Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?

Tena Šimonović Einwalter
Foto: ombudsman.hr

Nedavno je raspisan natječaj za pučku pravobraniteljicu, a prošlog tjedna Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je prijedlog kandidatkinja na kojemu se nalaze Sandra Hančić i Tena Šimonović Einwalter. Dosadašnja pučka pravobraniteljica Lora Vidović nije se odlučila ponovno kandidirati za osmogodišnji mandat, a kako se čini najveću podršku za njenu nasljednicu ima upravo Tena Šimonović Einwalter, koja je po svojim stavovima bliska SDP-u.

Tko je Tena Šimonović Einwalter?

Kada je riječ o dvjema kandidatkinjama, podsjetimo da je Hančić bivša sutkinja Županijskog suda u Bjelovaru i trenutno je samostalna odvjetnica, a Šimonović Einwalter do sada je obnašala funkciju zamjenice pučke pravobraniteljice. Radila je i u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

>Sjednica o izboru pučkog pravobranitelja bez kvoruma: Pupovac prijetio ostavkom

>Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u obrani vladajućeg HDZ-a

>I DORH opomenuo pučku pravobraniteljicu zbog objave o ‘nasilju prema migrantima’

Iako vodeći znanstvenici, demografi, politolozi, ekonomisti,.. u Hrvatskoj upozoravaju da klijentelizam i korupcija utječu na usporavanje razvoja društva, da poticanje podobnosti i političke umreženosti, a ne izvrsnosti i kompetentnosti naposljetku demotivirajuće djeluje na visokoobrazovane mlade ljude koji zbog toga iseljavaju u demokratske države zapadne demokracije gdje se cijene njihove kvalifikacije, a ne rodbinski i/ili politički odnosi – premijer Andrej Plenković lani je ustvrdio da “mladi ne iseljavaju zbog korupcije i nepotizma”.

No, zanimljivo otac jedne od kandidatkinja za pučku pravobraniteljicu, devedesetih godina bio zamjenik ministra vanjskih poslova, a njegov ured vodio je Andrej Plenković. “Upravo je Šimonović odigrao glavnu ulogu u pronalasku i dovođenju Plenkovića u MVP, a i samog Milanovića, pa i Klisovića.” – navodi Šibenski.

Kako je riječ o skraćenim životopisima iz kojih su izostali neki važni podatci, a zbog sumnje na rodbinsku/političku umreženost, na Ured pučke pravobraniteljice Narod.hr poslao je upit je li gospođa Šimonović Einwalter u srodstvu s Dubravkom Šimonović i Ivanom Šimonovićem, i ako jest – u kakvom.

Iz Ureda su ocijenili kako je narav pitanja privatna, pa su nas uputili izravno na zamjenicu pučke pravobraniteljice, koja je potvrdila kako joj je Dubravka Šimonović majka, a Ivan Šimonović otac.

Inače, Šimonović Einwalter u prošlosti je surađivala s nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije, te se ona 2013. navodi kao jedna od stručnjakinja koja je vodila županijske treninge s koordinacijskim vijećima županija, s predstavnicima manjina i predstavnicima NGO-a koji ta pitanja prate o ljudskim i manjinskim pravima.

Šimonović se uz Tatjanu Vlašić, Dušku Gelb, Sandru Benčić, Saru Lalić, Cvijetu Sentu i Ivanu Radačić navodi kao “Voditelj i gost” u sklopu kolegija “Uvod u ljudska prava”, “Ljudska prava u praksi” i “Rod, spol, queer“.

Inače, kao zamjenica pučke pravobraniteljice Šimonović Einwalter je 2013. imala izlaganje na tematskoj sjednici u Hrvatskom saboru s temom „Drugačije društvo je moguće: suzbijanje diskriminacije LGBT osoba“ koje je organizirano u suradnji s udrugom Zagreb Pride. U 2020. ona je u Bruxellesu sudjelovala na konferenciji „Promicanje LGBTI jednakosti u EU: od 2020 na dalje“, također u svojstvu zamjenice pučke pravobraniteljice.

U organizaciji Francuskog veleposlanstva s majkom o implementaciji Istanbulske konvencije

Također, krajem prošle godine, Autonomna ženska kuća Zagreb i Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj organizirali su raspravu o Istanbulskoj konvenciji i njenoj implementaciji, a u raspravi su između ostaloga sudjelovale zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, njena majka Dubravka Šimonović, saborske zastupnice Margareta Mađerić (HDZ), Sandra Benčić (Možemo), Rada Borić (Nova ljevica), Sabina Glasovac (SDP) i Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica LGBT para Šegota – Kožić koji je zahvaljujući spornoj odluci Ustavnog suda, prvi homoseksualni par koji je udomio dijete.

Uz njih su sudjelovali i Valentina Andrašek iz Autonomne ženske kuće, Branka Žigante Mašić, umirovljena sutkinja na Visokom prekršajnom sudu, pravobraniteljica Ivana Čop Ščira, Guillaume Colin, ravnatelj Francuskog instituta te savjetnik za kulturu francuskog veleposlanstva, Melita Mulić, savjetnica predsjednika Milanovića za ljudska prava i civilno društvo, profesorica prava Zlata Đurđević koju je Milanović mimo svih procedura kandidirao za predsjednicu Vrhovnog suda i Neva Tolle, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb.

One su zaključile kako je rješavanje nasilja nad ženama moguće “adekvatnom edukacijom svih dionika, posebno unutar pravosuđa, ali i budućih generacija u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja – razbijanjem rodnih stereotipa i učenjem o ravnopravnosti spolova” te su dodale da veliku ulogu u tom procesu imaju GREVIO Odbor Vijeća Europe, CEDAW Odbor i Posebna izvjestiteljica o nasilju nad ženama.

Tko su Dubravka i Ivan Šimonović?

Podsjetimo, Dubravka Šimonović je zagrebačka pravnica koja je bila posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama. Ona je u Hrvatskoj vodila kampanju za Istanbulsku konvenciju. Prije toga izabrana je u Odbor za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama UN-a za razdoblje od 2011. do 2014.

Ona je u mandatu Vesne Pusić, Ive Josipovića i Zorana Milanovića imenovana na mjesto veleposlanice RH pri UN i OSCE-u u Beču. Prije nego što se počela baviti ljudskim pravima u Ministarstvu vanjskih poslova, Šimonović je ’90.-ih bila savjetnica potpredsjednika hrvatske vlade Mate Granića. Dubravka Šimonović je supruga diplomata i bivšeg ministra Ivana Šimonovića.

Ivan Šimonović je također pravnik i karijerni diplomat, a 2002. je obnašao visoku funkciju predsjednika Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda (ECOSOC). Nakon toga obnašao je dužnosti ministra pravosuđa Republike Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova kao i veleposlanika pri Ujedinjenim narodima u New Yorku.

Ivan Šimonović je također bio pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava, a u zadnje vrijeme je imenovan koordinatorom UN-a za koronavirus. Inače, Šimonović je zajedno s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem radio na neuspješnoj tužbi Hrvatske protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) za povredu međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida.

Peternel i Budimir o kandidatima za javne funkcije i njihovim “vezama”

Rodbinske i političke veze kandidata za javne funkcije komentirao je za Narod.hr dr. sc. Igor Peternel, predstojnik Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora Miroslava Škore i predsjednik Odbora za ljudska prava Domovinskog pokreta.

On ističe: “Politička povezanost ne mora biti ništa što je kontra uvjeta, no imamo jedan ‘ali’. To me asocira na jedan slučaj, ako se sjećate jedne afere od prije nekoliko godina kada se u medijima pojavio zanimljiv mail od gđe Puhovski, tadašnje osobe u sektoru civilnog društva, koja je tražila privilegije za svoju kćer, tražila je NGO-ovsku vezu za putovanje njezine kćeri u Mongoliju. I kada je to došlo u medije – to je bila afera”.

> Vidović Krišto: ‘Nepotizam vladajućih moćnika u Hrvatskoj nema srama niti granica’

> Tko je Helena Štimac Radin – supruga Furia Radina, koja je zaposlena u vladinom Uredu za ravnopravnost spolova već 16 godina?

> Sanja Plješa: Da se kći Kolinde Grabar-Kitarović zaposlila kao novinar digla bi se hajka, a za Milanovićevog sina vrijede druga pravila?

Trebaju li se te informacije o rodbinskim i političkim vezama kandidata za javne funkcije iskomunicirati s javnošću i kako je, općenito, proveden ovaj postupak predlaganja kandidata za pučkog pravobranitelja, za Narod.hr komentirala je i dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska.

“Riječ je o važnoj funkciji kojoj su dane velike ovlasti, odnedavno ima velike nadležnosti u borbi protiv korupcije, kod zaštite prijavitelja nepravilnosti… Činjenica da su bila samo 4 kandidata za jednu tako važnu funkciju također jako puno govori.” – ističe dr. sc. Budimir dodajući kako nije dobro što životopisi kandidata koji su zadovoljili uvjete nisu bili javno dostupni, kao što je bio slučaj, uostalom, i s imenovanjima u saborske odbore u aktualnom sazivu Sabora.

“Upravo zbog toga što životopisi kandidata za pravobranitelje nisu bili javno dostupni ostali smo uskraćeni za informaciju o toj obiteljskoj povezanosti. Prošle su dvije kandidatkinje – jedna koja je javnosti nepoznata i jedna koja je u dosadašnjem razdoblju bila zamjenica pučke pravobraniteljice (od 2013. do 2021.). Činjenica da je njezin otac bio veleposlanik i da joj je majka također iz tog područja, s jedne strane ne bi trebalo ograničavati osobu, pogotovo ako je stručna u tom poslu, da se ne kandidira. No, to bi trebalo komunicirati prema javnosti prije da se te osobe ne bi naknadno dovodile u pitanje.” – poručuje dr. sc. Budimir.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr