Predsjednik Vlade Andrej Plenković na HDZ-ovom Božićnom domjenku izrazio je zadovoljstvo političkom godinom. Plenković je stranačkim kolegama zahvalio na izvrsnom uspjehu na izborima za Hrvatski sabor, na, kako je rekao, “novoj prigodi kada smo dobili povjerenje hrvatskih birača da formiramo novu hrvatsku Vladu”. “Mislim da unatoč svim specifičnostima ove političke godine, kada podvučemo crtu možemo biti izrazito zadovoljni. S ambicijom da takav trend nastavimo i iduće godine, u 2017., osobito na lokalnim izborima. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom i opravdavanjem povjerenja koje smo dobili od hrvatskih birača nastaviti tim uspješnim putem”, istaknuo je Plenković.
Protekla je politička godina u Hrvatskoj bila prilično turbulentna. U dvije najveće stranke promijenilo se vodstvo. HDZ-ovca Tomislava Karamarka zamijenio je Andrej Plenković, a SDP-ovca Zorana Milanovića naslijedio je Davor Bernardić. Dvaput smo dobili novu Vladu. Izbori za Osmi saziv Sabora održani su 8. studenoga 2015., a tada oporbeni HDZ u izbornu utrku ušao je u savezu od osam političkih stranka.
HDZ-ova Domoljubna koalicija postaje relativni izborni pobjednik s osvojenih 59 mandata, a iznenađenje je izbora Most nezavisnih lista s 19 mandata.
Neposredno nakon izbora HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier objavljuje knjigu “Nova hrvatska paradigma” koja je napisana tijekom ljeta 2015., a u kuloarima je već prije predstavljanja slovila kao smjernice za transformaciju HDZ-a. Tomislav Karamarko nije se pojavio na predstavljanju knjige. Ali zanimljivo, stigao je bivši HDZ-ovac, predsjednik HRID-i Drago Prgomet. Stier je tvrdio da to nije stranački manifest, ali da jest politološki esej koji traži modernizaciju, demokratizaciju svih političkih stranaka. U eseju se zalaže za to da se disidente zakonom zaštiti od izbacivanja te da se političkim vođama ograniči moć.
Nakon višetjedne poslijeizborne političke trakavice s nizom zapleta i preokreta u pregovorima Domoljubne koalicije i SDP-a s Mostom u petom krugu konzultacija na Pantovčaku, te Mostovom stavu da premijer mora biti nestranačka osoba, na HDZ-ov prijedlog, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović daje mandat za sastavljanje Vlade kandidatu Domoljubne koalicije i Mosta, Tihomiru Oreškoviću. Uz potpisivanje Sporazuma o reformskoj vladi kojim su HDZ i Most definirali pravila igre i suradnje, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i Božo Petrov, čelnik Mosta, međusobno povjerenje ocijenili su “peticom”. Nakon maratonske saborske sjednice, 22. siječnja 2016. Hrvatska je dobila novu, trinaestu Vladu. Iz kvote HDZ-a, koje je mandatar Tihomir Orešković predložio za članove nove hrvatske Vlade ušli su Anton Kliman, Zdravko Marić, Miro Kovač, Josip Buljević, Darko Horvat, Nada Šikić, Oleg Butković, Lovro Kuščević, Mijo Crnoja, Darijo Nakić, Predrag Šustar, Zlatko Hasanbegović, Tomislav Tolušić i Bernardica Juretić.
Čim su se doznala imena ministara krenuli su medijski napadi potpomognuti SDP-ovim parapolitičkim organizacijama u obliku raznih prosvjeda tzv. nevladinih udruga. Kampanja SDP-u bliskih udruga, poput GONG-a, pojačavala se i otvoreno tražila smjenu Tomislava Karamarka.
Prvi ministar koji je dao ostavku bio je ministar branitelja Mijo Crnoja kojega su teretili za navodnu prijavu na lažnoj adresi i navodno fizičko nasilje, a od prvog dana difamacijom, peticijama i plačljivim performansima napadali su najpopularnijeg HDZ-ovog ministra Zlatka Hasanbegovića.
Uz redovita politička sukobljavanja u redovima vladajuće garniture dolazi do sve većih neslaganja.
Na koncu Tomislav Karamarko 7. lipnja objavljuje da HDZ pokreće postupak opoziva premijera Tihomira Oreškovića. Izjavio je da je Vlada disfunkcionalna, te da HDZ kao najveća stranka koja “nosi ovu Vladu” treba imati implementiranu svoju politiku.
“Najjača stranka umjesto da je strpljivo dogovarala i usuglašavala rješenja s partnerima, i umjesto da je gradila okvir i stvarala politički prostor za nositelje izvršne vlasti koji su pretežno ipak bili pravi ljudi na pravim položajima, neprestano je manipulirajući medijima i javnošću vršila pritisak na partnere, stvarala uznemirenost i sijala nesigurnost među članove Vlade. Vrh stranke stavio se tako u službu destabiliziranja Vlade, premda ju je on oblikovao i ekipirao, pa je očito da je zapravo istjerivao neke druge ciljeve, a ne opće dobro hrvatskoga društva i hrvatske države”, ocijenio je Ivan Miklenić, nakon što je pokrenut postupak za opoziv prvoga potpredsjednika Vlade i nakon što su otvoreno zatražene ostavke, najprije obojice potpredsjednika Vlade, a potom i predsjednika Vlade, te je najavljen opoziv predsjednika Vlade. Nakon saborskog iskazivanja nepovjerenja predsjedniku Vlade Tihomiru Oreškoviću 16. lipnja, HDZ je najavio da će u Saboru okupiti novu većinu koja bi kao mandatara za sastavljanje nove vlade podržala dosadašnjega ministra financija Zdravka Marića, međutim Hrvatski je sabor 20. lipnja sa 137 glasova donio odluku o samoraspuštanju 15. srpnja.
S očito krivom procjenom nije uspjelo preslagivanje nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi, koju je formirao HDZ s koalicijskim partnerima i Mostom kao ključnim partnerom. Tomislav Karamarko 21. lipnja podnosi ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade, a potom i na mjesto predsjednika HDZ-a, svega dva mjeseca nakon što je ponovno izabran na tu dužnost od članova stranke. “Ova Vlada, koje sam bio član, bilo ju je dobro rušiti jer nije dobro funkcionirala”, rekao je Karamarko i objasnio da bi bilo neodgovorno ostati u fotelji i ne reagirati. Karamarko je izjavio da HDZ nije mogao utjecati na bitne odluke, da je vladao pritisak, a on nije više mogao trpjeti da njegova stranka trpi, budući da su “svi najvažniji resori pripali Mostu”. Što se tiče afere “Konzultantica”, izjavio je da se on osjeća mirno nakon svega, da ne smatra da je trebao ikoga izvijestiti o tome što se događalo, te je više puta napomenuo da je cijela afera prenapuhana. Nakon Karamarkove ostavke politički komentator Nino Raspudić kao veliki problem HDZ-a istaknuo je nisku razinu političke artikulacije. “Volio bih da se manje koketiralo s nekim stvarima iz prošlosti i da se donio zakon o lustraciji. HDZ nije uspio otkupiti intelektualce i uspostaviti dijalog sa konzervativnim civilnim društvom”, kazao je Raspudić.
“Novi predsjednik HDZ-a mora biti lider koji okuplja i kojem građani vjeruju”, rekao je Davor Ivo Stier, i dodao da misli da je to upravo Andrej Plenković. Stier je dodao da institucije unutar stranke trebaju bolje funkcionirati te da se mora više razviti unutarstranačka demokracija. Ne misli da je trebalo ići na izglasavanje nepovjerenja Oreškoviću i da je bivši premijer htio uspostaviti tzv. kancelarsku diktaturu, a najavio je, da će ako je potrebno, povećati svoju prisutnost i angažiranost u središnjici HDZ-a. Po isteku zakonskog roka za formiranje nove Vlade, 16. srpnja 2016. hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović objavila je raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, s danom održavanja u nedjelju 11. rujna 2016.
Nakon Karamarkove ostavke, tri mjeseca poslije prvih izbora u HDZ-u, održani su drugi izravni izbori 17. srpnja na kojima je kao jedini kandidat izabran dotadašnji europarlamentarac Andrej Plenković, nadmašivši Karamarka u osvojenim glasovima za nešto više od 5000 glasova. Početkom kolovoza HDZ-ov Visoki sud časti jednoglasno je donio odluku da se Milan Kujundžić te bivši zamjenik predsjednika HDZ-a i aktualni predsjednik stranke HRID Drago Prgomet vrate u svoju nekadašnju stranku. “Nakon prvog razgovora s novim predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem shvatio sam da je on čovjek dijaloga i okupljanja”, rekao je Kujundžić.
Domoljubna koalicija postojala je do pred izvanredne parlamentarne izbore kada su stranke iz koalicije pristupile drugim koalicijama ili krenule poput HDZ-a samostalno. Na izvanrednim parlamentarnim izborima HDZ s Plenkovićem na čelu osvaja 61 mandat. “Otvoreni smo za suradnju s onim strankama koje su nam programski i svjetonazorski bliske. Sutra ćemo imati sjednicu, razgovarati s partnerima i dogovoriti platformu za buduće razgovore. Želim da iduća hrvatska vlast bude stabilna, europski orijentirana”, rekao je Plenković.
Ubrzo je postignut dogovor o sastavljanju Vlade između HDZ-a i Mosta uz potporu nacionalnih manjina i nekoliko manjih stranaka. Predsjednik HDZ-a donio je 10. listopada na Pantovčak 91 potpis saborskih zastupnika te mu je predsjednica Grabar-Kitarović uručila mandat za sastavljanje nove Vlade koja je u Saboru potvrđena 19. listopada. Iz HDZ-ove kvote po izboru Andreja Plenkovića u Vladu su ušli Zdravko Marić, Davor Ivo Stier, Damir Krstičević, Martina Dalić, Oleg Butković. Gari Cappelli, Lovro Kuščević, Gabrijela Žalac, Tomislav Tolušić, Tomislav Ćorić, Milan Kujundžić, Tomo Medved, Pavo Barišić, Nina Obuljen Koržinek, Nada Murganić i Goran Marić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
