“Već sam prošlog tjedna na sjednici Sabora reagirala na pokušaj uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog jezika što smatram državnim udarom na hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji i atentatom na hrvatsko biće. Cijelo se vrijeme nastoji zatrti hrvatski jezik, na što sam više puta upozoravala i neću se umoriti od zalaganja za prava Hrvata u svim državama.”, istaknula je u razgovoru za Narod.hr zastupnica Marijana Petir.
O Hrvatima u Vojvodini: “Cijelo se vrijeme nastoji zatrti hrvatski jezik”
Komentirala je uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u Vojvodini.
“Već sam prošlog tjedna na sjednici Sabora reagirala na pokušaj uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog jezika što smatram državnim udarom na hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji i atentatom na hrvatsko biće. Cijelo se vrijeme nastoji zatrti hrvatski jezik, na što sam više puta upozoravala i neću se umoriti od zalaganja za prava Hrvata u svim državama. Srbija želi biti članica EU, no svojim ponašanjem odstupa od tog diskursa, znamo da je pitanje zaštite nacionalnih manjina izuzetno važno u EU. S ovog mjesta ih pozivam da takvo ponašanje zamijene s onime u skladu s europskim vrijednostima.”
> MVEP službenom Beogradu poslao još jednu prosvjednu notu zbog prijetnji DSHV-u
Upozorila na težak položaj žena u ruralnim područjima
Početkom tjedna obilježen je i Međunarodni dan žena, a Petir koja se nalazi i na čelu Odbora za poljoprivredu, govorila je o iznimno teškom položaju žena u ruralnim područjima. Ističe kako je potrebna Strategija te poseban potprogram za žene u ruralnim područjima koji omogućava Zajednička poljoprivredna politika Europske unije.
“Podaci pokazuju da su one podcijenjene i zanemarene, a njihova uloga nepriznata. Često one nemaju priznat nikakav status i s time adekvatna socijalna prava. Neke od njih imaju mirovine manje ispod 500 kuna, što je neprihvatljivo i njihov se položaj mora prepoznati i priznati.”, upozorila je Petir i istaknula problem pitanja vlasništva.
“Većina seoskih žena nije vlasnica zemlje, niti nekretnine, što je neodrživo. Svega 30 posto čine nositeljice OPG-ova. Potreban je drugačiji pristup, jer pitanje vlasništva garantira određenu sigurnost.”
O pučkoj pravobraniteljici: “Nije reagirala na napade i diskriminaciju po vjerskoj osnovi”
Za kraj se osvrnula na rad dosadašnje pučke pravobraniteljice Lore Vidović i njene moguće nasljednice o kojima je raspravljao Sabor. Istaknula je kako je nedopustiv izostanak reakcije pučke pravobraniteljice na brojne napade na crkve i vjernike.
> Lijevo-liberalni mediji napali dr. Markotić zbog sudjelovanja u molitvi vjernika na Stepinčevo
> Šola: Dva momka koja su od crkve na Jarunu napravili teretanu europski su ponos
> U Kaštelima oskvrnut Gospin kip: Odnesena glava i sve poliveno bojom
> Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?
“Dosadašnji rad pučke pravobraniteljice nije bio u okviru mojih očekivanja, odnosno možemo zaključiti da su neke skupine i njihovi problemi za nju bili nevidljivi. Jedan od aktualnih primjera su napadi i diskriminacija po vjerskoj osnovi, a pučka pravobraniteljica na njih uopće nije reagirala. Mene čudi da se zakon tako selektivno primjenjuje. Svakako bih voljela da jedan takav pristup, kojem smo do sada svjedočili, bude zamijenjen i ne bude vrijednosno obojen.”, zaključila je saborska zastupnica Marijana Petir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
