Tko je Dubravka Šimonović, koja nameće pobačaj Argentini?

Foto: Snimka zaslona

Kako smo već pisali, UN je poslao svoje izaslanike na procjenu zakona o dekriminalizaciji pobačaja u Argentini, pozivajući vladu Alberta Fernándeza “da poduzme sve potrebne mjere kako bi dobila odobrenje u Nacionalnom kongresu “, što je priopćila posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović, koja je u Hrvatskoj vodila kampanju za Istanbulsku konvenciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Šimonović u Hrvatskoj vodila kampanju za Istanbulsku, a sad nameće pobačaj Argentini

Tko je Dubravka Šimonović, nekadašnja savjetnica Mate Granića

Zagrebačka pravnica Dubravka Šimonović supruga je diplomata, bivšeg hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića (imenovao ga je Ivo Sanader) koji je u svibnju 2010. izabran je za pomoćnika Glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona zaduženog za područje ljudskih prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Andrej Plenković bio je devedesetih voditelj Ureda tadašnjeg zamjenika ministra Ivana Šimonovića.

Kada je HNS-ova Vesna Pusić 2015. najavila kandidaturu za mjesto glavne tajnice UN-a, kao jedan od onih koji bi mogli lobirati za nju spominjao se i Ivan Šimonović, tada na funkciji pomoćnika za ljudska prava glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona. Njegova supruga Dubravka Šimonović bila je istovremeno izabrana u Odbor za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama UN-a za razdoblje od 2011. do 2014., a zatim je imenovana od Vesne Pusić i bivšeg predsjednika Ive Josipovića uz supotpis SDP-ovog premijera Zorana Milanovića na mjesto veleposlanice RH pri UN i OSCE-u u Beču.

Dubravka Šimonović rođena je 1958. u Zagrebu. U razdoblju od 1988. do 1992. bila je pravnica u Institutu za dijabetes Vuk Vrhovec, nakon toga postaje savjetnica potpredsjednika hrvatske vlade Mate Granića. Od 1994. do 1996. načelnica je Odjela za ljudska prava u Ministarstvu vanjskih poslova. Ubrzo 1997. sa suprugom odlazi u New York, najprije u Generalni konzulat RH, a zatim Stalnu misiju RH pri Ujedinjenim narodima. Godine 2006. jednoglasno je izabrana za Predsjednicu UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW).

Ostavku na dužnost veleposlanice pri UN-u u Ženevi daje 2015. i poslije 22 godine napušta Ministarstvo vanjskih poslova, da bi u srpnju 2015. bila imenovana specijalnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći 2008. o Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, izglasovanu 1979. u Ujedinjenim narodima za Nacional, upitana zašto SAD-a nije ratificirala Konvenciju istaknula je da “SAD pravo, pa tako i međunarodno pravo, shvaća vrlo ozbiljno, i radije nešto ne prihvati ako nije siguran je li to u njegovu interesu i hoće li obveze moći u cijelosti poštovati”.

S bivšim ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem ima kćer i sina, koji su također pravnici.

O Istanbulskoj konvenciji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dubravka Šimonović tvrdila je da je “potpuna izmišljotina da Istanbulska konvencija donosi ‘rodnu ideologiju’ koje nema drugdje i to mogu navoditi samo oni koji nemaju pojma što je u CEDAW i što je to nasilje nad ženama”.

2018. rekla je kako matra da Istanbulska konvencija nema odredbu koja bi bilo što povezivala s rodnom ideologijom te da sadržava zabranu rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, a to već sadržava i UN-ova konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

“Ova konvencija koristi rod i definira ga kako bi se odredilo što je to rodno utemeljeno nasilje nad ženama, i ona se odnosi samo na nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje i ne ide izvan tih okvira”, ocijenila je Šimonović.

> Plenković sazvao novi sastanak HDZ-a o IK: ‘Moramo postići što šire suglasje i one koji ne vjeruju uvjeriti u suprotno’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> UiO na javnoj raspravi: Istanbulska konvencija utemeljena je u rodnoj ideologiji

> U ime obitelji: Analiza koristi i šteta ne opravdava ratifikaciju IK

Zaštita svih žrtava od svakog nasilja definirana je kroz 48 odredbi Istanbulske konvencije koje sadrže mjere i mehanizme za sprječavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama i djecom te zaštitu žrtava, međutim svih 48 mjera i mehanizama je već ugrađeno u hrvatsko zakonodavstvo, upozoravao je Marinko Jurasić u Večernjem listu.

Ostalim odredbama Konvencije državama strankama nameće se uvođenje “rodne” ideologije, proizvoljno uplitanje u unutrašnji pravni poredak Hrvatske kroz nadzorno tijelo za provedbu Istanbulske konvencije (GREVIO) te netransparentno financiranje organizacija civilnog društva proračunskim novcem namijenjenim za zaštitu žrtava nasilja. “Svi nabrojani učinci Konvencije ni na koji način ne doprinose sprječavanju i zaštiti od nasilja te tako nisu u interesu ni žrtava ni javnosti”, upozoravala je udruga U ime obitelji.

HNS-ov ultimatum

Ratifikacija IK bila je jedan od ultimatuma HNS-a koji je postavljen pred Plenkovića i HDZ. Podsjetimo, HNS je prijetio da će napustiti Vladu ukoliko ne dođe do ratifikacije Istanbulske konvencije, a sve pod krinkom zaštite žena od nasilja.

Navodna zaštita svih žrtava od svakog nasilja definirana je kroz 48 odredbi Istanbulske konvencije (od poglavlja „Prevencija“ do poglavlja „Migracija i azil“) koje sadrže mjere i mehanizme za sprječavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama i djecom te zaštitu žrtava – a svih 48 mjera i mehanizama već je ugrađeno u hrvatsko zakonodavstvo.

(VIDEO, FOTO) Danas na snagu stupa Istanbulska konvencija – Plenkovićev udar na demokraciju

Unatoč prijeporima u vlastitoj stranci, Plenković je pod ucjenom popustio te na taj način širom otvorio vrata rodnoj ideologiji.

Nakon ratifikacije Istanbulske, SDP-ovci pljeskali HDZ-ovcima

Dana 13. travnja na petak 2018. godine u Hrvatskom saboru izglasana je Istanbulska konvencija sa 110 glasova za, 30 protiv i 2 suzdržana glasa. Iz redova HDZ-a za IK je glasovalo 36 zastupnika, protiv je bilo 14 dok su 2 bila suzdržana.

Nakon što je predsjednik sabora Gordan Jandroković službeno obznanio kako je IK izglasana, zastupnici SDP-a zapljeskali su HDZ-ovcima.

Premijerova Interpretativna izjava nije ublažila bunu protiv IK

Uslijed ogromnog pritiska javnosti ali i stručnjaka, premijer Plenković poslužio se obmanom te najavio umetanje Interpretativne izjave u Istanbulsku konvenciju, kojom se Republika Hrvatska navodno izjašnjava protiv uvođenja rodne ideologije.

Međutim, pravnici, institucije i udruge su se tome usprotivile zato jer su ispravno procijenile kako takozvana Interpretativna izjava ne može imati pravnog učinka.

Nadbiskup Puljić jasan: ‘Hrvatski biskupi ne prihvaćaju ratifikaciju IK niti interpretativnu izjavu!’

“Prema članku 78. Istanbulske konvencije na te sporne odredbe nije moguće staviti rezerve – odnosno isključiti ili izmijeniti pravni učinak tih odredaba u njihovoj primjeni na Republiku Hrvatsku”, objasnili su iz udruge U ime obitelji te dodali “Također, prema međunarodnom pravu, stavljanje interpretativne izjave uz neki međunarodni ugovor ne može modificirati, mijenjati ili ograničavati obveze koje proizlaze iz tog međunarodnog ugovora – Istanbulske konvencije, niti mijenjati njihov pravni učinak.”

1.listopada 2018. je na snagu stupila Istanbulska konvencija, čiji zagovaratelji (HDZ-HNS-SDSS-HDS-HSLS-Saucha uz podršku zastupnika SDP-a i udruga civilnog društva lijevo-liberalnih svjetonazora) tvrde kako će ona spriječiti nasilje nad ženama i djecom, između ostaloga i u obitelji. Međutim, u zemljama koje su ratificirale ovaj dokument nije se smanjio broj slučajeva nasilja nad ženama.

Davala bi otkaze liječnicima koji ne rade pobačaje?

2019. godine u emisiji “Intervju tjedna” Hrvatskog radija iznijela je šokantan stav prema kojem bi, kako tvrdi, “bolnica trebala riješiti priziv savjesti” liječnika koji odbije izvršiti pobačaj.

Naime, Šimonović tvrdi kako “zacrtani razvojni ciljevi UN-a poput postizanja rodne ravnopravnosti, uklanjanje diskriminacije i nasilja nad ženama, na globalnoj razini još uvijek nisu postignuti”.

“Hrvatsko ratificiranje Istanbulske konvencije korak je unaprijed u tom smjeru”, istaknula je Šimonović te dodala da se “kvalitetnom javnom raspravom nada i poboljšanju aktualnog Zakona o pobačaju”.

Iako Šimonović spominje “uklanjanje diskriminacije”, u nastavku razgovora o ovoj temi ona ide korak dalje, pa tako diskriminira liječnike koji koriste institut priziva savjesti kako bi zaštitili život od začeća, te navodi kako ih “bolnica treba riješiti”.

“Ako vi imate u zakonu propisano da je određena usluga bilo koje vrste vezano uz reproduktivno zdravlje žena u Hrvatskoj dozvoljena, onda takav priziv savjesti koji to onemogućava treba bolnica riješiti, da zaposli nekog drugog tko se neće pozivati na priziv savjesti. Naime, liječnik naravno ima pravo na priziv savjesti, ali bolnica ima obvezu osigurati one obveze koje je preuzela kroz zakonodavstvo određene države”, totalitarističkog je stava Šimonović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.