Tko je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i koalicijski partner Andreja Plenkovića?

Etnobiznismen, ekstremni ljevičar, jugoslaven, intelektualac i borac za ljudska prava. Sve su to epiteti koji se vežu uz ime Milorad Pupovac – političara čija karijera traje od devedesetih godina pa sve do danas. Koalicijski partner Andreja Plenkovića u centru je pažnje posljednjih dana, sve zbog bacanja vijenaca u Dunav u Vukovaru.

Tko je Milorad Pupovac?

Pupovac je rođen u pravoslavnoj obitelji u Ceranu Donjem kod Benkovca 1955. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i lingvistiku 1979. godine. Na istom fakultetu zaposlen je i danas kao izvanredni profesor na odsjeku za lingvistiku. Usprkos znanstvenoj karijeri mnogo je poznatiji po svom političkom angažmanu u proteklih tridesetak godina.

Javno djelovanje Pupovca započinje i prije raspada bivše SFRJ. On zajedno sa svojim kolegama na fakultetu Žarkom Puhovskim i Predragom Matvejevićem osniva Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI). Tijekom devedesetih bio je član više lijevih i srpskih stranaka u Hrvatskoj: Lige socijaldemokrata, Srpske demokratske stranke, Samostalne srpske stranke i Akcije socijaldemokrata Hrvatske. Upravo na listi ASH 1995. prvi put ulazi u Zastupnički dom Sabora RH. Ubrzo prelazi u Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS) u kojoj ostaje do danas. 1997. osnovao je Srpsko narodno vijeće (SNV) – krovnu udrugu Srba u Hrvatskoj kojoj je i danas na čelu. Pupovac je dugogodišnji saborski zastupnik iz redova srpske nacionalne manjine za čija se prava, barem deklarativno, u Saboru zalaže.

> Plenković zbog Penave i Mlinarića disciplinirao Pupovca i SDSS

Pupovčeva politička naplata suradnje s hrvatskim vlastima

Milorad Pupovac tijekom cijele svoje političke karijere surađivao je s hrvatskim vlastima, a tu je suradnju itekako politički naplaćivao. Njegova je stranka, zahvaljujući nepravednom izbornom zakonu, uvijek bila poželjan partner kako HDZ-ovim tako i SDP-ovim vladama. Jedina je iznimka u tom nizu Vlada Tihomira Oreškovića. I u trenutnoj vlasti sudjeluje Pupovčev SDSS, a njegova stranačka kolegica Anja Šimpraga nalazi se na poziciji potpredsjednice Vlade. Ne sumnjivo se radi o umješnom političaru koji koji uspijeva balansirati između vlastite ideologije i interesa priskrbivši time sebi i svojoj stranci nebrojene beneficije.

S druge strane radi se o političaru koji svojim djelovanjem, za mnoge, nanosi štetu građanima Hrvatske – kako Hrvatima tako i Srbima. Tjednik “Novosti” kojeg izdaje SNV, a pod stvarnom je Pupovčevom kontrolom, nerijetko vrijeđa samu hrvatsku državu, njene simbole: grb, zastavu i himnu. Pupovac se nikad nije libio provocirati ni Vukovarce bacanjem vijenaca za poginule Srbe u Dunav baš 17. studenog ususret tužnoj obljetnici pada grada. Osim toga, njegove negativne izjave o Hrvatskoj i Hrvatima kao i izjednačavanje krivnje u ratu redovito i s pravom elektriziraju hrvatsku javnost.

> Kako je nastao Pupovčev SDSS i tko su bili njegovi osnivači?

Osim Milorada ni drugi članovi njegove obitelji nisu nepoznati našoj javnosti. Njegova nevjenčana supruga je Slavica Lukić novinarka je Jutarnjeg lista i potpredsjednica HND-a. Lukić redovito preko Jutarnjeg lista, ali i tobože neutralnog HND-a napada pripadnike i pokrete desno-konzervativne scene u Hrvatskoj: referendum o braku, Katoličku Crkvu, Zlatka Hasanbegovića.

Njegov brat Vojislav Pupovac sudjelovao je u agresiji na Hrvatsku, dok mu je sin Ozren profesor na riječkom Filozofskom fakultetu. Snaha mu je Vesna Pisarović.

Superizborna 2024.

Ključnim bi se u superizbornoj 2024. ponovno mogli pokazati zastupnici nacionalnih manjina koji, nigdje kao u Hrvatskoj, ne određuju na tako presudan način političke pobjednike. Sve to u prvi bi plan moglo staviti Milorada Pupovca.

Superizborna 2024. godina sve nam je bliže. U njoj ćemo na birališta čak 3 puta: birat ćemo zastupnike u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu te ćemo izabrati novog predsjednika RH. Najvažniji su pritom parlamentarni izbori koji će se, uz manje korekcije izbornih jedinica, odvijati po istim pravilima kao i dosad. Sva istraživanja javnog mnijenja ukazuju na izjednačen rezultat vladajućeg HDZ-a i stranaka ljevice (SDP+Možemo).

> Što to Pupovac poručuje bacanjem vijenca u Dunav?

Hrvatsku 2024. godine očekuju parlamentarni izbori. Uz njih, iduće godine, održat će se i europarlamentarni te predsjednički izbori. S pravom zato 2024. nazivamo superizbornom godinom koja će u mnogočemu odrediti budući smjer Hrvatske.

Po hijerarhijskoj važnosti izdvajaju se parlamentarni izbori, a maksimiziranje vlastitog učinka na njima cilj je svake političke stranke. Ne čudi stoga da je pretkampanja, iako se još ni ne zna točan datum izbora, u punom jeku. Bruse se predizborne poruke, obećanja pršte na sve strane, društvene mreže stranaka sve su aktivnije, a javni događaji koriste se za vlastitu promociju i dobivanje (budućih) glasova. Vladajući čine sve ne bi li se održali na vlasti, oporba i lijeva i desna sklapa saveze kako bi došla na njihovo mjesto, a manjinski zastupnici trude se zadržati utjecaj u vlasti koji im redovno, ne sasvim zasluženo, pripada.

Specifičnosti hrvatskog izbornog sustava i izbor zastupnika manjina – i Pupovca

Hrvatska od 2000. godine zastupnike u Hrvatskom saboru bira po razmjernom modelu. Važeća je D’Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate, a Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica. Te jedinice, više ili manje, prate geografsku i administrativnu podjelu zemlje te se u svakoj bira po 14 zastupnika. Specifičnost našeg izbornog sustava dodatne su 2 izborne jedinice. To su izborne jedinice za dijasporu (predstavnike Hrvata izvan Hrvatske) i manjinske zastupnike (zastupnike nacionalnih manjina).

U 11. izbornoj jedinici za dijasporu u igri su 3 mandata dok je u 12. izbornoj jedinici za nacionalne manjine osigurano njih čak 8! I dok je predstavljenost Hrvata izvan Hrvatske, osim ekstremnoj ljevici, u javnosti uglavnom prihvaćena, pitanje izbora zastupnika nacionalnih manjina izaziva mnogo više prijepora. Sporna je za mnoge njihova brojnost, snaga njihovih mandata u parlamentu kao i njihov izborni legitimitet.

> Tko je bio Goran Hadžić, jedan od osnivača Pupovčevog SDSS-a?

Hrvatska u Europskoj Uniji ima najveći broj zastupnika nacionalnih manjina te oni mogu ravnopravno s drugim zastupnicima odlučivati o svim pitanjima (u nekim zemljama ne smiju sudjelovati u glasovanju o povjerenju vladi). Također, njihov je izborni legitimitet krajnje upitan imajući u vidu porazan broj glasova koji ih dovodi u Hrvatski Sabor: Furio Radin osvojio je tek 890, a Vladimir Bilek 1514 glasova. Dovoljan im je tek jedan glas da bi ušli u Sabor.

Sve to dovelo je do čak dvije referendumske inicijative koje su nastojale na pravedniji način urediti izborni zakon i pitanje predstavljanja nacionalnih manjina. Obje su pod ne sasvim razjašnjenim okolnostima (makinacijama vlasti u brojanju potpisa itd.) propale. Ovakve opstrukcije vlasti ne iznenađuju uzimajući u obzir njihov interes da zadrže snagu zastupnicima nacionalnih manjina koje su, u svim posljednjim izbornim ciklusima bile jezičac na vagi pri formiranju vlasti.

Odmak je to od dobrog demokratskog običaja prema kojem manjine čekaju da se većina iskristalizira te se tek potom u nju uključuju. Zbog svega toga klub zastupnika nacionalnih manjina jedan je od najbrojnijih i najmoćnijih u Saboru. Njihov je lider već godinama zastupnik srpske manjine Milorad Pupovac koji glasi za jednog od najutjecajnijih, ali i najkontroverznijih političara u RH.

Što će biti s Pupovcem nakon izbora?

Nova godina kuca na vrata, a time i parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Točan datum održavanja još je uvijek neizvjestan (nagađa se o ožujku ili travnju). Izvjesno je tek da će se oni održati pod istim pravilima kao i do sad: birat ćemo 151 saborskog zastupnika u 12 izbornih jedinica. Pravilo o izboru zastupnika nacionalnih manjina, usprkos napornima nekih oporbenih stranka i dijelova civilnog društva, ostat će netaknuto. Netaknuta će pritom, izvjesno je, ostati i snaga i utjecaj Milorada Pupovca – najsnažnijeg manjinskog političara u RH. On će sa svojim SDSS-om izgledno osvojiti sva 3 mandata srpske nacionalne manjine. Ta će 3 SDSS-ova mandata zajedno s ostalih 5 manjinskih, a uzimajući u obzir vjerojatne “tijesne rezultate izbora”, ponovno činiti odlučujuću snagu u Hrvatskom Saboru. Tu odlučujuću snagu rado će “za stol” pozvati i buduća eventualna lijeva SDP-ova, kao i desna HDZ-ova većina.