Sjednica o izboru pučkog pravobranitelja bez kvoruma: Pupovac prijetio ostavkom

Foto: Fah

Saborski odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za ljudska i prava nacionalnih manjina obavili su u utorak razgovore s četvero kandidata za pučkog pravobranitelja/icu, a novoga ombudsmana Sabor bi mogao izabrati u petak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aktualnoj pravobraniteljici Lori Vidović osmogodišnji mandat istekao je u ponedjeljak, 1. ožujka i ona se nije kandidirala za još jedan mandat.

> Sabor objavio javni poziv za pučkog pravobranitelja: Prisjetimo se mandata Lore Vidović

> (FOTO, VIDEO) GI Narod odlučuje: Čija prava brani pučka pravobraniteljica – puka ili Andreja Plenkovića

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Pučka pravobraniteljica ponovno se oglasila zbog ‘Za dom spremni’ u Kninu i na Thompsonovom koncertu

Za zaštitu i promicanje ljudskih prava javilo se petero kandidata, ali jedna nije ispunila uvjete; zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, dr. Neven Šimac, Sandra Hančić i Marko Bonifačić.

Pupovac: ‘Dajem ostavku ako ga idući put ne bude‘

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog nedostatka kvoruma Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nije mogao dati mišljenje o kandidatkinjama i kandidatima za novog pučkog pravobranitelja nakon zajedničke sjednice s Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a predsjednik Odbora Milorad Pupovac obećao je što prije sazvati novu sjednicu, a “ako ne bude mogao osigurati kvorum podnijet će ostavku.”

Po proceduri, Odbor za ljudska prava daje prethodno mišljenje o kandidatima, a potom Odbor za Ustav Saboru predlože dvoje kandidata koji bi potom ovaj petak trebao tajnim glasanjem odabrati jednog od dvoje predloženih i odlučiti tko će dobiti mandat na osam godina.

Tena Šimonović Einwalter poznata po napadu na nadbiskupa Barišića

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći broj pitanja upućen je Teni Šimonović Einwalter koja je od 2013. zamjenica pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Šimonović Einwalter najpoznatija je široj javnosti kada je 2016. uz tadašnju pravobraniteljicu za djecu, Ivanu Milas Klarić, napala nadbiskupa Barišića jer je pozvao vjernike krstiti svoju djecu.

“Rečenica je zbog prijenosa na javnoj televiziji došla i do onih koji nisu krstili svoju djecu, uključujući i one koji su ih izgubili, a poslana im je poruka da su loši roditelji, koji zanemaruju svoju djecu. No, pravno gledano, ne možemo tvrditi da je učinjena diskriminacija na način na koji to propisuje Zakon o suzbijanju diskriminacije”, ustvrdila je tada zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.

Do izbora na dužnost zamjenice Šimonović Einwalter radila je kao savjetnica pučkog pravobranitelja za pravne poslove te koordinatorica za područje suzbijanja diskriminacije u Uredu pučkog pravobranitelja. Prije toga radila je u Ministarstvu vanjskih poslova.

Sandra Hančić, nekoć sutkinja Općinskog i potom Županijskog suda u Bjelovaru, a posljednjih osam godina od preseljenja u Zagreb odvjetnica, specijalizirana za kazneno pravo s empatijom za ljudska prava u širokom spektru, pogotovo osoba lišenih slobode i onih s duševnim smetnjama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dvoje od njih, Šimac i Bonifačić, su ambiciozni umirovljenici – Bonifačić je, aktivist, novinar, s karijerom odvjetnika, pravnog savjetnika, višeg stručnog savjetnika u Fondu za razvoj/privatizaciju i zastupnika Liberalne stranke u zagrebačkoj Skupštini, Neven Šimac je doktor pravnih znanosti koji je nakon sloma Hrvatskog proljeća i zatvora izgubio posao asistenta na zagrebačkom Pravnom fakultetu i potražio azil u Francuskoj, gdje je 23 godine radio na visokim pozicijama u francuskoj državnoj upravi – preživio šest francuskih Vlada i bio na istoj funkciji a niti jedna ga, kako je rekao, nije pokušala maknuti niti je tražila pogodovanje, iz čega je naučio da poslove javne i državne uprave treba prepustiti educiranim stručnjacima.

Koja je uloga pučkog pravobranitelja?

Uvjeti za ispunjavanje kriterija za pučkog pravobranitelja propisani su Zakonom o pučkom pravobranitelju (Narodne novine broj 76/12.) i navedeni su u tekstu Javnoga poziva. Hrvatski sabor javno će objaviti na svojim internetskim stranicama sve podnesene kandidature s priloženim životopisima.

Institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine. Prema članku 93. Ustava, “Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Sabora Republike Hrvatske koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti“. Istim člankom aktualnoga Ustava RH institucija pučkoga pravobranitelja detaljnije je uređena te, među ostalim odredbama, pučki pravobranitelj ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome saboru.

Hrvatski sabor do danas je na dužnost pučkog pravobranitelja izabrao: Branka Babca (1993. – 1996.), Antu Klarića (1996. – 2004.), Juricu Malčića (2004. – 2013.) i Loru Vidović (2013.).

U Hrvatskoj je pučki pravobranitelj jedina institucija koja je propisana Ustavom, dok se Hrvatska 2003. i 2008. opredijelila i za posebna pravobraniteljstva za djecu, invalide i ravnopravnost spolova i to ugradila u zakone.

Kukuriku koalicija izabrala Vidović, tadašnji HDZ je bojkotirao njen izbor

Podsjetimo, Hrvatski sabor je sredinom veljače 2013. izabrao Loru Vidović i to s 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU). U njenom izboru, odnosno tadašnja oporba (HDZ, HDSSB, Hrvatski laburisti) nije htjela sudjelovati.

Kada je izabrana mediji su objavili kako nisu ispunjeni minimalni zakonski uvjeti te da 39-godišnja Lora Vidović nema 15 godina staža u pravnoj struci. Ona je prema poslanom životopisu prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža, no postavilo se pitanje je li svo radno iskustvo u pravnoj struci.

Prvi posao Vidović dobila u Ministarstvu rada i socijalne skrbi

Prvi posao Vidović je dobila 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi te tamo ostaje šest i pol mjeseci. Nakon toga prelazi u Ministarstvo vanjskih poslova gdje ostaje sve do 2006. godine.

Njen karijerni uspon krenuo je u 28. godini kada imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Od 2006. do 2010. je obnašala dužnost zamjenice pravobraniteljice za djecu. Prije nego je postala pučka pravobraniteljica, Vidović je bila predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj. Upravo to je bilo sporno, s obzirom da za tu funkciju nije bila potrebna diploma pravnog fakulteta, niti je njena prethodnica bila pravnica, pa se tumačilo kako Vidović zapravo ima 12, a ne potrebnih 15 godina iskustva u pravnoj struci.

Inače, tijekom 2016. tadašnja saborska većina na čelu s HDZ-om Tomislava Karamarka je odbila izvješće o radu pučke pravobraniteljice u 2015., uz prosvjed zastupnika nacionalnih manjina Furija Radina i Milorada Pupovca, koji su su zatražili stanku, ocijenivši “nečuvenim” odbijanje izvješća pravobraniteljice.

Vidović se složila s Plenkovićevim tvrdnjama o radikalizaciji nakon napada na Vladu

“Neki će analitičari reći da je s tim započelo od kad smo postali članicom Europske unije (srpanj 2013.), jer smo se do tada silno trudili pokazati u najboljem svijetlu i doseći tražene standarde. Kad pogledate unatrag, 2015. svjedočili smo postrojavanju SSS – slavonske sokolske garde u crnim košuljama pred Hrvatskim saborom, godinu poslije imali smo marš po Savskoj u kojem je sudjelovao i potpredsjednik Sabora i čiji su organizatori otišli predsjednici Vijeća za elektroničke medije dati šajkaču”, ustvrdila je Vidović u listopadu prošle godine za Hinu.

Ni priču oko napada mladića vatrenim oružjem na zgradu Vlade nije propustila iskoristiti za napad na pozdrav “Za dom spremni” koji se koristi među navijačima, a osvrnula se i na 2018. kada je kritizirala HRT jer je “svako jutro išla reklama za revizionističku knjigu o Jasenovcu”.

Referendum o braku

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama.

> Thompsonov odvjetnik odgovorio pučkoj pravobraniteljici na poziv za odustajanjem od pozdrava Za dom spremni

> Pročitajte kako je Thompsonov menadžment odgovorio na analizu pučke pravobraniteljice Lore Vidović

>Pučka pravobraniteljica Lora Vidović ocjenjuje: ‘Ako se ustaška simbolika tolerira i ne procesuira to dovodi do nasilja’

Tada je Sandra Benčić ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruge U ime obitelji i podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je pravobraniteljica Vidović odbila.

Podržala Plenkovića u onemogućavanju referenduma GI Narod odlučuje

Po drugi je put u četiri godine – prvi put prijevarom SDP-a, potom i prijevarom HDZ-a – zaustavljen narodni referendum za promjenu izbornog sustava “kako bi oni na vlasti zaštitili svoje privilegije, radi kojih u Hrvatskoj cvijeta korupcija, politička trgovina, prevelik utjecaj države na gospodarstvo i sve sfere života, dovodeći do osiromašenja građana, iseljavanja, nemogućnosti provođenja reformi i dr.”, upozorila Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje nakon što je Hrvatski sabor odbio raspisati referendum.

Pučki pravobranitelj trebao bi biti opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.

“Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović, javno je podržala premijera Plenkovića i ministra Kuščevića u onemogućavanju prava građana na referendum“, istaknuo je početkom 2019. dr. sc. Hrvoje Pende, član Organizacijskog odbora Građanske inicijative Narod odlučuje.

Veza između Vidović i Centra za mirovne studije

Vezano na analizu glede širenja ustaštva u Hrvatskoj, političarka platfofme Možemo Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije (CMS) na svom Facebooku pozvala je korisnike da joj dostave primjere “promocije ustaštva”.

U komentarima koji su uslijedili vidljivo je kako korisnici FB ostavljaju poveznice na primjere “ustaštva”.

Tada se nametnulo pitanje je li objava političarke Sandre Benčić povezana s izvješćem pučke pravobraniteljice. Uostalom, to ne bi bio prvi slučaj “dobre suradnje”. Primjer iz 2015. godine to najbolje pokazuje.

Naime, tada su pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112” ignorirajući kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirom na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata, dostavili UN-u informacije na temelju kojih je Odbor UN-a za ljudska prava izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.