Starešina: Seksualno zlostavljanje u Njemačkoj pokazivanje je nadmoći nad protivnikom

Što će nova Vlada napraviti ako Njemačka odbije primati izbjeglice, a Slovenija za njih potpuno zatvori granicu? Treba li Hrvatska postaviti žicu na granici sa Srbijom između Dunava i Save? Analiziralo se u sinoćnoj emisiji Otvoreno u kojoj su gostovali član Vijeća za domovinsku sigurnost Filip Dragović, načelnik Uprave za granice MUP-a Zlatko Sokolar, Emina Bužinkić iz Inicijative za podršku izbjeglicama “Dobrodošli” i kolumnistica Slobodne Dalmacije Višnja Starešina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Filip Dragović kaže da se migrantska kriza neće smiriti, ponajviše zbog temeljnog problema Europske unije, a to je nepostojanje zajedničke politike i rješenja. Istaknuo je da je protiv žilet žice te da se može staviti ograda od 2-3 metra i da izbjeglicama treba pomoći koliko možemo. Hrvatska će zbog sigurnosti morati poduzeti mjere, koliko god one bile ili ne bile popularne, ali pritom migrantima moramo pomoći koliko god je to u našoj moći, rekao je Dragović. S bujanjem migrantske krize povezani su teororizam i organizani kriminal, uvjeren je Dragović, i to bi mogao postati veliki sigurnosni problem.

Filip Dragović 18 siječnja 2016

Žica je mehanizam koji ne treba aktivirati, smatra Emina Bužinkić , a Njemačka neće staviti žicu jer bi to bila aklamacija povratka fašizma. Austrija i Slovenija su zemlje koje su u svoje politike počele uvoditi fašističke vrijednosti i jačati vojsku birokracije, rekla je Bužinkić. Politike i postupci koji mogu ugroziti ljudske živote je ono što ozbiljno narušava demokraciju u Europskoj uniji, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višnja Starešina kaže da je neodgovorno igrati se floskulama o fašizmu te da je žica samo simbol. Sinkronizirani napadi zlostavljanja žena u Njemačkoj za Silvestrovo ukazali su na dimenziju problema, kao i nerazumijevanja.

Osim sigurnosnog i političkog pitanja, izbjeglička kriza ima i dodatni aspekt mogućeg i izvjesnog importa džihadističkih i islamističkih projekata u Europu, rekla je Starešina. Ti napadi su iz europske perspektive bili seksualna zlostavljanja, a iz njihove pokazivanje nadmoći nad protivnikom, kao i ponižavanje Njemačke i pokazivanje vlastite organiziranosti.

Emina Bužinkić 18 siječnja 2016

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bužinkić se nadovezala i rekla da fašizam nije floskula, nego ozbiljna prijetnja, te dodala da se mora spriječiti njegov ulazak u Europu. Hrvatska ne smije postati sabirni centar za izbjeglice i treba se oduprijeti politici EU-a koja to želi postići, rekla je Bužinkić, i dodala da se zemlja mora boriti protiv toga da Slovenija zatvori svoju granicu.

Od početka krize do danas kroz Hrvatsku je prošlo 598 tisuća migranata, a uvjeti za zimski boravak u Slavonskome Brodu su stvoreni, rekao je Zlatko Sokolar . MUP provodi analize rizika i vrlo je realno očekivati daljnji nastavak migrantske krize, kao i da će ona biti vrlo teška, dodao je.

Zlatko Sokolaj 18 siječnja 2016

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višnja Starešina naglasila je da se nasilje u Europi počelo događati nakon masovnog uvoza džihadizma u Europu i da je općepoznata činjenica da se koljevkom modernog džihadizma smatra Bosna i Hercegovina iz devedesetih godina gdje je najprije uvožen izvana, a potom preko učitelja, koji su glavna supstancija tog problema, a ne izbjeglice. Problem su ljudi koji ih uče džihadističkim i ekstremističkim projektima, upozorila je Starešina.

Filip Dragović kazao je da nije razgovarao s mandatarom, a da je organizirani kriminal i terorizam povezan s migrantskom krizom. “Dobar dio ljudi koji su sada ušli ne će naći posao i što kad se njihova očekivanja o lijepom životu ne dogode? Ponovno se stvaraju njihove grupe i to će biti jedan od sigurnosnih problema u budućnosti”, zaključio je Dragović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.