Što sve trebate znati o naplatama ovrha koje započinju danas?

Foto: Thinkstock

Danas je kraj moratorija na ovrhe, a po dostupnim podacima građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge.

> Vidović Krišto: ‘U ponedjeljak kreću lihvarske ovrhe autora HDZ-a i SDP-a’

Građani, gledano prema iznosu, najviše duguju bankama. To se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice. Dug u financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima.

Dugovoanja po osnovi režija, kao što su voda, plin, električna energija, dosežu udio od oko 1,6 posto, pri čemu udio dugovanja za električnu energiju i plin iznosi oko 0,6 posto od ukupnog iznosa, dok udio za vodu i komunalne usluge iznosi oko jedan posto, piše N1.

Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge.

Uz to je, ističu, tu i znatan broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge.

U vrijeme zastoja ovrha javni bilježnici su morali zaprimati prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ali nisu donosili niti otpremali rješenja strankama.

Najčešći su vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima je nešto ispod pet posto.

Nastavak ovrha u 3 faze

Od danas će se pokretati ovrhe zaprimljene do kraja lipnja. Ovrhe će se provoditi u 3 faze: 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja.

Provedbu u 3 faze nakon isteka zastoja predložilo je Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Ovrhe će se po fazama odvijati ovako: u prvoj fazi  dostavljat će se rješenja donesena po prijedlozima zaprimljena zaključno s 30. lipnja, u drugoj rješenja koja su zaprimljena do 31. kolovoza i u posljednjoj trećoj fazi rješenja donesena po prijedlozima zaprimljenima zaključno s 18. listopada.

Iz Hine su izvijestili da je od 18. travnja do 30. rujna zaprimljeno 217.655 ovrha za potrošače, a najčešći oblik ovrhe je putem Fine.

U emisiji Hrvatskog radija “U mreži prvog” savjetnica Uprave u Fini Vinka Ilak istaknula je da je u istom razdoblju lani zaprimiljeno značajno više, oko 390 tisuća ovrha.

Tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je u istoj emisiji da će u svakoj fazi na naplatu tako ići oko 60 i nešto tisuća ovrha.

Da se nastavilo s moratorijem nakupio bi se još veći broj ovrha i onda bi situacija početkom 2021. bila još i gora, mišljenja je Salapić.

Najviše građana duguje do 10 tisuća kuna, ali ima i pojedinaca s dugom od 30-ak milijuna

Prema podacima iz sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima Fine najveći broj građana, njih 46% duguje iznose do 10.000 kn.

Njihova dugovanja najčešće se odnose na potraživanja po osnovi neplaćenih računa za usluge teleoperatera ili radiotelevizijsku pristojbu, dugovanja po kreditnim karticama ili neplaćena porezna davanja.

1475 potrošača duguje čak 6,7 milijardi kuna, što čini 40,2 posto ukupnog duga građana, koji iznosi 16 milijardi kuna.

Među njima ima pojedinaca s dugom i od 30-ak milijuna kuna.

Nadalje, 101.500 građana je s pojedinačnim dugovanjima većima od 10 tisuća kuna, a manjima od 100 tisuća kuna, pri čemu ukupno duguju 3,6 milijardi kuna.

Za vrijeme trajanja šestomjesečnog moratorija iznimno izvršavala osnove za plaćanje, koje se odnose na naplatu tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine, kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, zatim tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, mjerama osiguranja iz kaznenog postupka i slično, a za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima potrošača.

Po tim osnovama krajem rujna blokirane račune imao ukupno 9.661 potrošač, a najviše ih je u Zagrebu.

Otvaranje zaštićenog računa

Putem servisa E-Blokade, na koji se pristupa putem sustava E-građani, građani mogu besplatno provjeriti imaju li dug je li neki vjerovnik pokrenuo prisilnu naplatu duga.

Iz Fine savjetuju dužnike da kontaktiraju vjerovnike te se pokušaju dogovoriti oko naplate duga jer je otplata duga dogovorom najbolji i najpovoljnije rješenje za dužnike i vjerovnike.

Servisu se trenutno do ponedjeljka ne može pristupiti zbog provođenja tehničkih aktivnosti, međutim ovršenici imaju dovoljno vremena za otvaranje zaštićenog računa do sljedećeg očekivanog priljeva novca, poručuju iz Fine.

Dužnici koji nemaju dovoljno novca na računu za otplatu duga, a Fina je za njih zaprimila osnovu za plaćanje, trebaju otvoriti zaštićeni račun u Fini, a Fina će odmah potom naložiti banci otvaranje zaštićenog računa na koji će se uplaćivati zaštićena primanja poput onih po osnovi socijalne skrbi, naknade za bolovanje, dječjeg doplatka i slično te većine iznosa plaće ili mirovine.

Primjerice, ako umirovljenik ima mirovinu 4000 kuna, na zaštićeni račun se uplaćuje 3000 kuna, dok se 1000 kuna uplaćuje na redovni račun s kojeg banka potom sredstva prenosi ovrhovoditelju za otplatu duga.

Izmjene ovršnog zakona

Fina je 18. travnja zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za ukupno 244.865 ovršenika fizičkih osoba. Tako se zastalo s provedbom 1.089.620 osnova za plaćanje, a ukupan iznos nenaplaćenog duga ovršenika fizičkih osoba za koji se zastalo u provedbi ovrhe iznosio je 23,9 milijardi kuna.

Vlada je sredinom srpnja za još tri mjeseca, do 18. listopada, produžila rok trajanja posebnih okolnosti koje su se odnosile na zastoj u provedbi ovrhe nad novčanih sredstvima građana i fizičkih osoba, kao i na provedbu svih ovršnih postupaka.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je na sjednici Vlade, povodom prestanka zastoja moratorija na ovrhe, rekao da očekuje da će ovrha biti manje nego ih je bilo prije donošenja mjera, no i poručio da se obaveze moraju izvršavati.

Ovog tjedna u javnu raspravu su puštene izmjene i dopune Ovršnog zakona, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ustvrdio je kako je Vlada tim zakonom pokazala socijalnu osjetljivost jer će

ovršni postupci biti oko 600 kuna jeftiniji, te se neće moći ovršiti primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hr.n1info.com