Šterc: Ukidanje mjere roditelj-odgojitelj sigurno će doći do Ustavnog suda

Foto: snimka zaslona

Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu te je komentirao prve objavljene podatke nakon popisa stanovništva.

> Akrap: Hrvatsko društvo ne shvaća da je demografija državni problem, a ne stranački

> UiO pozvala Hermana, čelnika zagrebačkog HDZ-a da mjeru roditelj-odgojitelj oživotvori na državnoj razini, gdje su na vlasti

U Hrvatskoj živi oko 3,9 milijuna stanovnika, deset posto manje nego 2011., objavio je Jutarnji list neslužbene rezultate popisa stanovništva. Toliki pad broja stanovnika pogoršan je i činjenicom da je sve manje mladih, a sve više starijih stanovnika.

“Uvijek sam dobivao odgovor da sustav nije spreman”

Za početak je govorio o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj.

“Ja sam jedan od autora te mjere pa mogu i objasniti zašto smo išli prema njoj. Ovo što se sada događa u Skupštini meni liči na ideološku diverziju. To je politički pristup toj problematici. Kada smo radili tu mjeru koristili smo jako puno izračuna i to je znanost. Političari se moraju navikavati da koriste znanstvenu logiku. Činjenica je da mi u Hrvatskoj nemamo nijedan demografski pokazatelj koji je pozitivan. Gospodarstvo i demografija moraju biti u korelaciji kada se rade planovi jer je populacija najvrijednija kada se rade planovi, a u populaciji su i djeca. Radili smo analize, a jedna je bila i koje žene rade najveći broj abortusa, potvrđeno mi je da to rade žene koje već imaju dvoje djece. Kad smo napravili sve analize shvatili smo da je najbolje da ti poticaji idu roditeljima koji idu na treće dijete”, objasnio je.

Dodaje i kako mu je žao što u raspravama, nasuprot onih koji zagovaraju ukidanje mjere, nije bio nitko iz struke.

“Zašto žene ne bi mogle nastaviti radni odnos i s drugom djecom. To je bio jedan od prijedloga, ako njihova djeca navrše 15 godina, a one su već neko vrijeme u tome, zašto one to ne bi mogle nastaviti s drugom djecom koje nismo u stanju smjestiti u vrtiće i jaslice? Tu nema nikakvih ulaganja, u vrtiće ili prehranu, imate nastavak jednog modela, on je isto bio prijedlog. S druge strane imali smo prijedlog da žene mogu birati između profesionalnog statusa ili da rade na pola radnog vremena. Taj prijedlog je bio u strategiji, samo što on nije primjenjivan.

Zašto? Zato što ovaj drugi ovisi o koordinaciji gradske i nacionalne razine. Ja sam razgovarao s poslodavcima i njima nije svejedno je li im u radom odnosu osoba koja mora stalno na bolovanja zbog djece i oni su bili spremni na to, ali su htjeli da im se dio poreza makne. I kada sam ja postavljao pitanja na nacionalnoj razini zašto se to ne čini uvijek je bio odgovor da sustav nije spreman”, veli.

Nevjerojatne izjave

Rekao je i kako se ovih dana naslušao nevjerojatnih izjava:

“Jedna od njih je ganjanje obitelji na veći broj djece, ja sam se zgrozio, nisam mogao vjerovati da netko, to je u političkom sustavu može tako nešto izreći. Druga izjava je bila zašto bi mi svi trebali plaćali da ostali imaju djecu, čovjek ne može vjerovati da se to izgovara. Osnovni smisao je bio vezan za treće dijete. Nije to bilo stimuliranje 7. ili 8. djeteta. Išlo se na model trećeg djeteta, kada se to već dogodi, i da se olakša odluka ženi”, kaže.

Podsjetimo, Ivana Kekin, zastupnica u Skupštini grada Zagreba (Nova ljevica) gostujući u emisiji Otvoreno na HRT-u u ponedjeljak, ustvrdila je da “nisu efikasne politike kojima se velike obitelji ganjaju da imaju još djece”.

“Najvrijednije je ulaganje u budućnost, odnosno djecu”

Demograf Šterc pričao je i o učincima koje je mjera imala u Zagrebu:

“Dakle, 30% povećanja rađanja trećeg djeteta. To je problem što o tome govore političari, oni o tome ništa ne znaju. Kao posljedica te mjere u Zagrebu se dogodilo da je porastao broj rođene treće djece. To se pogotovo u Zagrebu povećalo u odnosu na druge gradove. I što se dogodilo, 2019. i 2020. došla je virusna kriza. Porast je počeo godinu dana iza primjene te mjere, 2017. godine, dotad smo imali oscilaciju trenda, ali on je u principu bio negativan. Onda se s tom mjerom dogodilo da se povećao broj rođene djece i onda je došla virusna kriza i 1100 brakova manje je sklopljeno u tim godinama.

Sada zamislite da u tih 1100 brakova, to bi bilo nekoliko stotina djece više u tim brakovima i imali biste nastavak tog trenda. Najvrijednije je ulaganje u budućnost zemlje, a to su djeca. Ja se zgrozim nad političkim opcijama koje dovode u pitanje, između ostalog, kada se nešto izdvaja za djecu i to postaje svemirski problem. S druge strane imate pripadnike vodeće stranke koji se sada javljaju kao veliki zastupnici, a na nacionalnoj razini ne rade ništa”.

“Ukidanje mjere će sigurno doći do Ustavnog suda”

Rekao je i kako Hrvatska mora napraviti dvije stvari, uvesti registar stanovništva i socijalnu kartu. “Ukidanjem ove mjere imate samohrane majke s četvero djece, što vi radite? Radite socijalne slučajeve”.

Kaže i kako će odluka o ukidanju mjere sigurno doći do Ustavnog suda:

“To zadire u temeljna ljudska prava, ukidate nešto što je postalo tradicijski dio života u Zagrebu. Zašto se ne otvori javna rasprava? S druge strane, kada analizirate zagrebački proračun, on broji nešto iznad 13 milijardi kuna, ovo je 3%, u 13 milijardi možete naći nevjerojatnih stavki za koje se pitate čemu služe”.

Ne smatra da je ukidanje mjere značajna ušteda:

“Dio sredstava usmjeravaju na izgradnju vrtića, čemu graditi vrtiće u sredinama gdje imate prirodan pad stanovništva? Ja sam uvijek protiv toga, nama se u našem društvu nameće politička priča i zato smo u prizemlju Europe jer nama dominira politički stav. Imamo situaciju da imate raspravu da oni misle. Ja sam u zadnje vrijeme počeo za neke pitati: ‘S čime?’. Ova politička okupacija Hrvatske je nevjerojatna”.

“U e-popisivanje je mogao ući svatko”

Naposlijetku je govorio i o prvim projkecijama nakon popisa stanovništva:

“Prisjetite se koliko sam puta bio kod vas i koliko puta smo najavljivali ovakve situacije, to je nešto što se zna već dugo, ovih skoro 3,9 milijuna je optimistična procjena s obzirom na način popisivanja, u e-popisivanje je mogao ući svatko, jedan član obitelji može popisati 5 ili 6 drugih, koji možda ni nisu stalni stanovnici Hrvatske prema definiciji Eurostata. Kada se prati prirodni pad stanovništva, koji je nevjerojatan u Hrvatskoj, zamislite zemlju u kojoj će biti oko 26.000 umrlih više nego rođenih. Kada gledate negativnu vanjsku migracijsku bilancu, to je optimistična varijanta. Osim toga počea je i supstitucija stanovništva.

Ima izlaza, treba nam 5,6 strateških odluka, ali trebaju nam ljudi koji će na sebe preuzeti taj teret i mi ćemo se izvući”, zaključuje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/n1