Hrvatski sabor objavio je u srijedu Javni poziv za predlaganje kandidata za pučkog pravobranitelja. Prijave se upućuju Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora u roku od 30 dana od dana objave Javnog poziva. Pučki pravobranitelj bira se na mandat od osam godina uz mogućnost ponovnog izbora, trenutno je na toj dužnosti Lora Vidović.
Tijekom 2019. Lora Vidović je izjavila kako se nakon isteka osmogodišnjeg mandata ne planira ponovno kandidirati za tu poziciju jer smatra da je “osam godina dug mandat i da je vrijeme za druge ljude i druge ideje.”
Koja je uloga pučkog pravobranitelja?
Uvjeti za ispunjavanje kriterija za pučkog pravobranitelja propisani su Zakonom o pučkom pravobranitelju (Narodne novine broj 76/12.) i navedeni su u tekstu Javnoga poziva. Hrvatski sabor javno će objaviti na svojim internetskim stranicama sve podnesene kandidature s priloženim životopisima.
Institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine. Prema članku 93. Ustava, “Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Sabora Republike Hrvatske koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti“. Istim člankom aktualnoga Ustava RH institucija pučkoga pravobranitelja detaljnije je uređena te, među ostalim odredbama, pučki pravobranitelj ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome saboru.
Hrvatski sabor do danas je na dužnost pučkog pravobranitelja izabrao: Branka Babca (1993. – 1996.), Antu Klarića (1996. – 2004.), Juricu Malčića (2004. – 2013.) i Loru Vidović (2013.).
U Hrvatskoj je pučki pravobranitelj jedina institucija koja je propisana Ustavom, dok se Hrvatska 2003. i 2008. opredijelila i za posebna pravobraniteljstva za djecu, invalide i ravnopravnost spolova i to ugradila u zakone.
Kako je Lora Vidović došla na mjesto pučke pravobraniteljice?
Nakon nekoliko mjeseci postupka i ponovljenog natječaja Sabor je sredinom veljače 2013. izabrao novu pučku pravobraniteljicu. S 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU) za novu pravobraniteljicu izabrana je Lora Vidović, no u njenom izboru, odnosno ‘farsi od izbora’ oporba nije htjela sudjelovati, navodi Tportal.
Tadašnja oporba je, vladajućima zamjerila što kod sastavljanja uže liste kandidata nije došlo do dogovora, zbog čega su HDZ, Hrvatski laburisti i HDSSB odbili sudjelovati u glasovanju.
“Ključno da ta osoba bude osoba koja se već dokazala u tom poslu, dakle u poslu zaštite ljudskih prava i da bude osoba apsolutno nesumnjivog kredibiliteta. Možda su ovi ljudi javno prepoznatljiviji od onih kandidata iz prvog postupka, ali Severina je još prepoznatljivija. Dakle, nije vic u tome da čovjek mora biti javno prepoznatljiv, nego da bude nesumnjiv borac za ljudska prava i za ono što bi pučki pravobranitelj sljedećih osam godina trebao raditi’, rekao je tada Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista.
“Nova pučka pravobraniteljica, 39-godišnja Lora Vidović , koja se ovih dana uselila u Ured svog prethodnika Jurice Malčića u Opatičkoj 10 na zagrebačkom Gornjem gradu, ne ispunjava ni minimalne zakonske uvjete za izbor na tu dužnost – 15 godina staža u pravnoj struci.“, piše o izboru pravobraniteljice Slavica Lukić 2013. za Jutarnji list u tekstu pod naslovom: “SKANDAL U VRHU PRAVOSUĐA HRVATSKE Propusti u izboru nove pučke pravobraniteljice”.
Naime, članak 11. Zakona o pučkom pravobranitelju nalaže da kandidat za pravobranitelja, uz diplomu pravnog fakulteta, mora imati najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, te biti “istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela, te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda”.
> (VIDEO) Ivo Lučić: “Ja ne vidim revizionizam u Hrvatskoj”
> Pročitajte kako je Thompsonov menadžment odgovorio na analizu pučke pravobraniteljice Lore Vidović
Iz životopisa kojeg je Lora Vidović dostavila Saboru vidljivo je da je ta kandidatkinja do 16. prosinca 2012., kad je raspisan ponovljeni natječaj za pučkog pravobranitelja, prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža.
>I DORH opomenuo pučku pravobraniteljicu zbog objave o ‘nasilju prema migrantima’
Radila u Ministarstvu vanjskih poslova kod – Mate Granića
Lora Vidović rođena je 1973., a diplomu Pravnog fakulteta u Zagrebu stekla je u veljači 1997. Prvi posao dobila je 1. prosinca 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. U tome Ministarstvu ostala je šest i pol mjeseci , a 15. lipnja 1998. prešla je u Ministarstvo vanjskih poslova u kojem je ostala do 1. listopada 2006. U njemu obavljala različite poslove, uz ostalo je 2001. u 28. godini imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Potom je 1. listopada 2006. imenovana za zamjenicu pravobraniteljice za djecu i na toj je dužnosti ostala do 1. veljače 2010.
Zadnje tri godine, od 1. veljače 2010. do izbora za pučku pravobraniteljicu, Lora Vidović radila je kao predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj.
Međutim, zadnje tri godine karijere Lore Vidović provedene na čelu hrvatskog ureda UNICEF-a ni u kojem slučaju ne mogu se tretirati kao poslovi u pravnoj struci. Naime, ni sam UNICEF posao voditelja svojih ureda u državama diljem svijeta ne smatra pravnim poslom.
“U opisu posla i po onome što poslovi šefice UNICEF-a obuhvaćaju nalaze se i pravni poslovi, što se računa kao iskustvo u pravnoj struci”, ustvrdio je SDP-ov Peđa Grbin za Tportal.
Protuzakonit izbor – Sabor dao prednost političkoj podobnosti?
Propisani formalni uvjet za dužnost voditelja nacionalnog ureda UNICEF-a je diploma bilo kojeg fakulteta društvenih ili humanističkih znanosti. Njezina prethodnica na čelu UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj Tanja Radočaj nije pravnica, nego diplomirana psihologinja.
Dakle, od ukupno 15 godina i 15 dana staža koje je prikupila do javljanja na natječaj za pučkog pravobranitelja, Lora Vidović je u pravnoj struci, i to uz vrlo dobrohotno iščitavanje njezinog životopisa, provela svega 12 godina, bez obzira na tvrdnje SDP-ovog Grbina.
Ondašnja saborska oporba tada u gospođi Vidović nije vidjela istaknutog stručnjaka koji uživa ugled zaštitnika i promicatelja ljudskih prava.
Za medije je tada komentirala kritike kako nema 15 godina iskustva u ovom polju.
“Iako sam odgovarala na neka medijska pitanja, i dalje smatram da nije potrebno puno komentirati jer političku raspravu koja je prethodila mom imenovanju nisam shvatila osobno, nego kao dio parlamentarne, međustranačke dinamike. Moj životopis dostupan je javnosti, a i članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav iz svih stranaka koje su u Odboru zastupljene složili su se da ispunjavam sve kriterije potrebne za imenovanje.”, kazala je koncem 2013.
Tijekom 2016. tadašnja saborska većina na čelu s Domoljubnom koalicijom, odbila je izvješće o radu pučke pravobraniteljice u 2015., uz prosvjed zastupnika nacionalnih manjina Furija Radina i Milorada Pupovca, koji su su zatražili stanku, ocijenivši “nečuvenim” odbijanje izvješća pravobraniteljice.
Referendum o braku
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama.
Tada je Sandra Benčić ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruge U ime obitelji i podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je pravobraniteljica Vidović odbila.
Podržala Plenkovića u onemogućavanju referenduma GI Narod odlučuje
Po drugi je put u četiri godine – prvi put prijevarom SDP-a, potom i prijevarom HDZ-a – zaustavljen narodni referendum za promjenu izbornog sustava “kako bi oni na vlasti zaštitili svoje privilegije, radi kojih u Hrvatskoj cvijeta korupcija, politička trgovina, prevelik utjecaj države na gospodarstvo i sve sfere života, dovodeći do osiromašenja građana, iseljavanja, nemogućnosti provođenja reformi i dr.”, upozorila Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje nakon što je Hrvatski sabor odbio raspisati referendum.
Pučki pravobranitelj trebao bi biti opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Lora Vidović o društvu: “Grafiti koji šire netrpeljivost i mržnju naša su svakodnevnica”
U razgovoru za Hinu u listopadu 2020. komentirala je incidente kojima se “širi netrpeljivost i mržnja”.
Kazala je da radikalizacija kojoj svjedočimo nije od jučer, odbacila je Vladine tvrdnje da arbitrarno bira teme te je navela da i dalje prima pritužbe na postupanje policije prema migrantima.
“U Izvješću za prošlu godinu također smo naveli što se sve događalo, od srpskih sportaša u moru, preko napada na sezonske radnike na Braču, do trenera koji dječake potiče da viču „Za dom spremni“ nakon nogometne utakmice protiv dječaka iz Srbije na turniru u Barceloni. 2018. smo upozoravali na sve snažnije oblike revizionizma, u to vrijeme je na HRT-u svako jutro išla reklama za revizionističku knjigu o Jasenovcu. Grafiti koji veličaju NDH, nacističku Njemačku, koji šire netrpeljivost i mržnju naša su svakodnevica. Ovo što se dogodilo na Markovom trgu, nije se trebalo ni smjelo dogoditi, ali uzroci tome posijani su puno ranije.”, ustvrdila je u razgovoru za Hinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
