Dvadesetomjesečni dječak u Slavonskom Brodu tek se rodio, a već je trebao biti maknut iz obitelji. Ali gotovo dvije godine to se nije dogodilo. Dječak je na kraju preminuo. Kada su bila ročišta, nije bilo mjesta u domovima, kada je bilo mjesta, nije bilo ročišta – ukratko je opis situacije. No, koliko je djece u Hrvatskoj uopće zbrinuto izvan roditeljske kuće i kako potaknuti udomiteljstvo, kao jedno od rješenja?
> Aladrović: Mijenjat ćemo Zakon o udomiteljstvu, a reforme se ne događaju linčem
“Za ovu situaciju je odgovorna priroda”, rekao je HDZ-ov Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U utorak je ravnateljica Zavoda za socijalnu skrb rekla je da su oni dječaku osigurali smještaj u SOS Dječjem selu te je lopticu odgovornosti prebacila na Općinski sud u Slavonskom Brodu.
“Iz suda kažu da nije bilo mjesto u domovima? Mjesto je bilo osigurano, međutim nisu bila zakazana sudska ročišta pravovremeno pa se iz tog razloga onda mjesto i izgubilo”, rekla je Tatjana Štritof, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Postupak o oduzimanju prava na stanovanje pokrenut je 11. travnja 2022. Uslijedila su tri ročišta: u travnju, svibnju i srpnju iste godine. Međutim, tada socijalni radnici nisu sudu predložili dom za dijete.
Na pitanje, je li od početka postupka bila poznata informacija gdje bi dijete trebalo nastaviti živjeti, Vedran Pavelić, glasnogovornik Općinskog suda u Slavonskom Brodu kaže:
“Ne. Mogu samo djelomično odgovoriti da je u tom dijelu prijedlog bio nepotpun, jer nije sadržavao podatke gdje bi djeca trebala biti smještena.”
Mjesto za dječaka u Sl. Brodu izgubljeno prije donošenja odluke
Informacija je dobivena 30. rujna, kada se, kako je potvrđeno iz SOS Dječjeg sela, ondje nalazi mjesto za sve troje djece. Iduće ročište zakazano je za 7. studenog 2022, ali opet problem.
“Znam da je prošlo više od dva mjeseca s obzirom na proces zakazivanja ročišta i donošenja odluka nakon pronalaska smještaja u SOS Dječjem selu i nakon toga to mjesto više nije bilo slobodno”, rekao je Piletić.
Sljedeće ročište zakazano je tek za 12. veljače ove godine, godinu i tri mjeseca nakon posljednjeg, bez obrazloženja zašto je tako kasno.
Ogroman je problem u Hrvatskoj nedostatak mjesta u domovima i udomiteljskim obiteljima.
“Kada se predlaže da dijete bude zbrinuto kroz sustav, bilo u ustanovu za djecu, bilo u udomiteljsku obitelj, onda mora imenovati ustanovu ili udomiteljsku obitelj. I sada tu zapravo nastaje problem”, objasnila je Štefica Karačić, predsjednica Udruge socijalnih radnika za Danas.hr.
Kada su bila ročišta, nije bilo mjesta u domovima, kada je bilo mjesta, nije bilo ročišta.
Udomiteljstvo kao neki oblik rješenja
Oko 600 djece u Hrvatskoj nalazi se u domovima, ali problem je kad zbog nedostatka mjesta dijete mora ostati u obitelji koja nema odgovarajuće uvjete. Često se događa i da domovi imaju više djece nego što im kapacitet dopušta. Jedno od rješenja je i udomiteljstvo, a upravo zbog toga prošle su godine povećane i naknade.
Udomiteljstvo je oblik pružanja socijalne usluge smještaja djetetu ili odrasloj osobi koju pruža udomitelj sa svojom obitelji ili udomitelj koji živi sam, pod uvjetima propisanim Zakonom o udomiteljstvu.
Udomiti se mogu djeca koja iz različitih razloga ne mogu odrastati u vlastitoj obitelji i odrasle osobe koje nisu u mogućnosti brinuti se za sebe (osobe s invaliditetom, trudnice, starije i teško bolesne osobe, žrtve obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima, beskućnici, osobe ovisne o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti).
> Udomitelji: Otpočetka čekamo sastanak s ministrom, a s Veljačinom udrugom dogovorio se u 2 dana
Koja je razlika između udomiteljstva i posvajanja?
Udomiteljstvo je privremeni oblik skrbi kojim se djetetu privremeno osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji, dok je posvojenje trajni oblik skrbi za dijete, pri čemu posvojitelji preuzimaju sva roditeljska prava i obveze i postaju roditelj/i posvojenom djetetu.
Sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 2500 udomitelja, među kojima gotovo 50 posto njih skrbi za djecu. No i dalje se susrećemo s nedostatkom udomiteljskih obitelji za djecu s posebnim potrebama i neravnomjernom pokrivenošću te usluge pa je nužno osvješćivati važnost udomiteljstva.
Iz Udruge udomitelja Hrvatske upozoravaju kako izmjenama zakona udomiteljska je naknada narasla i ona sada prati troškove života, ali ne toliko da bi stimulirala mlade obitelji na bavljenje tim poslom.
Tko sve može biti udomitelj?
Tko sve može biti udomitelj određeno je Zakonom o udomiteljstvu. Udomiteljstvo može obavljati fizička osoba koja: je punoljetna i ima poslovnu sposobnost, koja je hrvatski državljanin, ima prebivalište i živi u Republici Hrvatskoj, mlađa je od 60 godina. Osoba koja ima završeno najmanje srednjoškolsko obrazovanje, osoba koja je završila osposobljavanje za udomitelja. Potom je bitno da nema zapreke iz članka 18. Zakona koji se odnose na nekažnjavanje članova kućanstva te osoba koja ima propisane stambene uvjete.
Udomitelj mora imati pisanu suglasnost svih punoljetnih članova zajedničkog kućanstva. Također kućanstvo mora imati određena vlastita sredstva za uzdržavanje. Procjenu tko može biti udomitelj radi tim za udomiteljstvo, a članovi tima su socijalni radnik, psiholog i pravnik.
Kako postati udomitelj?
Udomitelj se postaje na način da se predaje zahtjev nadležnom Područnom ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji onda provodi upravni postupak i organizira osposobljavanje udomitelja te izdaje dozvolu za bavljenje udomiteljstvom i udomiteljsku obitelj upisuje u Registar udomitelja.
Za ostvarivanje nekih prava stručni radnici nemoćni su bez angažmana pojedinaca iz zajednice. Interes djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi te odraslih osoba čije socijalno i zdravstveno stanje zahtjeva zbrinjavanje putem socijalne usluge smještaja, nije njihov smještaj u ustanovama (koje su i ovako prekapacitirane) već suživot u kvalitetnim, toplim udomiteljskim obiteljima gdje će razvijati svoje potencijale te imati sigurnost obiteljskog doma.
Važno je da djeca i osobe u potrebi ostaju u lokalnoj zajednici, sa poznatim ljudima, poznatom mentalitetu i sredini koja će biti podržavajuća za njih.
Najveći broj djece ipak smješten izvaninstitucijski
Prema podacima od prije godinu dana u udomiteljskim obiteljima se nalazi 1.891 dijete, u malim stambenim zajednicama poput obiteljskih domova, udruga i SOS sela 227 djece, a u svim domovima za djecu 624 djeteta. Dakle, od ukupnog broja djece bez adekvatne roditeljske skrbi, njih četvrtina, odnosno 23 posto, je smješteno u domovima, dok su tri četvrtine smještene izvaninstitucijski.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
