Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Mijat Stanić kazao je za narod.hr kako su dva modela kojima se može postići samoodrživost autocesta: obveznice i reprogram, dok koncesija autocesta to nije, jer se koncesijom ne može pokriti cijeli dug, pa bi dio duga pao na leđa građana.
“Davanje autocesta pod koncesiju je apsolutno neprihvatljivo, jer ono što je bitno kod autoceste pored otvorenosti i dostupnosti svim područjima, je i cijena cestarine i nije svejedno hoće li biti 100 kuna za vozilo ili 230 kuna kod koncesionara”, istaknuo je Stanić.
Stanić je pojasnio kako su ceste rađene kao razvojni projekt-da razvijaju turizam i privredu, povezuju mjesta koja su izolirana u RH sa Zagrebom i međusobno.
“To je osnovna svrha i unaprijed se zna da to nije komercijalni projekt i znalo se da se iz cestarine pojedine dionice ne mogu financiratim, no u razvojnom smislu imaju svoje opravdanje”, istaknuo je Stanić.
“Na dionici Zagreb-Macelj za 4. skupinu, cestarina je skuplja za 230 posto što je otjeralo vozila s autoceste na sporedene ceste, a prihod za koncesionara je veći”, kazao je Stanić.
“Nismo gradili autoceste da bi vozila bježala s autoceste nego da bi se po njma vozilo, a zbog dostupnosti i cijene cestarine smo protiv toga da se daju na koncesije”, rekao je Stanić te dodao kako prikupljaju potpise za referendum protiv koncesije, a potpisi će se skupljati početkom listopada i uvjereni su da će ih prikupiti dovoljno te koncesije neće biti.
Do pokretanja referenduma su, Stanić kaže, došli jer su iscrpili sve mogućnosti, upozoravali, održavali okrugle stolove, kroz Savjet za monetizaciju, a bilo je i nekoliko prosvjednih skupova, gdje se govorilo o tome s ovim istim porukama. “No Vlada ne odustaje od koncesija, pa stoga ne preostaje ništa drugo osim da referendumom to zabranimo”, kazao je Stanić.
Dug Hrvatskih autocesta ne može se riješiti samo koncesijom, da se i može, to bi bilo štetno za Hrvatsku, no koncesijom se ne može dobiti novaca koliko su autoceste dužne, kazao je Stanić te dodao kako monetizacija zapravo podrazumijeva koncesiju.
“Monetizacija duga može se riješiti obveznicama ili reprogramom, no samo koncesijom nikako, jer možemo samo dio duga monetizirati”, naglasio je Stanić te dodao kako je procijenjena vrijednost koncesije 22 milijarde kune, a dug Hrvatskih autocesta je 30 milijardi kuna-što znači da nam nije dovoljno što bi dobili od koncesije, preostalo bi se vraćalo iz državnog proračuna.
“Alternative postoje, to su obveznice, koje bi se mogle ponuditi građanima prije svega RH, procijenjena dobit od koncesije je oko 12 i pol posto, a kada bi građanima ponudili obveznice s 6 posto kamata, one bi vjerojatno bile najtraženija roba na tržištu”, istaknuo je Stanić.
Građani trenutno imaju u bankama oko 200 milijardi kuna za koje ne znaju u što bi ulagali i oprezni su, a obveznice bi im dale priliku da pozitivno ulažu što bi probudilo i investicijsku klimu u Hrvatskoj, kazao je Stanić.
Imamo problem što građani i ako imaju novac drže ga u bankama, a na tržištu nam treba novaca u investicijama i ovo je jedna dobra prilika za to da se ljudi ohrabre, investiraju i kroz obveznice, pojasnio je Stanić.
“Druga mogućnost rješavanja duga HAC je reprogram, smatra Stanić te dodaje da su danas krediti puno jeftiniji nego nekada, pa su zaduženja u stranim bankama moguća pod nižim kamatama te ukoliko bi se ovi sadašnji kratkoročni dugovi pokrili dugoročnima s nižom kamatnom stopom, s iznosima koje bi mogli pokrivati iznosima cestarina te otplaćivati i održavati autoceste, one bi postale samoodržive”, istaknuo je Stanić za narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.