HDZ i SDSS ponovno će u koaliciju. Tako barem tvrdi Branko Bačić, ministar graditeljstva i jedan najutjecajnijih HDZ-ovaca. Za njega (čitaj za HDZ) SDSS na čelu s Miloradom Pupovcem je “izniman i stabilan” politički partner kod kojeg posebno cijeni “pouzdanost”. S druge strane SDSS, očito je, cijeni dobivene ustupke u vidu financijskih sredstava i položaja od Plenkovićeve vlade. Konstanta je to u politici stranke na čelu s “etnobiznismenom” Miloradom Pupovcem koja još od 2000. godine, čas sa SDP-om a nešto češće s HDZ-om, vlada Hrvatskom.
>Savjet za nacionalne manjine: Pupovac i manjinci sami sebi dijele novac!
Uobičajeno je da se u javnom prostoru Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) navodila kao stranka s najdužim “stažem” na vlasti u Hrvatskoj. I to je točno, HDZ nije bio na vlasti samo u mandatima od 2000.-2003 i 2011.-2015. No, uzmemo li kao referentno razdoblje 2000. godinu, kad su nastupile ustavne promjene i uveden politički sustav kakav danas poznajemo, SDSS je stranka koja je najdulje činila vladajuće većine.
SDSS je od 2000. godine neprekidno na vlasti, uz izuzetak kratke epizode s Oreškovićevom vladom (2016.). Za svoje su potpore lijevim i desnim koalicijama uvijek su znali izvući maksimum koristi za sebe i svoje članove. Tako je i danas: sredstva iz proračuna za SNV drastično su povećana, a utjecaj SDSS-ovih kadrova u vlasti nikad nije bio veći.
Sanader i SDSS: početak političke ljubavi
Nakon smrti prvog Franje Tuđmana 1999. u HDZ-u su započele “igre prijestolja” iz kojih je kao pobjednik izašao Ivo Sanader. On je HDZ očistio od poražene, konzervativne struje predvođene Ivićem Pašalićem i odveo je stranku bliže političkom centru. Takva ideološka pozicija, uz neskrivenu podršku EU, dovela je do koalicije HDZ-a i nacionalnih manjina i 2003. i 2007.
Među manjinskim zastupnicama zbog svoje su se brojnosti po utjecaju i onda kao i sada isticali SDSS-ovci, a ponajviše Milorad Pupovac. Kulminacija tadašnje dobre suradnje HDZ-a i SDSS-a manifestirala se 2007. izborom potpredsjednika Vlade iz redova srpske nacionalne manjine. Bio je to Slobodan Uzelac koji je u Vladi bio zadužen za regionalni razvoj, obnovu i povratak.
Možda će vas zanimati
Što privlači HDZ, a što SDSS ponovno u zajedničku koaliciju koju najavljuje Bačić?
HDZ će izgledno i nakon ovogodišnjih parlamentarnih izbora dogovoriti suradnju sa SDSS-om. HDZ-u će, vjerojatno, nedostajati ruke, a SDSS-u
Suradnja HDZ-a sa SDSS-om tijekom cijelog mandata Ive Sanadera, ali i Jadranke Kosor bila je na udaru desnice. U kritikama je prednjačio tada vrlo jaki HSP koji je, neki će reći s pravom, zbog nominalne ideološke bliskosti očekivao koaliciju s HDZ-om.
Plenković i Pupovac
Plenković i Pupovac već gotovo 8 godina funkcioniraju besprijekorno. Usprkos njihovim (nominalnim) ideološkim razlikama, SDSS je nakon izbacivanja Mosta i raspadanja nekadašnje “najpoželjnije političke udavače” – HNS-a, čvrsto zauzeo mjesto druge najvažnije stranke vladajuće koalicije. Omogućuje im to nepravedan izborni zakon, koji srpskoj nacionalnoj manjini garantira 3 saborska zastupnika. SDSS nema prave konkurencije među strankama sa srpskim predznakom te s lakoćom osvaja mandate. Umješnim koalicijskim dogovorima taj politički kapital “prevode” u vidljive benefite za stranku i svoje članove. Jedan od najočitijih probitaka za SDSS su visoki dužnosnički položaji koje njihovi članovi dobivaju.
>Ivica Marijačić: Pupovac se ne može osloboditi velikosrpske ideje
Anja Šimpraga
Najviši položaj od SDSS-ovaca u današnjoj Plenkovićevoj vladi obnaša Anja Šimpraga. Ona je potpredsjednica Vlade bez portfelja. Na toj je funkciji zamijenila Borisa Miloševića koji je iz Vlade smijenjen zbog sumnje u kriminalne radnje povezane s pogodovanjem tvrtkama u vlasništvu Srba.
>Šimpraga ustvrdila: Brezovica, Banski Grabovac i Srb su zajednička borba i otpor srpskog i hrvatskog naroda
Šimpraga je rođena 1987. u Kninu, a diplomirala je 2012. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Prije ove visoke dužnosti bila je saborska zastupnica, zamjenica župana Šibensko-kninske županije, a obnašale je i mnoge visoke dužnosti u SDSS-u i SNV-u.
Šira javnost upoznala ju je njenim govorom o vlastitom sjećanju na Oluju. Tadašnja saborska zastupnica Šimpraga iznijela je svoje sjećanje na Oluju i odlazak nje i njene obitelji u Srbiju. Zbog jednostranog prikazivanja tadašnjih događaja njen je govor izazvao negativne kritike hrvatske javnosti.
Mile Horvat
Mile Horvat državni je tajnik u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja iz redova SDSS-a. U središte pozornosti dospio je Horvat zbog susreta s poduzetnikom Zvonkom Bedeom. Susret se dogodio u trenucima dok je u Bedeovoj tvornici Drava International bjesnio veliki požar.
Horvatovo objašnjenje ovog tajanstvenog susreta može se okarakterizirati riječima “vjerovali ili ne”.
“Da, sreo sam se s vlasnikom Drava Internationala prošli četvrtak – ali nije riječ ni o kakvom službenom ili dogovorenom sastanku nego o slučajnom susretu. Vidio sam ga iz automobila, kako sjedi sam i utučen na klupi pred seoskom kafanom, gleda u vatru koja mu guta tvornicu – napravio sam ljudsku gestu, stao i pitao kako je.”
>Domjenak za pravoslavni Božić bez SNV-a i Pupovca: Pjevalo se Lijepa li si, a evo tko je sve došao
Milorad Pupovac
Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a, saborski je zastupnik srpske nacionalne manjine. Iako je definitivno najutjecajniji SDSS-ovac Pupovac nikad osobno ne ulazi u Vladu. On iz sjene vuče konce i dogovara “dealove” s Plenkovićem.
Provedbu tih dogovora s HDZ-om voli osobno držati pod kontrolom. Dokaz tomu je njegova pozicija člana Savjeta za nacionalne manjine koje manjinama i njihovim projektima dodjeljuje sredstva iz državnog proračuna. Pupovac se ovdje nalazi u očitom sukobu interesa: istodobno kao predsjednik SNV-a predlaže Savjetu za nacionalne manjine program rada i projekte SNV-a za koje traži financijsku podršku, a onda kao član Savjeta odobrava (sam sebi) sredstva.
Osim Pupovca, Šimprage i Horvata koji su najpoznatiji, SDSS ima još niz istaknutih članova koji su obnašali ili još uvijek obnašaju odgovorne državne funkcije.
Spomenka Đurić državna je tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Riječ je o bivšoj studentici Vojnotehničkog fakulteta, bivšoj djelatnici OESS-a i djelatnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) kojemu je predsjednik Milorad Pupovac.
>Tko je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i koalicijski partner Andreja Plenkovića?
U prošlim su Vladama pomoćnici ministara iz SDSS-a bili Dejan Drakulić (Ministarstvo uprave), Milenko Živković (Ministarstvo poljoprivrede)…
Također, SDSS-u je koalicija s HDZ-om donijela zaposlenje njihovih članova u državnim agencijama, uredima i savjetima Vlade, državnim poduzećima.
SNV i kulturni centri
Osim položaja najočitiji dokaz ove, neki bi rekli “trgovačke koalicije” HDZ-a i SDSS-a, jest rapidno povećanje sredstava za Srpsko narodno vijeće – krovno udruženje Srba u RH kojem je na čelu lider SDSS-a Milorad Pupovac. Jedan od izvora financiranja SNV-a jest Državni proračun RH čije dotacije ovoj udruzi već godinama stabilno rastu.
Tako je u 2022. godini SNV na čelu s Plenkovićevim koalicijskim partnerom Pupovcem “zaradilo” preko 80 milijuna kuna.
Ogroman je to porast uzevši u obzir financiranje prijašnjih godina. 2015. godine prihod iz proračuna iznosio je 11 705 000, a u 2016. godini taj iznos je bio nešto manji – 9 935 000 kn. Od tada prihodi SNV-a iz proračuna značajno rastu. U 2017. godini donacije iz proračuna iznosile su 12 047 000 kn, a u 2018. godini 14 708 168 kn. U 2019. ta brojka je još narasla pa je iznosila 22 147 366 kn, u 2020. godini 28 508 464 kn, a 2021. godine 37 711 710 kn. No, najveći rast dogodio se 2022. kada je iz proračuna SNV dobilo 80 582 261 kn.
Osim financiranja SNV-a, RH izravno financira i razne infrastrukturne projekte srpske zajednice. Jedan od njih je izgradnja 40-ak srpskih kulturnih centara u gradovima diljem Hrvatske. Prvi takav centar uskoro se počinje graditi u Rijeci, a svih 5,2 milijuna eura za njegovu izgradnju financirat će se iz Državnog proračuna.
>Mega projekt SNV-a: Koliko bi mogla stajati izgradnja ;40-ak kulturnih centara diljem Hrvatske?
Koliko će stajati izgradnja 40-ak ostalih centara, ne možemo, naravno, unaprijed procijeniti, jer oni neće biti istih kapaciteta. Također, nepoznanica je i u kojem će se postotku oni financirati iz proračuna RH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.