“Mnogi od nas koji ovdje sjedimo znamo da smo, moguće, imali u dosje u arhivima, a koji je netko po zadatku uklonio iz arhiva.” – kazao je tijekom saborske rasprave u srijedu HDZ-ov zastupnik Stevo Culej, koji je ustvrdio da su mu poznati primjeri kada su pojedini dokumenti vezani uz rad agenata jugoslavenske UDBA-e, nestajali iz arhiva.
U raspravi je ponovno podsjetio na slučaj saborskog zastupnika Beusa Richemberga, za kojega je nedavno, na konferenciji za medije, predočivši dokumente, ustvdio da je bio suradnik UDBA-e pod kodnim imenom “Odisej”.
HDZ-ovac Culej optužio GLAS-ova Richembergha da je bio suradnik Udbe, stigao i odgovor
“Kada sam tog saborskog kolegu upitao o tome, rekao mi je: ´u dva odvojena sudska postpuka ja sam dokazao da ja nisam taj „Odisej“ o kojem vi govorite.´ Dakle, on je tužio te ljude, i dobio spor- tim ljudima je čak možda presuđeno za klevetu“. Ali ja sam na tiskovnoj konferenciji predočio dokumente, koji su mi slučajno uspjeli doći u ruke… došao sam do njegovog arhiva i njegovog nečasnog posla kojeg je radio protiv hrvatskog naroda, na kojega se danas poziva kao da mu pripada.”
“U Njemačkoj su nakon pada Berlinskog suradnici tajnih službi i bili uklonjeni iz javnog života”
“Mnogi od nas koji ovdje sjedimo znamo da smo, moguće, imali u dosje u arhivima, a koji je netko po zadatku uklonio iz arhiva. Samo iz jednoga razloga: da se ne bi našao netko tko misli, tko želi, tko voli hrvatski narod, pa da prozove takvoga.”- kazao je Culej te dodao da “mi u hrvatskom društvu nismo imali lustraciju” koja bi omogućila da se takvi “izluče iz bilo kakvih upravljačkih tijela, a napose iz Hrvatskoga sabora.
To je bio slučaj u Njemačkoj nakon rušenja Berlinskoga zida, kada su svi doušnici, izvršitelji- od egzekucija do svih ostalih nemoralnih radnji koje su proveli nad njemačkim narodom u službi Stasija, bili uklonjeni iz javnoga života.
To se u hrvatskome narodu nije dogodilo. Zašto? Zato što se netko dobro potrudio da uđe u arhive, posebice UDBA-e i da ukloni svaki pojedinačni mogući dokaz. Da se mi danas čudimo kao `Alica u zemlji čudesa´ ili, po narodnu, `kao pura glisti´.
I mi sad raspravljamo o arhivima.”
Culej se u svom govoru osvrnuo i na arhive iz Domovinskog rata i na slučaj kada je hrvatsko državno odvjetništvo omogućilo državnom odvjetništvu iz BiH pristup arhivima u RH, temeljem kojega su tijela Bosne i Hercegovine podizala optužnice protiv hrvatskih časnika.
Zašto je Dinko Cvitan obmanjivao javnost o istragama pokrenutim u BIH protiv časnika HV-a?
“Mi smo dozvolili da u arhive Domovinskog rata, uđe državno odvjetništvo iz BiH, da pretura, i na osnovu tih arhiva, procesuira i progoni Hrvate u Bosni, koji su jedva opstali.” – ustvrdio je Culej.
U Saboru je u srijedu državni tajnik iz Ministarstva kulture Ivica Poljičak predstavio “Izvješće o prikupljenim popisima arhivskog gradiva“, a o tijeku cijele rasprave pročitajte ovdje.
Podnošenje ovoga izvješća obaveza je Ministarstva temeljem Zakona koji je donesen prošle godine, u vrijeme Vlade HDZ-Most, na prijedlog Mosta, a kojim je omogućeno otvaranje arhiva iz doba komunističke Jugoslavije.
Podsjetimo, Mostov zakon izazvao je velika protivljenja, a nakon njegova donošenja Ministarstvo kulture izradilo je prijedlog novog zakona, čije se izglasavanje u Saboru tek očekuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
