“Kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje, jasno je vidljivo, ne čine značajniji broj prijavljenih kaznenih djela”, istaknulo je Državno odvjetništvo RH (DORH) u svojem izvješću o radu u 2021. godini.
Postoci
Dio njihovog izvješća koji se odnosi na kaznena djela počinjena iz mržnje i govor mržnje prenosimo u cijelosti:
“Udio osoba prijavljenih za kaznena djela počinjenja iz mržnje i kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona (tzv. govor mržnje) u ukupnom broju prijavljenih osoba tijekom 2021., kao i ranijih godina, participira s manje od 0,5 % te je jasno vidljivo da ne čine značajniji broj prijavljenih kaznenih djela.
> Pupovčev SNV u novom Biltenu izmislio da se udvostručio broj napada na Srbe u Hrvatskoj!
No, zbog značaja ovih kaznenih djela, njihove prirode i okolnosti činjenja te s obzirom na njihovu važnost za pravni poredak, ali i za razvoj društva i osiguravanje ljudskih prava u cjelini, kao i zbog nužnosti sankcioniranja počinitelja radi specijalne, ali i generalne prevencije, ovim se kaznenim djelima posvećuje posebna pozornost, slijedom čega se posebno analiziraju i u ovom izvješću”, navodi DORH.
DORH o govoru mržnje
Objašnjavaju: “Zbog pravno strukturalnih, ali i društveno relevantnih razlika, državna odvjetništva prate i evidentiraju zasebno kaznena djela zločina iz mržnje, što su sva kaznena djela usmjerena prema jednoj ili više osoba ili imovini, a koja su motivirana mržnjom, odnosno predrasudama utemeljenima na specifičnim osobinama žrtve, i to onima na kojima se temelji zajednički identitet skupine, kao što je rasa, jezik, vjeroispovijest, nacionalnost, rodni identitet i slično te zasebno kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, tzv. govor mržnje.”
Slijedom navedenoga, i u izvješću ih analiziraju odvojeno.
Zločini iz mržnje
“Tijekom 2021. državna su odvjetništva za kaznena djela zločina iz mržnje (kaznena djela počinjena u vezi s člankom 87. stavak 21. Kaznenog zakona) zaprimila prijave protiv ukupno 75 osoba, što je porast u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, pri čemu se povećanje broja odnosi na prijave podnesene od strane policije (2021. – 60 osoba, 2020. – 28 osoba), dok je broj u odnosu na prijave podnesene po drugim podnositeljima (fizičkim i pravnim osobama) ostao isti – 15. Navedeno govori, kažu iz DORH-a, kako je zadržan kontinuirani trend znatno većeg broja prijava za ova kaznena djela od strane policije, nego od strane drugih podnositelja.
U izvještajnom je razdoblju doneseno ukupno 26 rješenja o odbačaju te su podignute ukupno 42 optužnice, od kojih se u odnosu na 8 osoba predlaže sudu izdavanje kaznenog naloga, a u odnosu na 34 osobe predloženo je održavanje rasprave i potom donošenje presude.”
DORH: 11 presuda
“Tijekom 2021. državna su odvjetništva zaprimila ukupno 11 presuda, od kojih su sve osuđujuće, kao i prošle godine, što pokazuje na zadržavanje uspješnosti državnih odvjetništava u postupku pred sudom”, navodi DORH.
“Kao i ranijih godina, najčešće se kao zaštićene osobine kod zločina iz mržnje pojavljuju nacionalna i vjerska pripadnost žrtve te potom spolna orijentacija.”
Kazneno djelo govor mržnje
“U odnosu na kazneno djelo tzv. govora mržnje, odnosno kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, broj prijavljenih osoba na razini je prošle godine (2020. – 83 osobe, 2021. – 86 osoba), pri čemu je 50 osoba prijavila policija, a 36 je prijava u državnom odvjetništvu zaprimljeno od drugih podnositelja.
Podudarno podatcima iz ranijih godina, za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, državna su odvjetništva donijela više rješenja o odbačaju nego što su podigla optužnica, pri čemu valja naglasiti da je odbačeno čak 75 % prijava drugih fizičkih i pravnih osoba, a tek 25 % prijava podnesenih po policiji, što je sve vidljivo iz priložene tablice”, izvještava DORH.
Najčešće putem računalnog sustava
“I kod ovog kaznenog djela, kao i kod zločina iz mržnje te kao i ranijih godina i dalje su najčešće diskriminatorne osnove nacionalno podrijetlo, vjerska pripadnost i spolna orijentacija, a najčešći način počinjenja je onaj putem računalnog sustava ili mreža. Taj se oblik, međutim, često ukazuje i kao problematičan za utvrđivanje stvarnog identiteta počinitelja, pa jedan dio počinitelja ovog kaznenog djela, nažalost, ostaje neotkriven.
Od ukupno podignutih 38 optužnica za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, u odnosu na 8 osoba predloženo je sudu izdavanje kaznenog naloga, a protiv 30 osoba podignute su optužnice s prijedlogom da se počinitelj „izvede pred sud” te nakon provedene rasprave donese presuda”, navodi DORH.
Odbačene prijave
“O razlozima većeg broja odbačenih prijava za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona nego podignutih optužnica za isto kazneno djelo, već je obrazlagano u ranijim izvješćima, no kako se oni i dalje pojavljuju, valja istaknuti kako temelj leži u činjenici nerazlikovanja od strane podnositelja kolokvijalnog i kaznenopravnog smisla govora mržnje te odrednica koje definiraju zaštićenu osobinu u navedenoj zakonskoj odredbi.
Naime, velik broj podnositelja prijave za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona drži kako se navedeno kazneno djelo ostvaruje i samim neprihvatljivim, uvredljivim, ostrašćenim ili uznemirujućim govorom, što još uvijek u kaznenopravnom smislu ne predstavlja elemente prijavljenog kaznenog djela.
Ne smije se zanemariti temeljno pravo na slobodu izražavanja
Naime, osim podrobne analize svih aspekata određenih izjava, u smislu ispunjavanja svih elemenata predmetnog kaznenog djela i utvrđivanja postojanja huškačkog, a ne nekog drugog nepriličnog govora, da bi neki izričaj bilo moguće kazneno sankcionirati, čak nije uvijek dovoljno ni da su ispunjena obilježja kaznenog djela, već kažnjavanje mora biti nužno te mora postizati određeni cilj u konkretnom slučaju.
Pri tome se nikako ne smije zanemariti temeljno pravo na slobodu izražavanja, koje može biti ograničeno samo kad je to nužno. Osim toga, generalna se klauzula „druge osobine”, propisana u stavku 1. članka 325. Kaznenog zakona, po podnositeljima preekstenzivno tumači. Slijedom navedenoga, veći broj odbačenih kaznenih prijava zbog prijavljenog ovog kaznenog djela upravo i jest iz tih razloga”, tumači DORH.
Aktivnosti
“Promatrajući uspješnost u postupku pred sudom, i kod kaznenog djela govora mržnje iz članka 325. Kaznenog zakona državna su odvjetništva zaprimila isključivo osuđujuće presude u odnosu na 22 osobe tako da je i ovdje uspješnost 100 %.
I tijekom ovog izvještajnog razdoblja državna odvjetništva sudjeluju u brojnim aktivnostima vezanima uz doprinos učinkovitijoj borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, kao što su brojne edukativne aktivnosti, konferencije, okrugli stolovi i slično.
Radna skupina
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima predstavnika i u radnoj skupini za praćenje Protokola o postupanju u predmetima zločina iz mržnje te je putem predstavnika sudjelovalo i u radnoj skupini za izmjenu spomenutog Protokola, koji je donesen tijekom izvještajne godine.
Svoju je angažiranost u praćenju i sustavnom podizanju kvalitete rada na navedenim predmetima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske iskazalo i prihvaćajući partnerstvo na projektima na koja se, u odnosu na predmetnu problematiku, prijavljuje Hrvatski pravni centar”, zaključuju.
Što kaže SNV?
Dakle, izvješće DORH-a izričito navodi da su zločini iz mržnje i govor iz mržnje u Hrvatskoj izrazito rijetka pojava.
Međutim, SNV je u svojemu ovogodišnjem biltenu ustvrdio da je govor mržnje udvostručen.
Kako smo pisali, Srpsko narodno vijeće (SNV) Milorada Pupovca i ove je godine objavilo bilten pod nazivom “Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima”, na trošak hrvatskih poreznih obveznika.
Pri tome je predgovor napisala Lora Vidović, bivša pučka pravobraniteljica koja je bila kritizirana da se u svom mandatu oglušivala na diskriminaciju po vjerskoj osnovi. Nju je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević imenovao na poziciju članice Upravnog vijeće Poliklinike za zaštitu djece i mladih.
Autori Biltena su novinar, povjesničar i publicist Tihomir Ponoš zaposlen u Arhivu Srba u Hrvatskoj i Nikola Vukobratović (SDSS), gradski zastupnik u Zagrebačkoj skupštini iz kvote nacionalnih manjina, koji je u koaliciji sa strankom Možemo.
Vukobratović je također povjesničar zaposlen u Arhivu Srba Srpskog narodnog vijeća i bivši glavni urednik hrvatskog izdanja francuskog mjesečnika Le Monde diplomatique. On je u Skupštinu ušao s 214 osvojenih glasova uz izlaznost od mizernih 1.08 posto.
Što se tvrdi u Biltenu?
“Sa 214, koliko ih je ukupno zabilježeno u 2020., broj slučajeva govora mržnje, fizičkih i verbalnih napada te drugih oblika netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj, u protekloj godini i više se nego udvostručio, odnosno skočio je na 506, navodi se u uvodu novoga Biltena Srpskog narodnog vijeća”, prenijele su 7. travnja Novosti u vlasništvu Pupovčeva SNV-a koji je financiran iz državnog proračuna.
“Grafiti zabilježeni na dječjim igralištima”
Kako je objasnio Tihomir Ponoš, također jedan od autora Biltena i povjesničar iz Arhiva Srba u RH, nije slučajno što su se na koricama ovogodišnjeg izdanja našli grafiti zabilježeni na dječjim igralištima.
“Na takvim mjestima se sve češće mogu naći poruke koje podrazumijevaju otvoren govor mržnje ili revizionističke pojave umjerene protiv Srba. Gotovo svi ti grafiti snimljeni su u Zagrebu, što znači da se djeca u glavnom gradu od malih nogu navikavaju na takve poruke. Istodobno gradske vlasti i drugi nadležni za igrališta ne reagiraju na takve pojave”.
Nije točan podatak o udvostručenju napada na Srbe
Međutim, uvidom u samo izvješće (koje je nekritički prenijela HINA, a potom i ostali mainstream mediji) može se dokazati da nije točan podatak o udvostručenju napada na Srbe, a niti gotovo išta o grafitima i uvredljivim porukama.
Naime, u slučajeve historijskog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema Srbima SNV ubraja grafite i znakovlje koji sadrže govor mržnje i etničku netrpeljivost, govor mržnje i etničku netrpeljivost na sportskim terenima, govor mržnje i etničku netrpeljivost u medijima, javne akcije koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima, etničku netrpeljivost i historijski revizionizam u izjavama javnih osoba, vrijeđanje i prijetnje upućene Srbima i srpskim institucijama u RH, fizičke napade, oštećenu, uništenu i ukradenu imovinu, oštećeni i uništene antifašističke spomenike te oštećene i uništene dvojezične ploče.
Navodno udvostručenje napada
Pupovčev SNV je ustvrdio kako je udvostručen broj slučaja napada na Srbe, a to potkrepljuje na sljedeći način. SNV je statistiku po gore navedenim kategorijama u 2021. godini usporedio sa statistikom iz 2020. godine. Brojevi slučajeva po pojedinim kategorijama su uglavnom slični, a velika razlika dogodila se jedino u kategoriji grafita i znakovlja koji sadrže govor mržnje i etničku netrpeljivost.
U 2020. godini zabilježeno je 30 takvih grafita i znakovlja, dok je u 2021. po tvrdnjama SNV-a zabilježeno čak 297 novih grafita i znakovlja koji se odnose na mržnju prema Srbima. Tako je u 2020. broj slučajeva netrpeljivosti prema Srbima bio 214, dok je 2021. porastao na 506.
Samo se jednom spominje brojka
Brojka od 297 slučajeva govora mržnje putem grafita u 2021. godini u cijelom se izvješću spominje samo jednom, a u ostatku izvješća SNV se poziva na broj od 274 slučaja.
Konkretno, u Biltenu se navodi:
“Početkom godine objavljeno je kako je umjetničko istraživanje “Usputno zlo” udruge Vizura aperta zabilježilo između februara i decembra 2020. godine čak 274 javnih grafita s porukama protiv Srba ili poruka podrške silama Osovine iz Drugog svjetskog rata, obično u vidu simbola ustaškog pokreta ili nacističke Njemačke.”
Više je nelogičnih i netočnih tvrdnji navedeno u ovoj rečenici, a čije bi demantiranje poništilo kompletan narativ o udvostručenju napada na Srbe i rastućoj ksenofobiji u Hrvata.
Brojne nejasnoće
Za početak, nejasno je kako se grafiti s porukama mržnje prema Srbima zabilježeni u 2020. godini mogu svrstati u slučajeve zabilježene 2021. godinu. Međutim, ne samo da nije riječ o slučajevima zabilježenim u 2021. godini nego nije riječ niti o grafitima protiv Srba koji su nastali u 2020. godini.
Ovo umjetničko istraživanje u stvari je zabilježilo natpise/simbole s porukama mržnje koji se općenito nalaze u nekim gradovima u Hrvatskoj, pa su tako mnogi stari i po 10 godina jer komunalne službe nisu reagirale na uništavanje javnih površina.
Sami naveli ranije da je to govor mržnje prema svima, ne samo Srbima
Ni tu nije kraj, budući da se ne radi o zabilježenih “274 javnih grafita s porukama protiv Srba ili poruka podrške silama Osovine iz Drugog svjetskog rata” u 2020. godini, a koje je SNV pripisao 2021., nego se radi o natpisima/simbolima mržnje općenito i prema svima, a ne samo Srbima, što su, ironično, Novosti i navele u članku početkom 2021. godine.
“Umjetničko istraživanje Usputno zlo udruge Vizura aperta, u čijem sklopu se bilježe simboli i natpisi govora mržnje u javnom prostoru, potaklo je mnoge građanke i građane da zadnjih mjeseci putem društvenih mreža prijavljuju poruke koje pozivaju na smrt i diskriminaciju različitih manjinskih grupacija u društvu”, pisale su tada Novosti.
Nadalje, što se tiče tvrdnje Tihomira Ponoša da su gotovo svi grafiti nastali pokraj dječjih vrtića, ni to ne može biti točno, budući da dokumentacija umjetničkog istraživanja “Usputno zlo” pokazuje drugačije. Prema njoj, na kompletnom popisu za Zagreb nalazi se 101 lokacija s 274 natpisa/simbola, od čega su navedena 3 igrališta na kojima se nalaze sveukupno 6 natpisa/simbola uvredljivog sadržaja, a od čega 2 natpisa nemaju veze s mržnjom prema Srbima već s policijom.
Niti su napadi udvostručeni, niti ih je bilo 297, niti su svi na Srbe
Dakle, niti je zabilježeno 297 napada na Srbe putem grafita u 2021. godini, niti ih je uopće bilo toliko u bilo kojem razdoblju, nisi se većina njih nalazi na dječjim igralištima, a niti se u 2021. godini udvostručio broj napada na Srbe u Hrvatskoj.
> Višnja Starešina: Tajna veza labradora i svastike
> Lažne optužbe za nacizam kao sredstvo specijalnog rata protiv Hrvatske, Ukrajine…
Pri tome treba istaknuti da mnogi od popisanih natpisa/simbola nisu govor mržnje jer ih hrvatski zakon ne prepoznaje takvima, što se i ističe u izvješću koje je SNV pogrešno i manipulativno prenio.
Među simbolima i natpisima koji nisu kažnjivi niti su prepoznati kao govor mržnje navode se keltski križ, simbol i grb Hrvatske s prvim bijelim poljem, natpis “Daniel Bezuk R.I.P.”, natpis “immigrants not welcome”, natpis “svi smo mi Josip Šimunić” i dr.
O legalnim muralima
Inače, autorica ovog rada tvrdi: “Uz navijačke murale važna je i nova, sve učestalija pojava tzv. „legalnih“ murala druge organizirane skupine građana – pripadnika udruženja Hrvatskih oružanih snaga (HOS) iz Domovinskog rata. Takvi murali sadrže parole i obilježja koja proizlaze iz perioda ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH), a potom, aproprijacijom ustaškog znakovlja, i iz Domovinskog rata, kada su to znakovlje koristile postrojbe HOS-a. Na muralima HOS-a, kojih je posljednje vrijeme znatno više, istaknuti su natpisi „Za dom spremni“ i neustavni grb RH koje sam dokumentirala jer predstavljaju promicanje ustaških obilježja u javnom prostoru”.
Autorica rada pomoću kojeg je SNV manipulirajući podacima izmislio udvostručenje napada na Srbe u Hrvatskoj, je Tanja Dabo, multimedijalna umjetnica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a pogovor je napisala Davorka Perić, voditeljica programa kulture Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.