Stipo Pilić: Na službenom popisu stradalih u Jasenovcu nalaze se i žrtve Križnog puta

Ovaj tjedan u Hrvatskoj se obilježava sedamdeseta godišnjica stradanja hrvatskog naroda po završetku Drugog svjetskog rata. Zbog obima stradanja može se reći da je to najveće stradanje koje se može u uvrstiti pod genocid. Odgovorni za taj zločin tadašnje su vlasti na čelu s Josipom Brozom Titom. Križni put koji je krenuo s Bleiburške livade prema jugu pa sve do Makedonije prolazio je između ostalog i kroz logor Jasenovac.

U emisiji Markov trg na televiziji Z1 gostovao je hrvatski povjesničar Stipo Pilić, koautor studije “Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima“, objavljen u zborniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Pilić je govorio o svojim otkrićima o logoru Jasenovac nakon 1945. godine i stradanjima koja su se tada događala.

“O poslijeratnom logoru Jasenovac malo se govorilo. Najveći problemi su oko brojki, oko čega se i danas svi vrte. Ljudi koji su se htjeli ozbiljno s time baviti su se zapravo samo usputno bavili time.” Htio sam pokazati tko se s time bavio i što je novo otkrio i vrednovati njihov doprinos u razotkrivanju te istine i činjenica o poslijeratnom logoru. Kod nas se potpuno krivo smatra da je Tuđman bio protiv Jasenovca u doba NDH, a za Jasenovac poslije Drugog svjetskog rata”, rekao je Pilić.
Govorio je dalje o Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, udruzi povjesničara koji se bave i problemom logora Jasenovac. Najveći problemi u istraživanjima vrte se oko brojki, i u isttraživanjima pokazuju tko je što otkrio i razotkriti činjenice o tom logoru. Potpuno se krivo smatra da je Tuđman bio protiv Jasenovca u doba NDH, a za Jasenovac poslije Drugog svjetskog rata”, rekao je Pilić.

Dedijer i Miletić pisali su da su se ostatci logora vidjeli 1951. godine, pisali su da je moguće da to ima veze s Informbiroom (mi u svojim istraživanjima nismo došli do tih podataka). Oni jako inzistiraju na toj ’51. godini. Spominju logoraše, mučilišta, ali likvidacije ne. U par rečenica to donose. Zapravo, vjerujem da su se bojali tada iznijeti ono što su znali”, kaže Pilić.

Njegovo neslaganje s Goldsteinom poteklo je od činjenice da je Goldstein u jednom svojem radu izjavio kako je poslijeratni logor Jasenovac bio radna grupa, a ne logor. Što jedno s drugim nema veze, jer logor nadziru vlasti.
“Svjedočanstva su bila brojna. Dokumenti su ukazivali da s obzirom na to da je Jasenovac teritorijalno bio pod upravom Siska je bilo logično tamo tražiti dokumente. To su izvori mjesnog narodnog odbora Jasenovac koji je funkcionirao do 1948. godine, do Informbiroa.
Dokumenata od ’45. do ’48. ima znatno više nego poslije Informbiroa. To su sudski i politički spisi koji su vođeni na sudu u Sisku. U tim spisima smo našli dokumente koji su pravili jedan mozaik. Neki ljudi su bili poslani u logor Jasenovac. Postoje imena ljudi, gdje su boravili i slično”, tvrdi Pilić.

Logor je bio jedna od postaja Križnog puta

Teško je reći što se sve u logoru događalo 1945. godine, ali je logor vjerojatno bio jedna postaja Križnog puta i po Pilićevoj procjeni 1945. je kroz njega prošlo najviše ljudi. Logor je ostao cijelo vrijeme ’45 i ’46, a postoji i naziv postrojbi. Znamo da je rat završio s četiri armije, a u šestom mjesecu ’45. postoji šest armija koje su se bavile likvidiranjem i uklanjanjem neprijatelja. Samo jedinice KNOJ-a koje su bile zadužene za likvidacije su brojale oko 70 tisuća ljudi. Postojali su ljudi koji su jednostavno smetali vlasti”, objašnjava Pilić.
Iz dokumenata dalje proizlazi da se ne može izravno govoriti o ubijanjima: “U nekima se dokumentima govori o leševima, kosturima Oni su se pojavili, piše u dokumentu iz 1946., nakon kiše koja je isprala zemlju jer su humke bile vrlo plitke. Iskazi svjedoka se slažu s dokumentima, da ti kosturi uslijed velikih kiša izlaze. Ti leševi koji su se pronalazili nakon obilnih kiša su bili svježi leševi.
Urudžbeni zapisnici pisali su da su to kosturi i uopće nije bitno, ako su i kosturi iz prethodnog razdoblja morali su se negdje odnijeti. Trebalo je registrirati kosture. Gdje su završili nećemo saznati”, objasnio je.
Zanimljivo je spomenuti da se dvije osobe koje su pronašli u dokumentima “koje su likvidirane, u šestom mjesecu ’46. godine” te dvije osobe nalaze na službenom popisu osoba Jasenovačkog logora koje su kao likvidirane od ustaša do 1945.

Što se tiče broja žrtava teško je braniti tezu da tamo poginulo 83 tisuće ljudi: “To je teza demografa Vladimira Žerjavića koji to nije obrazložio, nego izračunao. Ne možete takve podatke izreći bez dokumenata i dokaza”, tvrdi Pilić.

“Priče o pečenju ljudi su znanstvena fantastika, kao i bacanje leševa u Savu. Dio tih ljudi je sigurno stradao, ali gdje? Po meni nije u Jasenovcu. Koliki je točan broj traži dodatna istraživanja i napore, ne samo povjesničara, nego liječnika, medicinara. Hrvatska država to može i morala bi. Brojke od 82 tisuće ljudi i 20 tisuća djece su nenormalne brojke”, tvrdi on.
Iskopavanje područja logora Jasenovac 1964. godine otkrila su da opis leševa koji ne odgovara strukturi logoraša te kada se to spoji s dokumentima koji to dokazuju može se govoriti o tome kako su i nakon 1945. to bila neka od mjesta masovnih likvidacija.
“Iskapanja i materijal to dokazuju. Vršena su istraživanja i 1986., ali nemamo tako iscrpne analize. Uglavnom su to bila medicinska istraživanja te nije poznato kakav je materijal pronađen”, objašnjava Pilić.

Smatra da se inače o temi Jasenovca premalo piše, kao i o drugim logorima, a “Republika Hrvatska bi trebala uložiti truda da doista poradi da se dođe do prave istine o svemu. Ne samo o logoru Jasenovac, nego o svim logorima na području Nezavisne države Hrvatske, ali i Jugoslavije, jer su oni postojali do 1960-ih godina i da radi sustavno na tome, jer bez toga mi ćemo biti i dalje zarobljenici mitova. Mitovi jesu dio povijesti i u svakom mitu ima istine, ali i jako puno laži, zaključio je Pilić.

Cijela emisija može se pogledati ovdje: MARKOV TRG: Na službenom popisu stradalih u logoru Jasenovac nalaze se i žrtve Križnog puta

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/maxportal.hr
Photo: snimak ekrana: Z1