cvjetaju ruže u njihovoj stranci, s druge strane nije testirana prevelika podrška premijera unutar HDZ-a pa ne bi čudilo da u želji da učine nešto čvrsto da idu jedni drugima u zagrljaj. To bi samo koristilo Živom zidu i ovakvim strankama koje bi mogle definirati, e vidite da su oni svi isti, prema tome tu treba biti oprezan, takva rješenja neće ljudi primiti kao dobru poruku, osim što se uvije ponavlja, kad se radi o važnim pitanjima koja se tiču zemlje dobro je imati širi konsenzus, dobro je imati što veći broj ljudi, ali u ovom kontekstu vi prvenstveno imate dojam da se to radi da bi se nešto sačuvalo a ne da bi se iznjerdrilo najbolje moguće rješenje

N1: Predsjednica je danas izmjestila svoj ured u Osječko baranjsku županiju, prekjučer smo pratili tu neobičnu komunikaciju putem medija gdje troje najviše rangiranih ljudi u državi preko medija šalje poruke koje nisu primjerene i to na temu demografije iako to s demografijom nema previše veze.Koje su namjere predsjednice i da li ona tu želi izaći iz svojih ovlasti kad vladi predlaže zajedničku sjednicu

Novosel: te ovlasti nisu široke, to smo već više puta komentirali, ali je po mom sudu ovdje problem u dvije stvari. Problem je tko će biti važniji, tko če biti inicijator, pokretač. S druge strane, imate želju da se određene teme stave u centar interesa, a ne osoba koja ih stavlja na dnevni red. U ovom slučaju, premijer formalno ima pravo kad kaže vlada će pripremiti rješenja, s druge strane predsjednica ima pravo inicirati neke teme. Zašto se na kraju krajeva ne bi razgovaralo?

Trenutačno je najgori mogući učinak to da mi zapravo kažemo da bi zapravo bilo bolje da nismo čuli ovu komunikaciju, koja se sve više zadržava na njihovim međusobnim odnosima nego li u smjeru rješavanja problema. Nadam se da tema demografije neće biti žrtva takve komunikacije.

Nadam se da će to pomoći da postane ta tema važnija i popularnija jer ona to stvarno jest, i trebalo bi je konkretnije početi rješavati jer to je važna tema.

N1: analitičari kažu da je u pozadini ovog sukoba nešto drugo, da postoji određeni strah da bi HDZ sa SDP-om mogao dogovoriti drukčiji način kako se bira predsjednik?

Novosel: I to je moguće, kao što vidite postoje različiti modeli, ovo bi znači bili neki simptomi koji pokazuju da neki žele biranje iz sabora, neki da svi građani biraju predsjednika vidjet ćemo koje je bolje rješenje.

Svako rješenje koje bi bilo rezultat neke političke trgovine bilo bi pogrešno rješenje. Tu treba biti jako, jako oprezan kad se takve stvari predlažu i rade jer one imaju sasvim konkretne političke posljedice.

N1: kad govorite o zaslugama u politici je to važno naglasiti koliko je važan PR? U HDZ-u su nezadovoljni jer se SDP nije s njima prethodno dogovarao kad je upućivao ovu inicijativu na procjenu ustavnosti?

Novosel: Na žalost sve se manje više zadržava na tome tko je nešto učinio, je li bio prvi, nego je li rješenje kvalitetno i da li stvarno rješava probleme. To pokazuje određenu nezerelost u političkom djelovanju a zapravo pokazuje kako se vodi bitka za svaki politički poen. Kad imate loš rejting onda pokušavate na sve načine skrenuti pozornost na sebe pa i time da ste nešto prvi učinili. Pitanje je je li to bilo dobro rješenje.

N1: Jedan koji sebi populističkim rješenjima radi dobar PR je Milan Bandić, kaže da nedostaje lidera i da je spreman za kandidaturu za predsjednika, ima li Bandić šansi?

Novosel: Bandić je vrlo iskusni političar a on se na jednom važnom mjestu kao što je gradonačelnička funkcija velikog grada kao što je Zagreb cijelo vrijeme zapravo nalazi na drugoj po važnosti funkciji u zemlji. On je tip lidera koji je jednostavno djelatni lider. Svaki dan u kontaktu s ljudima, rješavate konkretne probleme i u tome ste dobri, ljudi vam to prihvaćaju i biraju vas ponovno što je veliki uspjeh, i veliki kompliment.

Biti na čelu države je nešto posve drugo i to zahtijeva jedan potpuno drugi tip lidera. Vidjet ćemo tko će se još tu pojaviti, tko će biti Bandiću protukandidati. Iduća stvar, ne znam koliko bi on bio zadovoljan pozicijom kako je ona sad definirana zakonom, gdje Predsjednik ima vrlo male ovlasti a nema puno kontakta s ljudima i ne rješava konkretne životne probleme.

N1: Postoji mišljenje kako je Bandiću jako bitno biti na vlasti kako bi si osigurao imunitet od optužnica?

Novosel: Cijelo vrijeme o tome slušamo ali rezultat još ne vidimo, ovako mi se to čini kao način oblikovanja atmosfere koja ide nekom u prilog a nekom ne. Suzdržala bih se komentiranja toga dok ne vidimo neki rezultat.