Dossier pravobranitelji (1): Zašto ih je toliko, koje su im ovlasti i koliko ljudi radi u njihovim uredima

U Hrvatskoj postoje četiri pravobranitelja u četiri odvojene pravobraniteljske institucije. Osim pučke pravobraniteljice, tu su pravobranitelji za ravnopravnost spolova, za djecu te za osobe s invaliditetom. Što rade, koje su im ovlasti, koliko zaposlenih imaju njihovi uredi? To su tek neka od pitanja na koje ćemo odgovoriti kroz više tekstova na temu pravobranitelja u Hrvatskoj.

U idućim tekstovima predočit ćemo javnosti podatke iz njihovih imovinskih kartica. Također, zanimljivo će biti vidjeti i podatke iz njihovih financijskih izvješća te na što pravobranitelji troše novac iz državnog proračuna.

No, jedno od najčešćih pitanja je – zbog čega Hrvatska ima čak četiri pravobranitelja i jesu li joj potrebna?

Udruga UiO 2018. predložila jedinstveni model institucije pravobranitelja

Udruga U ime obitelji još je 2018. godine uputila prijedlog Vladi da se sve četiri institucije pravobranitelja spoje u jedinstveno tijelo.

Na taj bi se način ne samo umanjili troškovi koji su tada iznosili 25 milijuna kuna godišnje, već i povećala njihova učinkovitost.

Udruga je Vladi prvi prijedlog podnijela i godinu ranije obrazloživši ga primjerima prakse u deset zemalja članica EU.

Jedinstveni model

Prema tom modelu, sva pojedinačna pravobraniteljstva spojila bi se u jedinstveno tijelo Pučkog pravobranitelja.

U tom bi okviru, sa statusom zamjenika pučkog pravobranitelja, svoje djelovanje kao specijalizirani pravobranitelji nastavili pravobranitelj za djecu, za ravnopravnost spolova te za osobe s invaliditetom.

Na taj bi se način poboljšalo pružanje potpore, a novac bi se koristio u interesu onih kojima je i namijenjen.

>Trebaju li Hrvatskoj čak četiri pravobraniteljice?

Koncept ureda pravobranitelja

Govoreći o novcu, financijska konstrukcija ureda pravobranitelja koncipirana je kroz sredstva iz državnog proračuna. Sudeći po financijskim izvješćima, dio novca stiže i kao pomoć iz inozemstva, od međunarodnih institucija i tijela EU te “subjekata unutar općeg proračuna”.

Pravobranitelji i pravobraniteljice se biraju na osmogodišnji mandat, a izabire ih Hrvatski sabor.

Drugi osmogodišnji mandat na čelu institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova obnaša Višnja Ljubičić. Na dužnosti pravobraniteljice za djecu u trenutno je Helenca Pirnat Dragičević.

Institucija Pučkog pravobranitelja uvedena je Ustavom 1990. godine, a za djecu i za ravnopravnost spolova tek 2003. godine. Pučka pravobraniteljica u Hrvatskoj je Tena Šimonović Einwalter.

Pet godina kasnije uvedena je i institucija Pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Od početka postojanja ove institucije, na njezinom je čelu bila Anka Slonjšak.

Istek njezinog drugog osmogodišnjeg mandata trebao je biti u listopadu ove godine. Međutim, Slonjšak je razrješenje dužnosti tražila u rujnu prošle godine što je Sabor i izglasao. Darijo Jurišić, koji je bio dugogodišnji zamjenik Anke Slonjšak, jednoglasnom odlukom Sabora izabran je na dužnost pravobranitelja OSI 14. ožujka ove godine.

Pravobranitelj za djecu

Prema Zakonu o pravobranitelju za djecu, čl. 22, “Sredstva za rad pravobranitelja za djecu osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske”.

Sukladno istom Zakonu, ova pravobraniteljica ima i dva zamjenika.

Prema podacima na stranici ovog ureda, stručno savjetničke poslove u Uredu obavlja multidisciplinarni tim koji čine dvije dužnosnice i 15 savjetnica, među njima 9 pravnica, dvije psihologinje, pedagoginja, socijalna pedagoginja, socijalna radnica, logopedinja, ekonomistica, te profesorica stranih jezika i ujedno politologinja. Administrativno tehničke i računovodstvene poslove obavlja četvero službenika.

Pravobranitelj za ravnopravnost spolova

Na čelu tijela nalazi se pravobraniteljica Ljubičić.

Prema podacima na stranici pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ovaj ured, “prema Poslovniku o radu, ima Službu za stručne poslove i Službu za opće poslove”. Kako je vidljivo iz dokumenta iz 2023. godine o prijemu u državnu službu u ured ove pravobraniteljice, pravilnikom je predviđeno zapošljavanje ukupno 14 državnih službenika.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom

Na stranici pravobranitelja za OSI, jasno su istaknute njegove nadležnosti.

“U slučaju kršenja prava osoba s invaliditetom, pravobranitelj je ovlašten: tražiti očitovanja, obavještavati, predlagati mjere, davati preporuke, upozoravati i zahtijevati izvješća o poduzetom.”

Prema Pravilniku o unutarnjem redu, ova institucija ima pravobranitelja i dva zamjenika. Ured zapošljava i 21 državnog službenika.

>Tko će i kada postati novi pravobranitelj osoba s invaliditetom?

Pučki pravobranitelj

I ovaj ured, kako stoji na njegovoj stranici, “može dati preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, a u skladu s posebnim zakonima i pravnim i fizičkim osobama”.

Prema njegovom Pravilniku o unutarnjem redu, u Uredu pučkog pravobranitelja zaposlen je čak 91 državni službenik i jedan namještenik.

Državni dužnosnici bez ovlasti?

Promatrajući ovlasti pravobranitelja, kao i njihovu dosadašnju praksu, ona se gotovo u potpunosti zadržava samo na formalnoj razini. U dosadašnjim (čestim) kontaktima, iz odgovora na naše upite jasno se iščitava njihova ideološka obojenost.

Većinu odgovora u suštini svode na ‘skidanje’ odgovornosti i nadležnosti (koju, realno, niti nemaju) te izdaju mišljenja i preporuke koje i nisu obvezujućeg karaktera.

Ipak, važno je istaknuti da je riječ o osobama koje su državni dužnosnici. Osobama koje (ideološki sugestivno) oblikuju javno mnijenje, iako to pobija navodna neovisnost institucija kojima su na čelu.

Politika ih bira, a ne smiju biti politički usmjerene. Ili barem ne bi trebale biti.

Sveukupno gledajući, broj zaposlenih državnih dužnosnika u ovim institucijama nipošto nije zanemariv. Stoga prijedlog udruge U ime obitelji itekako ima svoje uporište i logičan argument za racionalizaciju troškova svođenjem ovih ureda na jedinstveni model upravljanja.

Izvor: narod.hr